Mnogi ljudi dovode se u situaciju da posao postane glavni dio njihovog identiteta, zbog čega može patiti preostali dio života. Danas je posebno teško postaviti granice, kažu stručnjaci
PRIVATNI VS. POSLOVNI ŽIVOT
Posao nije sve što vas određuje
Jedan od najboljih savjeta u karijeri koji sam ikad dobio bio je da poslove promatram kroz glagole, a ne imenice. Tako se ja bavim novinarstvom, a nisam novinar. Netko drugi se bavi edukacijom mladih, umjesto da je učitelj. Čini se glupim, no jedna mala zamjena riječi je mentalni pomak koji vam može pomoći da razlučite tko ste kao osoba u odnosu na to kako provodite dan zarađujući novac za režije i hranu - piše urednik i novinar The New York Timesa Tim Herrera.
Tu je ravnotežu i inače teško postići, pogotovo sada kad su nam domovi postali radna mjesta. I važnije je nego ikad ne vezati svoj cjelokupni identitet - a posebno ne životno zadovoljstvo - za ono što radite za novac, ističu stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO: Zagreb je dobio novi coworking prostor
Pokretanje videa...
05:07
Od trenutka kad vam netko prvi puta postavi pitanje 'što želiš biti kad odrasteš', naš identitet postaje nerazdvojno vezan za to što radimo da bismo zaradili novac.
- Kako prerastamo u takav način razmišljanja, prihvaćamo da je karijera posebna sila koja gura naš život naprijed, a ako imamo dovoljno sreće da smo dobri u onome što radimo, može biti teško imati neku drugu perspektivu, kaže Alison Green, osnivačica bloga 'Ask manager' i autorica istoimene knjige.
- Ako ste savjesni i sviđa vam se to što radite za život, vrlo je jednostavno povezati svoj identitet sa poslom, kao i ideju o sebi kao o nekome tko je stvarno dobar u onome što radite. To je vrlo moćna stvar. No, postoji ta tamna strana koju zapravo ne primjećujete sve dok vam to više nije dobra sila u životu - kaže.
Minda Harts osnivačica je tvrtke Memo LLC, tvrtke za razvoj karijere za Crnkinje i autorica knjige 'The Memo: What Women of Color Need to Know to Secure a Seat at the Table' kaže da je oduvijek nastojala osobni život zadržati osobnim, no pritisak da se uklopite u uredsku kulturu to bitno narušava.
- Mnogi od nas kulturno su odgojeni da svoj osobni život zadrže u obitelji. Ali ponekad kad radite s ljudima koji nemaju istu kulturnu pozadinu, oni to mogu smatrati neobičnim - kaže. Dodaje da je to doživljavala često, no radila je na tome da to promijeni.
- Zapravo sam se samo podsjetila da imam izbor i da me takva odluka ne čini ništa manje zaposlenikom. Donosim na posao one dijelove sebe s kojima želim da se ljudi na poslu bave, što me ne čini manje vrijednim radnikom - dodaje.
Zašto se uopće zamarati time, kakva je korist od odvajanja ta dva dijela života?
Stručnjaci kažu da je važno zaštititi se od toga da problemi u jednom području vašeg života utječu na druga područja, posebno sada kad su granice između svih aspekata našeg života mutnije nego ikad. Loš tjedan na poslu otežava vaše mentalno zdravlje, ali ako je vaš posao samo dio vašeg identiteta, a ne u potpunosti ono što jeste, ukupni emocionalni učinak tog lošeg tjedna manje je ozbiljan.
- Problem s povezivanjem identiteta s poslom je taj što on tada nije u potpunosti pod vašom kontrolom - kaže Green. Ako se stvari počnu loše odvijati na poslu, to može utjecati na vaše mentalno zdravlje onako kako inače ne bi da možete odvojiti posao od privatnog života, kaže. Dodaje da nas usredotočenost na posao može natjerati da djelujemo čak i štetno protiv vlastitih interesa i sreće, možda radeći predugo ili prihvaćajući ponašanje koje inače ne biste prihvatili.
- Mozak treba malo odmora. Ne možete održati koncentraciju predugo. Ako se ne možete odmaknuti od problema koje pokušavate riješiti u svom radnom životu, ne dajete mozgu priliku da se resetira i osmisli drugačiji način rješavanja onoga čime se bavite. Pa čak i ako je vaš primarni cilj u životu biti što produktivniji na poslu, treba vam malo vremena da to postignete - kaže.
To ne znači da ne biste trebali ulagati u posao ili prestati brinuti o svojoj karijeri i ljudima s kojima radite. To ulaganje može biti prednost, a strast prema poslu može dovesti do boljeg učinka. Samo dajte toj investiciji gornju granicu.
- Jedna je stvar, na primjer, raditi navečer nekoliko tjedana ili mjeseci, no to nije održivo dugoročno. Želite upravljati svojom karijerom tako da to možete pratiti, jedino to ima smisla - dodaje Green.
Dakle, gdje povući crtu?
U prvim mjesecima pandemije, gospođa Green kaže da se čula s mnogim ljudima koji se bore razdvojiti radni i osobni život iz istog razloga: Svi na poslu znaju da nemate gdje drugo biti nego doma. Dok biste prije karantene mogli implicirati neku obvezu, sada nije tako. Što je izlaz*
- Počnite postavljati granice. U puno situacija zapravo ne trebate tražiti dopuštenje - ističe. To bi moglo značiti da odlučite da nećete odgovarati na poštu ili telefon nakon radnog vremena. Također, da nećete pratiti poruke na Slacku stalno, već da ćete 2 do 3 puta na dan napraviti 15-minutnu pauzu. Ništa se loše neće dogoditi za to vrijeme.
Naravno, to ne uspijeva za svaki posao ili i svakoj tvrtki, pa ako ste nervozni zbog toga što je tako, porazgovarajte sa šefom. Recite da želite stvoriti raspored koji je održiv i zdrav. Ako naiđete na otpor, barem ste razgovarali i barem znate što na poslu možete očekivati. To može biti razlog da se preispitate i oko toga želite li posao s takvim uvjetima.
- Kad govorimo o autentičnosti na radnom mjestu, morate shvatiti da moja verzija može značiti da ne želim razgovarati o svom osobnom životu na poslu, dok će moj kolega možda baš htjeti. Ako potičemo ljude da unesu svoje autentično ja na posao, moramo dopustiti da postoje i ljudi kojima to nije ugodno, i to bez kazne - kaže Harts.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
