Posao mu je vezan uz smrt: 'Ovo ne može raditi svatko'

- Nakon ispraćaja lijes s tijelom pokojnika prevozimo u rashladnu komoru do dana kremacije. Svakog jutra mrtvozornik po posljednji put pregleda pokojnike i daje dopuštenje za kremaciju. Lijes se zapečati i ponovo sprema u rashladnu komoru. Moj posao započinje kad primim nalog za kremaciju. Iz rashladne komore preuzimam tijelo pokojnika i vozim ga do peći za kremaciju – objašnjava nam Miodrag Jović (52) iz Zagreba.

Zaposlenik je Gradskih groblja već 13 godina te je radio na ispraćajima, a prije dvije godine imao je mogućnost postati krematorom.

- Ovaj posao je jako stresan i zahtjevan jer osim što radite s pokojnicima te imate pijetet prema preminulima, morate biti visoko koncentrirani i paziti na svaki detalj kako bi se ispoštovala procedura. Najteži dio posla je kad morate kremirati novorođenče ili neku mladu osobu, a svi smo bili posebno utučeni kad smo nedavno morali kremirati kolegu koji je radio tu sa nama. Umro je od srca, a imao je samo 32 godine. Ovo nije posao kojeg može raditi svatko, a moja je obveza svakom pokojniku omogućiti dostojanstven odlazak u skladu s njegovim željama – objašnjava Miodrag dodajući kako je njegova želja da ga, jednog dana kad kucne njegov čas, također kremiraju.

Kako na groblju radi već godinama, priviknuo se na poslove vezane uz smrt. Ipak, o tome kod kuće na razgovara sa suprugom i dvoje djece.

- Često o poslu razmišljam i kad odem doma. Nađete se u nekom stanju kad razmišljate o tome kako je pokojnik skončao. Inače, ovdje se radi u tri smjene, a tijekom dana kremiramo 30 pokojnika. Pritisak je ogroman jer pokojnici stižu iz cijele Hrvatske, a manjim dijelom i iz Bosne i Hercegovine. Imamo dvije peći za kremaciju, a treća nije u funkciji još od 2015. godine. Trenutačno je u postupku nabave. Bilo bi nam lakše kada bismo imali i tu treću peć – zamišljeno govori Miodrag pripremajući lijes s pokojnikom za kremaciju.

Lijes se stavlja ispred vrata peći na posebna metalna kolica za uvađanje, jer temperatura u pećima može doseći i više od 1000 Celzijevih stupnjeva. Peći su plinske, a trajanje svake kremacije je oko sat i pol.

Zagebački krematorij jedini je u Hrvatskoj

- Ljudi imaju mnoge zablude u vezi ovog postupka, pa tako već godinama slušamo o tome kako istovremeno kremiramo više pokojnika, kako ih vadimo iz lijesova koje su kupile obitelji pa te lijesove koristimo za druge pokojnike i slično. Sve su to gluposti, jer kao što vidite, peć je konstruirana tako da u nju stane samo jedna osoba i uvađamo je u originalnom lijesu u kojem je bio ispraćaj – rekao je pokazujući nam druge lijesove s pokojnicima koji čekaju kremaciju. Zapečaćeni, s radnim nalogom i posebnom metalnom pločicom na kojoj je identifikacijski broj.

- Ta pločica je od metala kojeg ni ove visoke temperature ne mogu oštetiti i kod svake kremacije je obvezna jer služi kao identifikacija pokojnika. Po tom broju pločice znamo sve podatke o pokojniku. Pločica se stavlja na lijes i zajedno s njim ulazi u peć – nastavlja Miodrag vodeći nas u susjednu prostoriju u kojoj se nalaze izlazna vrata peći.

Ondje je i kontrolno okno kroz koje kremator može provjeriti kako napreduje kremacija koja se završava čak i u slučaju nestanka plina ili struje jer je spojena na posebne agregate i spremnike koji se u toj situaciji uključe i omoguće dovršetak postupka. Po završetku kremacije pepeo i kosti pokojnika ostaju u metalnoj posudi.

- Kosti ostaju suhe i dehidrirane, pa ih zato nakon kremacije stavljamo u poseban mlinac za kosti koji ih pretvara u prah. Sve zajedno traje dvadesetak minuta. Identifikacijska pločica ne ide u mlinac jer bi ga slomila, ali je stavljamo na prečku uređaja te tako u svakom trenutku znamo s čijim posmrtim ostacima radimo. Također, u mlinac stane samo jedna posuda. Po završetku postupka sav pepeo i kosti ulaze u urnu u koju na kraju ubacujemo pločicu te je zapečatimo metalnim poklopcem na kojem je isti taj identifikacijski broj kao i na pločici. Urnu možemo, ovisno o željama obitelji, staviti u drugu, luksuzniju urnu – kazao je Miodrag dodajući da je time njegov posao završio. Sama peć je automatizirana, a dimnjaci Krematorija su 24 sata na dan pod nadzorom Agencije za zaštitu okoliša koja prati kakvoću zraka. Zagrebački krematorij jedini je u Hrvatskoj.