Porazni rezultati: Čak 73,2% gimnazijalaca u Zagrebu ide na pripreme za državnu maturu

Sin nam pohađa ekonomsku školu, 2. razred. U travnju smo shvatili da nikako neće uspjeti samostalno savladati računovodstvo. Stalno je govorio da ne razumije to što nastavnica objašnjava, a prvi razred u online nastavi samo su dobivali snimke i zadatke. Platili smo privatne instrukcije i u samo dva mjeseca došao je s jedinice na četvorku, kaže nam Velikogoričanka čiju priču s instrukcijama mogu ispričati tisuće hrvatskih roditelja.

Iako su stručni predmeti rjeđe na listi onih za koje se traže instrukcije, problem je to koji već desetljećima obilježava školski sustav. A koliko je problem dubok i koliko su ga produbile i dvije godine nastave na daljinu, zorno pokazuje najnovije opširno istraživanje o instrukcijama i pripremama za državne mature, koje su proveli znanstvenici Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja.

Svaki drugi maturant gimnazije

Dio koji se tiče privatnih instrukcija obuhvatio je 20.476 učenika u osmim razredima OŠ, te drugim i završnim razredima SŠ, u 81 osnovnoj, te 80 srednjih škola. U prošloj školskoj godini, redovno ili povremeno, privatne instrukcije koristio je svaki četvrti maturant, 36,6% učenika 2. razreda SŠ, te 37,2% učenika osmih razreda. Pritom, instrukcije je koristio svaki drugi maturant gimnazije. Učenici strukovnih škola instrukcije koriste još češće - njih 61%, te 22% učenika trogodišnjih obrazovnih programa.

Instrukcije najviše koriste učenici iz Zagreba, te Dalmacije, a najmanje u Slavoniji. U Zagrebu i okolici instrukcije je koristilo čak 43,3% učenika osmih razreda. Instrukcije češće koriste djeca obrazovanijih roditelja, a nema potpunih istraživanja o godišnjoj sumi koju roditelji daju na instrukcije. Procjenjuje se da se radi o oko 80 milijuna kuna. Naša sugovornica kaže kako za dva školska sata instrukcija plaća 120 kuna.

Zanimljivo je i da instrukcije češće koriste djeca obrazovanijih roditelja, a pandemija je donijela i porast popularnosti online instrukcija. Njih je koristilo 20,6% maturanata i 15,9% učenika osmih razreda.

Idu i na pripreme u školi i na privatne

Pripreme za državnu maturu su besplatne koje provode škole, te plaćene koje provode privatne tvrtke i za koje se interes rapidno povećava. U istraživanju je sudjelovalo 6353 srednjoškolca. Njih čak 56% pohađalo je pripreme za maturu, 11,6% i u školi i privatno. Među gimnazijalcima, na pripreme je išlo njih 62,9% i to uglavnom privatno, te 50,3% onih koji idu u strukovne škole. Poražavajući je podatak da čak 73,2% gimnazijalaca u Zagrebu i okolici ide na pripreme.

Pripreme kod privatnih tvrtki pohađalo je 26,4% učenika strukovnih škola, te je među ovim učenicima ujednačenije korištenje priprema, ako se gledaju regionalni podaci. Pripreme za maturu pohađaju učenici s boljim uspjehom, a kao i kod instrukcija, češće djeca obrazovanijih roditelja. Upravo ti učenici više koriste privatne instrukcije.

Pripreme se 'podrazumijevaju'

Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić zaključuju kako su pripreme za maturu postale nešto što se podrazumijeva, normativna praksa, te da se povećalo korištenje privatnih priprema. U oba dijela istraživanja oni zaključuju kako je nužno sustavno učenike "učiti kako učiti", uvesti izborno (modularno) obrazovanje u strukovne škole, kao i povećati satnicu nastave.

Moraju 'učiti kako učiti'

U svome zaključku ističu sljedeće glavne promjene koje bi trebalo uvesti u obrazovni sustav:

- Sustavan rad na uvođenju kompetencije "učiti kako učiti” u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.
- Uvesti nove oblike vrednovanja i ocjenjivanja – posebice ‘hibridno vrednovanje’ od prvog razreda srednje škole u kojem
se kombiniraju vanjski i unutarnji oblici vrednovanja i ocjenjivanja.
- Od osnovne škole sustavno uvesti programe usmjerene razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem.

Boris Jokić za N1 televiziju istaknuo je kako je ocjenjivanje u Hrvatskoj bolna točka koja se nije promijenila od 1950.

- Napravili smo mnoge inovacije, ali u vrednovanju nismo učinili ništa. Vučemo se licemjerno sintagmom da su naši mladi odlični u svemu. Ideja općeg prosjeka ocjena je ideja koja može koštati pojedinca i društvo puno toga. Ne znam poznajete li ijednu osobu koja je super u svemu, koja odlično računa, koja se lijepo izražava, koja zna crtati i pjevati, dobro trči, razumije kemiju i fiziku, takva osoba ne postoji nigdje osim u hrvatskoj školi. Tu se forsira ideja da svi u svemu moraju biti odliči i da je mjerilo uspjeha mlade osobe da je u svemu odličan - kazao je, te zakjučio:

- Činjenica da 50% učenika ide na instrukcije, svakog političara bi trebalo zabrinuti, to pokazuje da je sustav nekvalitetan i ne daje dobru i kvalitetnu uslugu svim učenicima

Majka srednjoškolca iz Velike Gorice, pak, poručuje, iduće školske godine instrukcije plaćamo od početka. 