Pomoć studentima: Trebaju učiti po metodama dr. Housea

Kako najbolje učiti, kako nezanimljivo gradivo učiniti zanimljivijim, kad se najbolje pamti, kako se motivirati... To su bila pitanja o kojima se raspravljalo na tribini u splitskom Klubu mladih organiziranoj u povodu nadolazećih ispitnih rokova na fakultetima.

Studentima je upravo siječanj najstresniji mjesec, a kako bi kroz taj period prošli sa što manje muka, još prije tri godine osnovan je Centar za savjetovanje. Prof. dr. sc. Goran Kardum, psiholog, a ujedno i pročelnik Centra, te dr. sc. Morana Koludrović, savjetnica u Centru, bili su gosti na tribini koju je organizirala studentska udruga “S4S - Studenti za studente”.

- Način na koji se uči je individualan. Ako nekome uspijeva na jedan način, ne mora značiti da ćete i vi uspjeti kopirajući taj model. Treba naći onaj prilagođen vašim sposobnostima, navikama i osobnosti – naglasio je prof. Kardum. Osim učenja gradiva, istaknuo je još jedan važan dio studentskog života, a to je dokolica.

- Druženja i općenito studentski život poticajni su za kreativnost. Vrlo je važno da se u procesu učenja student nauči snalaziti, da traga za literaturom, a ne da dobije gradivo u ruke koje treba naučiti i to je to. Ako se želi uništiti obrazovanje, morate prvo uništiti kreativnost, a taj proces počinje još u osnovnoj i srednjoj školi. Nije nužno da će onaj student koji ima najbolje ocjene biti i najbolji u praksi, odnosno uspjeti na poslu - kaže prof. Kardum. Odgovorio je i na pitanje o pretjeranom podcrtavanju dijelova gradiva markerima u svim bojama.

Nisu svi kolegiji jednako zanimljivi

- To je pogrešno jer se radi o perceptivnom zasićenju. Baš kao što korištenje elektroničkih medija tijekom pauze u učenju zapravo nije odmor, nego perceptivno i kognitivno zasićenje. I pretjerano konzumiranje kave radi povećavanja budnosti je pogrešno. Bolje je otići spavati jer nakon nekoliko sati spavanja pamti se bolje nego ako odgađate san. Treba učiti i u što sličnijim uvjetima. Istraživanja su, naime, pokazala kako studenti koji su pisali testove u istoj prostoriji u kojoj su učili postižu bolje rezultate. Također, ako se tijekom učenja sluša glazba, važno je da se radi o instrumentalnoj – naglašava prof. Kardum.

No najvažnije od svega je redovito svladavanje gradiva jer nakon kampanjskog učenja većina se zaboravlja. Profesorica Morana Koludrović studentima je objasnila i kako se motivirati, posebice za onaj predmet koji im je nezanimljiv ili ga smatraju nepotrebnim za buduće zanimanje.

- Motivacija nije plošna ni jednostavna, nego vrlo kompleksna jer postoji cijela lepeza različitih motiva, od kojih su najvažniji i, za studenta, najbolji oni osobni, unutarnji, da volite studirati ono što ste izabrali i da prepoznate, da možete vizualizirati, zašto je važan predmet koji upravo učite te kako stečena znanja možete primijeniti u budućim situacijama. Nije svaki kolegij svakom studentu jednako zanimljiv, ali je važno učiti ga s razumijevanjem i što više sadržaje predviđene kolegijem povezivati sa stvarnim primjerima. U procesu učenja i motivacije za učenje ključnu ulogu igra i predmetni profesor. Jer ako je kreativan i potiče studente na postavljanje pitanja, razmišljanja, povezivanja, ako pokazuje entuzijazam - i njegovi studenti bit će uspješniji.

U tom su smislu Koludrović, dodaje, iznimno bitne i strategije poučavanja. Kao dobar primjer navodi dr. Housea iz istoimene serije koji primjenjuje strategiju problemskog učenja. Taj način učenja su prije nekoliko desetljeća počeli primjenjivati nastavnici na studijima medicine u SAD-u i Kanadi jer su bili nezadovoljni kompetencijama studenata kad s faksa dođu u kliniku.





Zajedničkim radom do iste dijagnoze

- Bit problemskog učenja je da studenti pokušaju riješiti određeni problem, prvo samostalno, a potom i grupno služeći se literaturom. Za razliku od samog dr. Housea, sveučilišni nastavnik u problemskom učenju ima ulogu mentora koji studentima pomaže onda kad ne mogu riješiti određeni problem. U društvenim znanostima, primjerice, studenti primjenom problemskog učenja mogu doći do različitih rješenja i potom preispitivati koje je rješenje najbolje u određenoj situaciji, dok je u medicini bit naći jednu točnu dijagnozu - objašnjava prof. Koludrović. 

Prema njezinim riječima, istraživanja su pokazala da studenti, kad uče problemskim ili projektnim učenjem, iskazuju visoku motivaciju za učenje, da su samoefikasniji i postižu bolje rezultate kako na testovima, tako i u praksi, za razliku od onih studenata koji su poučavani uobičajenom predavačkom nastavom. U Centar za savjetovanje pri Filozofskom fakultetu u Splitu najčešće se javljaju studenti koji se teško snalaze u novoj sredini, potišteni zbog odvojenosti od obitelji, zbog problema s učenjem... Dolaze i oni koji su na psihoterapeutskom tretmanu, a ako je potrebno, studentima se može omogućiti i savjetovanje sa stručnjacima iz svih područja. U Centru svi rade volonterski.