Pošast 21. stoljeća: Teže je smršavjeti nego prestati pušiti, smatraju stručnjaci

Ne, nije pretjerivanje. Čak 65 posto odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu težinu, što nas svrstava u sam europski vrh po problemu debljine. Uz sve rašireniji problem debljine odrasle populacije, zabrinjavajući je podatak da u Hrvatskoj svako treće dijete ima problem s prekomjernom tjelesnom masom. Ova statistika nije nešto na što smijemo odmahnuti rukom jer brojke otkrivaju da je debljina jedan od vodećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj.

Činjenica da su Hrvati sve deblji i deblji bila je povod održavanju panel rasprave "Istina o debljini: 65 posto odraslih Hrvata je pretilo, što dalje?“ u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca i Hrvatskog društva za debljinu. Na panelu su sudjelovali akademik dr. med. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva i upravitelj zaklade Hrvatska kuća srca, prof. dr. sc. Davor Štimac iz KBC-a Rijeka, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu te prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović iz KBC-a Rijeka, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

Manje od jedan posto ljudi se liječi

Unatoč poraznim brojkama, izrazito je malo ljudi koje liječnici upućuju na liječenje debljine.

- Iako smo najdeblji u Europi, nažalost, debljina kao bolest prepoznata je u manje od jedan posto populacije. Među zdravstvenim djelatnicima ne postoji dovoljna osviještenost debljine kao bolesti i samim time, osobe s debljinom ne upućuju na liječenje. To je nešto što moramo mijenjati i zato smo danas ovdje - kazala je dr. Klobučar Majanović.

Kako znati da imate problem s debljinom? Najraširenija metoda za procjenu je mjerenje indeksa tjelesne mase (ITM), pri čemu ITM između 25 i 30 znači preuhranjenost, a iznad 30 je debljina ili pretilost. Postoji još jednostavnija metoda kojom se utvrđuje prekomjerna tjelesna masa, za koju vam je potreban samo krojački metar. Potrebno je izmjeriti opseg struka, a ako je opseg jednak ili veći od 80 cm kod žena te jednak ili veći od 95 cm kod muškaraca, to znači da osoba ima problem s debljinom.

Debljina nije samo estetski problem. Debljina je ozbiljna kronična metabolička bolest s kojom je povezano više od 200 drugih zdravstvenih komplikacija. O nekim od njih govorio je akademik dr. med. Davor Miličić, koji je kazao da oko 80 posto kardiovaskularnih bolesnika ima problema s prekomjernom tjelesnom masom te dodao da je pacijentima ponekad rješavanje problema viška tjelesne mase teže nego prestanak pušenja. 

Bolest koja skraćuje život

- Postoje čvrsti dokazi da je debljina bitan čimbenik kardiovaskularnih bolesti. Ona može dovesti do povećane sklonosti razvoja ateroskleroze, najčešće u kombinaciji s povećanjem masnoće u krvi. Debljina je pro-upalno zbivanje u kojem dolazi do destabilizacije unutarnjeg pokrova krvnih žila, što pogoduje razvoju ubrzane ateroskleroze. Prema tome, pretile osobe sklonije su srčanom infarktu, moždanom udaru i drugim manifestacijama ateroskleroze - objasnio je akademik Miličić.

Svi znamo da se debljina rješava promjenom životnih navika, smanjenim unosom hrane i tjelovježbom. No u velikom broju slučajeva to nije dovoljno.

- Danas postoje lijekovi koji su vrlo učinkoviti i ljudi trebaju znati da se debljina može liječiti i lijekovima. Moramo ljudima dati nadu i reći im da, ako ozbiljno pristupe tom problemu, mogu ga riješiti. Velik broj ljudi nije dovoljno ustrajan i onda slijedi povratak težine - kazao je dr. Štimac.

- Teškoće s obuzdavanjem želje za hranom, uz genetičke predispozicije i loše prehrambene navike dovodi do frustracija, pa mnogi odustaju od mršavljenja. Danas se s tim poteškoćama lakše izlazi na kraj zahvaljujući farmakološkoj terapiji. Kad vide rezultate, ljudi počnu vjerovati u lijekove - poručio je dr. Štimac.

- Pacijenti ove lijekove dobro podnose i vide rezultate. To je vrlo poticajno za ljude koji žele izgubiti višak tjelesne mase. Važno je reći da su lijekovi dostupni i da se mogu propisati svim osobama s indeksom tjelesne mase iznad 30 - objasnila je dr. Klobučar Majanović.

Borba protiv stigmatiziranja

Kad govorimo o debljini, važno je i kako ona utječe na osobnost. Pretili ljudi često teško doživljavaju svoju situaciju, a ponekad je debljina uzrokovana problemima psihološke prirode.

- Sasvim sigurno, jedan od problema je stigmatiziranje onih koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu i mi se kao društvo moramo boriti protiv toga - istaknuo je dr. Štimac.

- U Hrvatskoj su donesene smjernice za liječenje debljine koje će uskoro biti objavljene u znanstvenom časopisu. Sljedeći korak je donošenje akcijskog plana na razini Ministarstva zdravstva, kazao je dr. Štimac i dodao da su donesene smjernice u prvom redu namijenjene liječnicima i medicinskim stručnjacima, koji moraju početi prepoznavati i tretirati debljinu kao ono što ona ustvari jest – medicinska dijagnoza koju treba liječiti. Liječnici moraju početi u svojim ordinacijama pisati debljinu kao dijagnozu. Na neki način, dijagnoza debljine je najzanemarenija, a vidimo je prostim okom - dodao je dr. Štimac.

Multidisciplinarni pristup liječenju

Za suzbijanje i rješavanje problema debljine u Hrvatskoj nužna je sveobuhvatna akcija u koju će se uključiti liječnici, državne i društvene institucije, mediji, školski sustav i društvo u cjelini. Od ključne važnosti je edukacija o prevenciji debljine te napori da se svima omogući dostupnost lijekova, te aktivna borba protiv stigmatizacije debljine.

- Sustav potpore u liječenju debljine razvija se i liječnici opće medicine mogu preuzeti dio tereta. Za pacijente sa složenijim problemima tu su bolnički centri i ustanove, mreža postoji, no smatram da u prvom redu o problemu debljine treba više razmišljati i prepoznavati ga kao problem, a onda ćemo i širiti broj ljudi koji ulaze u sustav obrade. Naime, debljina je multidisciplinarni problem, pa je širok krug stručnjaka koji trebaju sudjelovati u liječenju, a to su različiti specijalisti: internisti, psiholozi, psihijatri, nutricionisti, pa čak i kirurzi u nekim najekstremnijim slučajevima - istaknuo je dr. Štimac.

Debljina je bolest i tako joj treba pristupiti, zaključeno je na panelu.