Među najčešćim novodijagnosticiranim slučajevima raka su sijela na koja se ponajviše može utjecati zdravim životnim navikama, upozorava onkologinja dr. Ilona Sušac
TOP SAVJETI KAKO SMANJITI RIZIK
'Postoji veza između genetskih mutacija i određenih vrsta raka' Ali, ne vodi samo to do bolesti!
Među najčešćim novodijagnosticiranim sijelima raka kod oba spola u Hrvatskoj su ona kod kojih se prevencijom – zdravim životnim navikama – značajno može smanjiti rizik od obolijevanja, a ranim otkrivanjem i liječenjem značajno smanjiti smrtnost, odnosno produljiti kvaliteta života i životni vijek oboljelih, ističe onkologinja dr. Ilona Sušac. Dodaje kako uz štetno djelovanje stresa te izloženost kemikalijama iz okoliša na razvoj tumora ponajviše utječu nezdrave životne navike i iznimno je važno osvijestiti ih, kao i to da naše zdravlje u velikoj mjeri ovisi o našim vlastitim odlukama.
POGLEDAJTE VIDEO: Ćiro Blažević o svojoj borbi sa zloćudnom bolešću
Pokretanje videa...
VIDEO
- Istina je da znanstvena istraživanja pokazuju da postoji veza između genetskih mutacija i određenih vrsta i podvrsta raka kod ljudi, no da bi došlo do razvoja tumorske bolesti treba se 'poklopiti' i niz drugih čimbenika, koji značajno utječu na to na kojem mjestu će se tumor pojaviti, brzinu njegovog razvoja i prognozu bolesti. U to, prije svega, spadaju štetne navike, poput pušenja, prekomjernog uživanja u alkoholu, pretjerane tjelesne težine, posebno ako je ona povezana s pogrešnom i nezdravom prehranom, kao i manjak tjelesne neaktivnosti i nedostatak svijesti o važnosti sistematskih i preventivnih pregleda, ističe dr. Sušac.
Kaže da se tome mogu dodati i oni štetni čimbenici na koje sami ne možemo utjecati, poput izloženosti stresu, štetnim kemikalijama, zračenjima, nezdravi okoliš, te svakako egzistencijalna neizvjesnost i nemogućnosti efikasnog rješavanja životnih problema u slabo organiziranom društvu.
Među najčešćim novodijagnosticiranim sijelima raka kod muškaraca su prostata, pluća te debelo i završno crijevo, a na visokom su mjestu i rak mjehura i bubrega. Kod žena su na prva tri mjesta rak dojke, debelo i završno crijevo te pluća, te rak tijela maternice i štitnjača, pa jajnici.
- Riječ o vrstama raka kod kojih se prevencijom značajno može smanjiti rizik od obolijevanja te da se ranim otkrivanjem i liječenjem na vrijeme značajno može smanjiti smrtnost, odnosno produljiti kvaliteta života i životni vijek oboljelih, pa je vrlo važno obavljati redovne sistematske preglede, ili odazvati se kad u sklopu nacionalnih programa prevencije dobijete poziv za pregled – ističe onkologinja. S obzirom na najčešća sijela, dodaje, nije teško zaključiti da su kod oba spola najvažnije mjere primarne prevencije prestanak pušenja, zdrava prehrana, te regulacija i održavanje tjelesne težine na zdrav način: Uz kvalitetnu prehranu i dostatnu tjelesnu aktivnost.
Kad je riječ o prehrani, to podrazumijeva uravnoteženu prehranu, bez preskakanja ili izbacivanja pojedinih namirnica, no važno je da su to zdrave namirnice.
- Čovjeku je, tako, potrebno i meso, no trebamo voditi računa da meso koje konzumiramo nije opterećeno upitnim metodama obrade, konzerviranja i uzgoja samih životinja od kojih potječe. Isti princip vrijedi i za svu drugu hranu. Na žalost, u ovo užurbano vrijeme ljudi često jedu previše procesuirane hrane s kojom dolaze i štetni sastojci – upozorava dr. Sušac. Osim toga, mnogi jesu puno i prečesto, pa smo suočeni s velikim brojem pretilih osoba koje učestalo obolijevaju od svih vrsta bolesti, pa i zloćudnih.
- Kad bismo se držali zdravih navika i redovitih pregleda, bilo bi i do 30 do 40 posto manje zloćudnih bolesti kod navedenih najčešćih sijela. Na primjer, kad bi žene redovito odlazile na ultrazvučni pregled dojki od 25. godine života i na ginekološki pregled s papa testom i ultrazvučnim pregledom ginekoloških organa, oboje jednom godišnje, te nakon 40. godine života svake dvije do tri godine obavile mamografiju, veliki dio zloćudnih tumora otkrio bi se u ranoj fazi, što znači izlječenje ili dugo preživljenje. A to je oko 25 posto sijela raka kod žena – kaže liječnica. Dodaje kako je, na žalost, relativno slab odaziv na te preventivne preglede.
TOP 5 odluka i kojima možemo smanjiti rizik od razvoja raka
Prestanak pušenja
Pušenje se smatra glavnim faktorom rizika za oko 20 posto globalne smrtnosti od raka, kaže dr. Boris Gracin psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti iz Zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'. Dodaje kako se 80 do 90 posto slučajeva raka pluća može povezati upravo sa štetnim djelovanjem duhana.
Postoje procjene koje ukazuju na to da aktivni pušači imaju oko 20 puta veće šanse da će oboljeti od raka pluća od onih koji ne puše, dok nepušači koji žive s dugogodišnjim pušačima imaju i do 30 posto veće šanse za rizik od karcinoma pluća od nepušača.
Regulacija tjelesne težine
Na temelju podataka o broju pretilih među oboljelima od raznih vrsta karcinoma, znanstvenici su procijenili da se oko 46 posto karcinoma može povezati s pretilošću, no mehanizmi djelovanja još nisu do kraja istraženi.
Istraživanje iz 2018. godine sugerira da bi to moglo biti povezano s time da se kod pretilih ljudi masnoće nakupljaju na imunosnim stanicama, zbog čega taj sustav zakazuje. Debljina se smatra značajnim uzrokom pojave endometrijskog raka, raka gušterače i raka bubrega, žučnog mjehura i raka dojke.
Tjelesna aktivnost
Britanski stručnjaci tvrde kako bi češće prakticiranje tjelesne aktivnosti, poput žustrog hodanja barem tri puta po pola sata tjedno, samo u toj zemlji spriječilo 10.000 slučajeva raka dojke i debelog crijeva. Brojna istraživanja ukazuju na to da nedostatak kretanja u velikoj mjeri diže rizik od raka debelog crijeva.
Zdrava prehrana
Prerađena hrana i piće sadrže niz kemijskih dodataka (na primjer aflatoksin, heterocikličke amine, policikličke aromatske ugljikovodike, N-nitroza spojeve, fruktozne sirupe i šećer…), što dugoročno može utjecati na razvoj bolesti. Postoje istraživanja koja ukazuju na to da se oko 35 posto ukupno dijagnosticiranih tumora kod muškaraca te čak i do 60 posto tumora kod žena u razvijeni zemljama može povezati s prehranom.
Jedan od najboljih načina da izbjegnete taj rizik je mediteranski model prehrane, koji se smatra optimalnom dijetom za prevenciju velikog broja bolesti te svih vrsta raka. Poanta je u svježim namirnicama i obrocima koji se spravljaju kod kuće, kuhanjem na pari ili pečenjem na maslinovom ulju. Izbjegavajte prženo i pohano u velikim količinama ulja.
Naglasak je na povrću i voću (i to svih boja, jer ćete tako osigurati optimalan unos vitamina i minerala), plavoj ribi (omega 3 masne kiseline), bijelom pilećem i purećem mesu, mahunarkama i žitaricama. Bitno je smanjiti udio crvenog mesa, te izbjegavati prerađevine svih vrsta: Od kobasica, pašteta, suhog mesa, gotovih i polugotovih obroka, pa do raznih umaka i preljeva za salatu. Takve stvari na jelovniku bi trebale biti što rjeđe.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
