Poznata psihologinja i autorica brojnih priručnika za roditelje odgovara na pitanja brojnih roditelja o tome kako pomoći djeci da se lakše nose s pandemijom i promjenama u načinu života
PSIHOLOGINJA SAVJETUJE
Brige roditelja: Kako će se ova situacija odraziti na djecu? Možda i bolje no što mislite!
Psihologinja sa Sveučilišta Columbia, Laura Markham, specijalizirala se za probleme roditeljstva i odgoja djece i autorica je brojnih knjiga u kojima roditeljima predstavlja alate koji su korisni za odgoj djece. Za portal A-ha parenting napisala je kolumnu u kojoj nudi i neke odgovore na brojna pitanja o mogućim posljedicama pandemije korona virusa na odrastanje djece, na temelju brojnih pitanja koja joj roditelji upućuju u zadnje vrijeme. Evo dijela njih:
POGLEDAJTE VIDEO: Ovi mladići svaki dan sviraju ispred Doma umirovljenika
Pokretanje videa...
01:57
- Moje 22-mjesečno dijete mora nositi masku u vrtiću četiri dana u tjednu, piše joj jedna zabrinuta mama. Druga kaže kako njen ekstrovertirani četverogodišnjak sve teže podnosi činjenicu da je stalno s njom i sa njenim kćerima i sve rjeđe viđa druge ljude. Mnogi roditelji osmogodišnjaka javljaju se jer njihov mališan mrzi on-line školu, a mnogo je onih koji su zbog takvog načina rada zamrzili matematiku i čitanje - piše Laura.
Javila joj se i mama 12-godišnjakinje koja po cijeli dan gubi na igranje on line igrica s prijateljima te laže oko domaćih zadaća, te sve više roditelja tinejdžera kojima već jako nedostaju škola, prijatelji i druženje, pa se već osjećaju usamljenima i potištenima.
- Većina roditelja koje poznajem zabrinuta je zbog utjecaja socijalne izolacije na svoju djecu, bez obzira na dob. Daljinsko učenje nije razvojno prikladno za djecu ili tinejdžere, a većini djece nedostaje društvena interakcija koja je dio školskog dana, kao i aktivnosti nakon škole.
Ako vaše dijete još ide u školu, vjerojatno je nešto lakše, ali maske i ograničenja socijalnog kontakta mogu potaknuti osjećaj nepovezanosti i tuge. Djeci je teško podnijeti uzbuđenje zbog učenja u ovim uvjetima. I dok se pandemija nastavlja, mnogi se mladi bore s anksioznošću i depresijom, baš kao i odrasli - piše Laura Markham.
Dodaje kako je nedavno britansko istraživanje pokazalo da bi višemjesečna socijalna izolacija mogla imati dugotrajne učinke na mentalno zdravlje djece, što potvrđuje sumnje mnogih stručnjaka za razvoj djece.
- To je zabrinjavajuće, no važno je naglasiti da su ovi zaključci izvedeni iz studija provedenih u proteklih pet desetljeća, od kojih nijedna ne odražava našu trenutnu situaciju. Naravno, ta situacija će na djecu utjecati različito, ovisno o tome kakva je podrška roditelja, imaju li braću i sestre, jesu li po prirodi ekstrovertirani, jesu li u mogućnosti osobno pohađati školu te ovisno o nizu drugih parametara - kaže autorica.
Dakle, što možemo učiniti da zaštitimo svoju djecu i smanjimo te rizike? Evo vodiča po dobnim skupinama djece koji vam u tome može pomoći:
Za djecu svih dobnih skupina
Rizik: Anksioznost
Rješenje: Razvijte zdrave obiteljske navike za upravljanje stresom.
Djeci su potrebne rutine, navike i rituali, jer oni smanjuju stres. Stvorite dnevni raspored koji uključuje i vrijeme koje ćete provesti u prirodi, vježbanje (zašto to ne bi bila mala obiteljska plesna zabava?), pozitivne obiteljske interakcije, poput večere, društvenih igara i večernje obiteljske vođene meditacije.
Razmislite svi o tome što biste mogli raditi zajedno i stvorite popis aktivnosti koje svatko može poduzeti kako bi se osjećao bolje kad ima težak dan. To može biti čitanje knjige, slušanje glazbe, ples, puhanje mjehurića od sapunice ili neka svima omiljena društvena igra.
Nemojte odustati odustati od upravljanja vremenom koje vaše dijete provodi pred ekranima tijekom pandemije.
Također, uvjerite dijete da je svaki član obitelji odgovoran za zajedničku sigurnost i da moraju često prati ruke, nositi masku i slijediti upute o socijalnom distanciranju. Poučite ih da je na taj način rizik od zaraze manji te da tako manje moraju brinuti za zdravlje svojih omiljenih.
Pred djecom nemojte razgovarati o korona virusu i pandemiji na način koji bi ih mogao uplašiti i izbjegavajte slušanje ružnih vijesti kada ih i djeca mogu čuti.
Ako dijete pokazuje tjeskobu koja se može povezati s pandemijom, poduzmite proaktivne korake kako biste ih podržali da nauče upravljati tim osjećajem.
Rizik: Gluma (depresija i autodestruktivnost)
Djeca koja ne mogu izravno obraditi svoje strahove često će imati problema u ponašanju, te postati depresivna ili autodestruktivna..
Rješenje: Pomozite djetetu da prebrodi velike emocije.
Budite prisutni u životu djeteta, često ga podsjećajte da ste tu za njega. Slušajte, prihvatite i potvrdite ono što vaše dijete osjeća kao normalno. Njihova su razočaranja stvarna i moraju tugovati koliko i odrasli. Ne morate riješiti ono zbog čega su uznemireni; samo im omogućite da se tako osjećaju i da to podijele s vama.
Neka komunikacija bude otvorena, s izražavanjem suosjećanja, na primjer tako da djetetu postavite direktno pitanje: 'Čini se da si zabrinut/a. Što misliš, što je najgore što bi se moglo dogoditi?'
Budite strpljivi. Djeca su pod stresom i većina ih ne može artikulirati zašto. Umjesto toga, oni vam pokazuju glumom. Imajte na umu i to da je djeci kad im je jako teško, često samo potrebno plakati. Uspostavit ćete s njima bolju vezu ako idete prema sprječavanju lošeg ponašanja nego kažnjavanju.
Ako vidite puno sukoba između braće i sestara zbog toga što su stalno zajedno u kući, naučite djecu da zatraže malo prostora za sebe kad im je to potrebno i potaknite ih na zabavne aktivnosti u kojima mogu sudjelovati zajedno.
Rizik: Roditelji pod stresom
Rješenje: Pazite na sebe.
Roditelji koji su smireni, topli, reagiraju i strpljivi su s djetetom, najvažniji su prediktor emocionalnog zdravlja za djecu svih dobnih skupina, pa je briga o vama možda najvažnija stvar koju možete učiniti da zaštitite svoje dijete. Upravljajte vlastitom razinom stresa. To je teško u ovo stresno vrijeme, no izuzetno je važno.
Koristite pozitivne navike upravljanja stresom, kao što je redovita fizička aktivnost i vježbanje, meditacija i emocionalna povezanost s drugim odraslim osobama. Nastojte izbjegavati sve ono što vam remeti mir i stabilnost, od previše sjedenja za ekranima, slušanja svih vijesti, itd..
Za djecu prema dobnim skupinama
Bebe
Rizici: Roditelji i njegovatelji koji nose maske mogu ometati djetetovu sposobnost da nauči čitati izraze i djetetovu sposobnost usklađivanja zvukova s oblicima usta, što je važno za razvoj govora i povezanost djeteta s roditeljem.
Ako beba nosi masku, to može ometati djetetovu sposobnost stvaranja zvukova i slanje poruka roditeljima i njegovateljima, što utječe na razvoj govora, kao i na djetetovo samopouzdanje, kao i osjećaj da će njene potrebe biti zadovoljene.
Roditeljski stres može uzrokovati da roditelj manje reagira na svoju bebu, bilo zato što se okreće ekranima ili on-line zabavi dok je s bebom, ili jednostavno zato što su tjeskobniji nego inače.
Rješenja: Dogovorite se za vrijeme kada će djedovi i bake brinuti o djeci, ili s rođacima koji mogu pomoći u tome, pod uvjetom da nemaju visoki rizik obolijevanja od Covida-19, kako bi se mogli baviti djetetom bez maske.
Vodite računa o vlastitom mentalnom i fizičkom zdravlju: Vježbajte, vodite računa o prehrani i nastojte potražiti podršku partnera i obitelji kad vam je potrebna, što će pomoći da budete prisutniji s bebom.
Ograničite vrijeme pred ekranima dok brinete o svojoj bebi i nastojte uvesti dovoljno vremena za direktnu interakciju s djetetom lice u lice, uz puno nježnih dodira.
Mališani
Rizici: Mališani moraju provoditi puno vremena vani, u suprotnom će njihova potreba za kretanjem i istraživanjem dovesti do toga da rasture dom i izlude roditelje.
Ako su roditelji previše pred ekranima, a djeca su uz vas, imajte na umu da preveliko izlaganje djece ekranima može negativno utjecati na razvoj dječjeg mozga i smanjiti njihovu sposobnost da zadrže pažnju na konkretnim zadacima.
Roditelji koji su pod stresom zbog toga što su 24 sata dnevno kod kuće s djetetom mogu doći do toga da se ne mogu kontrolirati te da počnu vikati na djecu, što samo dovodi do više prkosa i bijesa.
Rješenja: Nastojte izlaziti s djecom i omogućiti im da sigurno istražuju svijet oko sebe. Ako u vašem okruženju nema lijepih parkova, ili su gužve, nastojte izaći ranije tijekom dana. I svakako ponesite sredstvo za dezinfekciju ruku.
Ograničite djeci vrijeme upotrebe ekrana samo na vrijeme kad nemate druge, na primjer za vrijeme kad ste pod tušem, ili kad sami morate odgovoriti na poslovne e-mailove.
Odredite prostor gdje se dijete može igrati bez razmišljanja hoće li napraviti preveliki nered i dogovorite aktivnosti kojima se može baviti uz minimalni nadzor. Bilo bi dobro postaviti im barem jedan senzorni zadatak tijekom dana.
Pronađite među članovima obitelji ljude koji nisu pod velikim rizikom od zaraze i mogu na neko vrijeme preuzeti brigu o djetetu od vas. Možda možete pronaći obitelj s djecom uz koju se osjećate sigurno, pa dogovoriti da se djeca naizmjence igraju u jednoj ili drugoj kući, kako biste mogli imati malo vremena za sebe.
Dobra vijest je da su mališani još uvijek u fazi toga da se mogu zaigrati sami sa sobom, pa im nije potreban veliki angažman s drugom djecom kao starijoj djeci. Roditelji i njegovatelji bitni su i uglavnom dovoljni za ispunjavanje njegovih potreba, pa ako možete ostati mirni i ispuniti potrebe mališana za istraživanjem i kretanjem, malo je vjerojatno da će vaše dijete imati štetnih posljedica ove privremene izolacije. Dapače, povećana bliskost s vama mogla bi biti i korisna.
Predškolci
Rizici:Predškolci moraju sudjelovati u igri i učenju s drugim predškolcima kako bi naučili osnovne socijalne vještine, poput dijeljenja, izmjenjivanja uloga i slično.
Predškolcima treba kretanje i previše sjedenja pred računalom ili TV-om može se negativno odraziti na razvoj djetetova mozga i na sposobnost koncentracije.
Djeca te dobi češće su u vrtiću, što podrazumijeva da neko vrijeme nose maske, što će im možda biti teško. Činjenica da i tete povremeno nose masku, ili drže socijalnu distancu i djecu uče tome, može izazvati negativne emocije prema vrtiću.
Rješenja: Ako ste kod kuće s djetetom, potražite grupu roditelja i uz poštivanje svih pravila zaštite organizirajte se tako da se dijete povremeno ipak malo druži s drugom djecom.
Svakodnevno izvodite predškolca u prirodu.
Budite razumni s upotrebom računala i TV-a. Omogućite djetetu prostor za igru gdje ne mora brinuti ako napravi nered i dogovorite s njim aktivnosti kojima se može baviti uz minimalni nadzor.
Djeca školske dobi
Rizici: Djeca koja trebaju pohađati on-line nastavu tijekom cijelog dana mogu se isključiti i izgubiti interes za učenje.
Djeci koja idu u školu može biti stresno održavati odgovarajuću praksu socijalne distance i može im biti neugodno u školi zbog distance prema drugoj djeci i učiteljima.
Izolacija može negativno utjecati na socijalne vještine i razvoj empatije kod djeteta za druge. Djeca ne trebaju nužno velika grupna iskustva, ali trebaju se igrati s drugom djecom 'jedan na jedan' što razvija ključne međuljudske vještine.
Rješenja: Prije on-line škole svaki dan izvedite dijete u šetnju ili neku drugu aktivnost, po mogućnosti u prirodi.
Prije škole svaki dan, bilo osobno ili putem interneta, ili tijekom školskih odmora na mreži, provedite neko vrijeme s djetetom i pokušajte ga razvedriti i nasmijati. Smijeh smanjuje hormone stresa kod djeteta, tako da će ima više snage za rješavanje stresa.
U dane kad vaše dijete krene i osobno u školu, popodne planirajte nešto čemu se vaše dijete može radovati. Bilo bi dobro da zajedno sudjelujete u tome, jer će to pridonijeti vašem povezivanju.
Planirajte vrijeme kada se dijete može zabaviti i on-line igricama, ili surfanjem, ali tako da i kroz to potičete druženje. Na primjer, djeca se mogu naći na Zoomu i zajedno crtati ili modelirati plastelin, tako da uz to čavrljaju.
Ako vaše dijete ima dobrog prijatelja i osjećate se ugodno jer vjerujete da članovi njegove obitelji poštuju mjere zaštite, dogovorite vrijeme kada se mogu igrati, ili možda učiti zajedno. .
Pomozite svom djetetu da održi zanimanje za virtualnu školu, postavljajući pitanja o onome što uči i dopuštajući mu da vas podučava. Učinite to zabavnim - možda zajedno možete rješavati testove iz radne bilježnice, tako da onaj tko bude imao više točnih odgovora bude pobjednik.
Svakako nastavite poticati dijete da svaki dan pročita dio neke knjige, kako biste poticali njegovu ljubav prema knjigama.
Djeca predtinejdžerske dobi
Rizici: Rizik od cyber maltretiranja raste kako djeca provode više vremena na mreži, posebno u ovoj dobnoj skupini, kada djeca tek uče prikladno koristiti društvene mreže i često su bez nadzora.
Djeca koja su cijeli dan on line uključena na nastavu neće rado dijeliti računalo s braćom i sestrama, ili se često mogu isključiti i izgubiti interes za učenje.
Ako idu u školu, njima može biti posebno teško održavati odnose s drugom djecom radi socijalne distance.
Rješenja: Postavite plan odgovornosti za on line školu tako da je ona na djetetu, ali se povremeno uključite, kako biste mu pomogli da održi koncentraciju.
Obratite pažnju na djetetovo raspoloženje i ponašanje nakon što se uključi u nastavu i pronađite mogućnost da diskretno pratite koliko je uključeno. Redovito ga podsjećajte na digitalni bon-ton. Ako doznate za loše ponašanje djece u skupini, upozorite na to učitelja, ili zatražite pomoć škole.
Pripremite raspored koji omogućava svakom djetetu pristup elektroničkim uređajima po potrebi za školske zadatke.
Pomozite svom djetetu da održi zanimanje za virtualnu školu postavljajući pitanja o onome što uči i dopuštajući mu da vas podučava i potrudite se da to bude zabavno. Možda možete pročitati istu lekciju, pa jedno drugo ispitati, ili zajedno istražiti na Internetu dodatne informacije.
Ako dijete ide u školu, planirajte da se popodne družite oko nečega čemu se dijete raduje.
Omogućite djeci neko vrijeme tijekom dana za on-line druženje s prijateljima i dogovorite s roditeljima dobrih prijatelja da se povremeno mogu vidjeti na siguran način.
Tinejdžeri
Rizici: Baš u dobi kada tinejdžeri trebaju vježbati neovisnost i naučiti procjenjivati rizike na temelju svojih odnosa s vršnjacima, pandemija im je umanjila mogućnosti za to.
Tinejdžeri trebaju vezu s grupom vršnjaka, što je potreba koju je teško virtualno ostvariti. .
Tinejdžeri koji su od ranije tjeskobni tijekom pandemije mogu se suočiti s gubitkom uobičajenih mehanizama suočavanja - kao što je druženje s prijateljima - zbog čega će im borba protiv anksioznosti biti još izazovnija.
Moguće je da se okrenu videoigricama ili surfanju društvenim mrežama do sitnih sati.
Rješenja: Podržite tinejdžera da razvije raspored koji uključuje kretanje, svakodnevno vrijeme u prirodi i dovoljno sna.
Potaknite tinejdžera na digitalnu komunikaciju s prijateljima na bilo koji način koji im odgovara.
Ne zaboravite da su svi trenutno pod stresom i odaberite svoje bitke kad se suočavate s njihovim negativnim ponašanjem.
Osnažite svog tinejdžera da poduzme pozitivne mjere protiv pandemije, kako bi odvratio tjeskobu i nemoć. Razmislite o popisu stvari koje mogu učiniti kako bi pomogli drugima. Uključite u to svakako video čavrljanje sa starijim članovima obitelji. Neka se pisanom podrškom ili kroz organizaciju uključe u skupljanje pomoći za prijatelje kojima je potrebna pomoć, za djecu koja su bez roditeljske skrbi i slično.
Kad tinejdžeri osjete da mogu poduzeti nešto protiv stvari koje smatraju nepoštenima, stječu samopouzdanje i sigurnost u sebe.
Loša vijest je da kad su u pitanju djeca ne možete u potpunosti ublažiti rizike izolacije. Ali ima i dobrih vijesti. Djeca su izdržljiva, i ovo će proći, a oni će na kraju povratiti ono što su izgubili kad je riječ o obrazovanju i odnosima s vršnjacima.
Osim toga, shvatite da i sami imate više snage nego što mislite i nastojte to pokazati. Kad se vaše dijete osvrne na ovo vrijeme, sjetit će se kako ste vi ostali smireni i zadržali smisao za humor, barem većinu vremena. Ona će zapamtiti kako ste se prilagođavali velikoj neizvjesnosti, a pogotovo to da ste se znali ispričati kad biste pogriješili. Pamtit će zajedničke šetnje, uživanje u obiteljskim plesnim zabavama, to kako ste zajedno pekli kolačiće ili uzgajali sjeme neke zanimljive biljke na svojoj prozorskoj dasci. Pamtit će toplinu i ljubav koju ste unijeli u svoj dom.
Da, to je velika odgovornost za svakog roditelja u bilo kojem trenutku, pogotovo sada tijekom pandemije. Ali čak i u teška vremena, mi smo roditelji i dorasli smo tome. Ne moramo biti savršeni, bitno je da damo sve od sebe. To je ono što će vaše dijete najviše pamtiti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
