Imamo i volontere koji pomažu u svemu, kako bi ih zaštitili. Naime, ljudi dolaze doslovno bačeni u novu kulturu, družavu, jezik. Treba vremena za prilagodbu, a to je istovremeno neka vrsta šoka", govori Nejašmić
Pomogli u izvlačenju izbjeglica koje su doveli u Zagreb: 'Djeca i žene su sada najosjetljiviji..'
Osmi je dan otkako je Rusija započela s invazijom na Ukrajinu. U tijeku su pregovori ruske i ukrajinske strane, a bombardiranja i sukobi diljem zemlje i dalje traju. Od početka rata, milijun ljudi je pobjeglo iz Ukrajine.
Dio njih završio je u Hrvatskoj, a tu ih je dočekala humanitarna organizacija AIDhub, koju vodi Mišo Nejašmić.
POGLEDAJTE VIDEO
- Kao što samo ime kaže, želimo biti čvorište u protoku informacija i pomoći svim institucijama koje se inače bave humanitarnom pomoći. Moram naglasiti da poanta nije da radimo konkurenciju Crvenom križu, već kako bi pripomogli. Dakle, bavimo se i transportom, tipovima smještaja, zdravstvenom zaštitom i drugo - rekao je.
Početak rada i organizacija
Prve Ukrajince koji su došli u Hrvatsku, dočekala je upravo grupa AIDhub. Voditelj Nejašmić je ispričao kako je započelo sve i na koji način su djelovali. Kaže da su brzo formirali odjel u Ukrajini koji se bavio izvlačenjem ljudi do granice s Poljskom.
Dodao je kako je prva postaja bio Lavov, gdje su bili prvi smještaji za obitelji i izbjeglice.
- Kasnije smo ih uspjeli dovesti do Zagreba. Imajte na umu, svatko od nas se želi spasiti od pogibelji - istaknuo je.
- U svemu ovome se zapravo i vidi naša funkcija, a to je komunikacija sa svim institucijama koji se bave ovom vrstom posla. Nema tu konkurencije, bit je da se pomogne ljudima, i da se pripremimo za buduće razdoblje - pojasnio je.
Istaknuo je kako želi da AIDhub bude međunarodna organizacija sa sjedištem u Zagrebu.
- Već pripremamo koncepte i online škole jer su među izbjeglicama većinom i djeca. Ne želimo da oni pate. Isto tako, postoji odjel koji se brine za tržište rada, odnosno da prilagodba bude što brža kako bi se ljudi što prije zaposlili - rekao je.
Iz kojeg dijela Ukrajine je stiglo najviše izbjeglica?
- Najviše ih je bilo iz linije s Poljskom, pa s Mađarskom i Slovačkom - rekao je.
- Postoji velik broj ljudi koji pokušavaju sami sav ovaj put izvesti, ali mi smo tu da ih usmjerimo, educiramo te da im pomognemo. Tehnologija igra tu veliku ulogu, jer nam pomaže da sve to radimo brže i efikasnije - dodao je.
Djeca i žene su najranjiviji po pitanju psihološke pomoći
- Imamo i volontere koji pomažu u tome, kako bi ih zaštitili. Naime, ljudi dolaze doslovno bačeni u novu kulturu, državu, jezik. Treba vremena za prilagodbu, a to je istovremeno neka vrsta šoka. Žene isto. Treba veliki angažman kako bi se nosili sa trenutnom situacijom - rekao je.
Pojasnio je kako znanja udruge i motiv koji imaju mogu pridonijetu stvaranju rješenja koja će biti aplikativna za sve.
- Uspjet ćemo tek kada ostavimo što manju traumu djeci i da reagiraju što bolje mogu na trenutnu situaciju - dodao je.
Velik broj stanovnika Ukrajine nije smatrao da će do rata doći
- Da, veliki broj ljudi, pogotovo stanovnika Ukrajine nisu vjerovali u to. Ja sam očito bio u onoj manjoj skupini ljudi koji je bio dovoljno informiran da vidi da se sprema veliki nered - komentira Nejašmić.
Ljudi su, kako bi obranili svoju ulicu, kuću, grad, doslovno došli i stali pred tenkove kako bi ih zaustavili, iako znaju da je to naprava za ubijanje.
- To je jedan fenomen šoka. Dakle, doći i zaustaviti neki iracionalni događaj. Za upravljačem tog stroja stoji netko koga vi ne mrzite, ali smatrate da i on vas ne mrzi. Samo ga želite spriječiti - nastavio je.
- Svakako mislim da to više nećemo toliko gledati, pogotovo sada u drugom valu - dodao je.
Naglasio je kako se nada da će razvoj situacije biti takav da ova priča ne potraje predugo, odnosno, da ne dođe do nekog prevelikog i negativnog preokreta.
Ukoliko možete, donirajte
Voditelj udruge za kraj je istaknuo kako im i dalje fali otprilike 20 kreveta, i to po mogućnosti na kat. Isto tako, fali im ormarića kako bi smjestili i pomogli ljudima te barem djelomice snizili razinu stresa.
- Sve nam je to potrebno kako bi povećali kapacitete prijemnog centra. Svaka donacija je dobrodošla - zaključio je.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE OVDJE: