Na primjerima domaćih uspješnih gradova vidjet ćemo kakav je naš zeleni potencijal, a uz vodeće stručnjake, inovativne poduzetnike i kreatore energetske politike dobit ćemo i odgovor na pitanje kakva je solarna budućnost pred nama.
Može li Hrvatska postati sto posto obnovljiva, kako stojimo na tom putu, ali i koji su posljednji aktualni trendovi u solarnoj industriji te općenito u obnovljivim izvorima energije, doznat ćemo na današnjoj konferenciji Bolja energija. Na primjerima domaćih uspješnih gradova vidjet ćemo kakav je naš zeleni potencijal, a uz vodeće stručnjake, inovativne poduzetnike i kreatore energetske politike dobit ćemo i odgovor na pitanje kakva je solarna budućnost pred nama. Osim toga, stručnjaci će na četiri panela diskutirati o potrebama za novim radnim mjestima i obrazovnim programima, ali i oblicima poticaja i financiranja obnovljivih izvora energije.
Postoje sjajni primjeri tehnoloških inovacija i dobre prakse iz „zelenih gradova“ širom svijeta, ali i naši su gradovi aktivni na tom planu. Razgovaramo o sadašnjosti i budućnosti „zelenih gradova“ u Hrvatskoj, neiskorištenom potencijalu, mogućnostima i preprekama. Dotičemo se izazova i prilika u korištenju geotermalne energije, predstavljamo održiva rješenja za pametniju infrastrukturu i kružnju gradnju kao i održive prakse u proizvodnji.
Panelisti:
Dubravka Horvat, članica Uprave, Komunalac Koprivnica
Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca
Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedelje
Željka Rukavina, Sektor za industriju i održivi razvoj, Odjel za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, Samostalni savjetnik, HGK
Tihana Vranković, voditelj marketinga, Holcim Hrvatska d.o.o.
Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department, Aluminij Industries d.o.o.
"Križevci su jedan od predvodnika zelene tranzicije u Hrvatskoj. Planiraju postati energetski nezavisni do 2030. godine. "Mi smo tu agendu donijeli 2017. godine. Trenutačno smo na instaliranih 5 MW, imamo veliki projekt gradski od 7 MW koji će biti realiziran za par mjeseci. Kao najveći prostor za napredak vidim poduzetnike. Imamo mnogo trgovačkih društva s ogromnim potencijalom na njihovim krovovima, tu ima prostora za 7 MW. 24 MW je cilj koji se do 2030. može realizirati", rekao Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca.
"Kao grad smo manji, kompaktni i gledali smo tako da iskoristimo potencijale koje idemo. To su zelene površine, a krenuli su i u istraživanje geotermalne energije. Već se dio nje iskoristio za poljoprivrednu proizvodnju, a zašto se ne bi iskoristilo i za druge svrhe. Ako hoćemo napraviti pravu tranziciju trebamo gledati više segmenata, pa čak i javnu rasvjetu. Tu se primjerice se treba naći balans između sigurnosti i održivosti, odnosno zaštite životinja", istaknuo je Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedjelje.
"Potrebna nam je strpljivost, suradnja između javnih poduzeća i građana i kontinuirana edukacija. Nastavljamo da s ciljem da smanjimo stvaranje otpada. Ljudi sve više shvaćaju vrijednost recikliranja. Prije 20 godina smo krenuli s kompostiranjem, danas u jednoj kompostani obrađujemo 9000 tona i dobivamo 3000 tona kvalitetnog komposta. Tu je proces kružnog gospodarstva utemeljen. Ključni su građani koji su disciplinirani, oni imaju mogućnost sve osim miješanog komunalnog otpada donijeti negdje. Na žalost u njemu još uvijek ima nekih 40 posto otpada koji bi se mogao reciklirati", rekla je Dubravka Horvat, članica Uprave, Komunalac Koprivnica.
"Održivost je u srži naše strategije od 'davnih dana'. Puno je malih koraka donijelo do rezultata, cilja kojim smo uklonili 40 posto našeg CO2 otiska. Naš novi projekt će nam omogućiti manju ovisnost o fosilnim gorivima i korištenje otpada kao sirovine. Vrijednost našeg projekta KOdeCO net zero iznosi 237 milijuna eura, što ga čini samo nešto manjim od Pelješkog mosta. Od te ukupne vrijednosti, 116,9 milijuna eura osigurano je kroz Inovacijski fond. Projekt uključuje hvatanje ugljika u Koromačnu i morski prijevoz do skladišta na Mediteranu (Carbon Capture and Storage, CCS), a planiramo završetak izgradnje do 2028. godine", rekla je Tihana Vranković, voditelj marketinga, Holcim Hrvatska d.o.o.
"Boksit od kojeg se proizvodi aluminij prepoznat je od EU kao kritična sirovina za zelenu tranziciju. Korištenjem visokog udjela aluminijskog otpada smanjujemo ugljični otisak. Primjenjujemo kružnu ekonomiju i veliki je interes za naše proizvode. Mi od partnera i kupca tražimo da svoj tehnološki otpad vrate u naš proizvodni proces kako bi se ta priča zatvorila", istaknuo je Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department, Aluminij Industries d.o.o.
"Godinama smo u obnovljivim projektima i u projektima geotermalne energije i vrijeme je da taj potencijal pretvorimo u resurs. Zašto stojimo na mjestu i kočimo projekte? Geoterme su jedno od rješenja za smanjenje CO2 otiska u Toplinarstvu, no nema financiranja. Ni sama EU nije obradila posebnu pozornost geotermalnoj energiji. Vjerojatno zato što tu energiju nema svaka zemlja. Geotermalnu energiju imaju rijetke zemlje, a hrvatska je jadna od zemalja koja ima najbolji potencijal u Europi", istaknula je Željka Rukavina, Sektor za industriju i održivi razvoj, Odjel za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, Samostalni savjetnik, HGK.
"Kod nas je istražna bušotina INE koja ima 78 stupnjeva temperature, iz 70-ih u centru grada, i ima nekoliko objekata poput bazena i škole koji se mogu spojiti na nju. Primjene su mnoge. Od 2018. smo u geotermi, a sada bismo krenuli prema eksploataciji, ali tu nastaje program. Šest godina se borimo s birokracijom da bismo potvrdili ovo istraživačko polje. Nadam se da će do kraja godine biti potvrda. Teško je biti prvi, kada bi se svi udružili možda bismo napravili neki pomak. Na žalost, sve skupa dosta točkasto to radimo", rekao je Mario Rajn.
"Gradovi i županije su prvi shvatili potencijal geotermalnih voda, imamo svijetle primjere gradova koji su u to ušli opsežno, detaljno i planski. To su veliki i izuzetno skupi projekti. Za jednu bušotinu ćete samo za ispitivanje potrošiti 6 milijuna eura, a niste još došli ni do onog nadzornog dijela. Kao država ne gledamo sustavno ne to. Lokalne zajednice su u to ušle nepripremljeno. Kad problemi ulaze u zreliju fazu tu dolazi do problema zbog financiranja. To su problemi s kojima se susreću i ostale države. Svi traže optimalni model, A Hrvatska je pronašla put kroz sredstva MPO-a, no oni prostori koji se već nalaze u planovima gradova i županija se moraju snaći na drugi način. Ne treba biti pesimist, no pravog razloga za optimizam baš nema", dodala je Željka Rukavina.
"Klimatske promjene su očite i jasno vidljive. Nema dijela svijeta gdje se to ne događa. Mi ćemo se pripremiti za poplave. Išli smo u izgradnju jednog nasipa koji nije gotovo do kraja u suradnji s Hrvatskim vodama. Realno sve treba gledati objedinjeno, i geoterme i zaštitu i solare. Jedva čekam da počnemo prodavati toplu vodu, doslovno", rekao je Dario Zurovec.
"Moramo biti katalizatori promjena, svojim primjerom ukazati na stvari. U Koprivnici se radi se na uvođenju električnih busova u javni prijevoz, potiče se korištenje bicikla, imamo solare tamo gdje je moguće. Dobili smo nagradu za poseban doprinos za zelene površine. Brinemo se za naše drveće, liječimo ga, ne rušimo ga kada nije potrebno", rekla je Dubravka Horvat.
"Mi smo se uzdali u "hrvatski jal", da susjedi vide fotonapone kod susjeda i reagiraju. Trebalo je samo netko instalirati to na svoj krov i probiti led. Ti prvi ulagači su bili pokretači zajednice i lokalne energetske zajednice. Mi smo 2018. promovirali kampanju u tri koraka, a na prvoj radionici je bilo sedmero ljudi, izuzetno negativno nastrojeno. Na drugu su već došli ambasadori, a na trećoj je bilo sve puno zainteresiranih ljudi. Ove godine smo imali kampanju za 200 kW na gradskoj tržnici, a građani su se udružili u zadrugu i idu na tržište. Na rtom tragu pripremamo i 7 MW, ako ne skupimo to od građana, tražit ćemo i zainteresirane komercijalne subjekte kao partnere", istaknuo je Mario Rain.
"Betinom Holcima je uštedio 30 posto emisija CO2 pri gradnji druge cijevi tunela Učke, a materijal iz iskopa se koristio u gradnji. Tu je ta kružna ekonomija na djelu. Nadamo se da će biti više takvih projekata jer definitivno ih nema dovoljno. Jesmo optimisti, nije lako biti prvi i radit put za sve ostale, sli sve je to jedna duga priča, to nije nešto što će se dogoditi preko noći. Možda mi benefite toga svega nećemo osjetiti, no možda će naša djeca i unuci to osjetiti", rekla je Tihana Vranković.
ZELENI POSLOVI I OBRAZOVANJE
Zeleni poslovi i obrazovanje za energetsku tranziciju
Foto: Ivan Hruškovec/24sata
Većina razvijenih zemalja nema dovoljno takozvanih zelenih zanimanja. Što se na tom polju događa u Hrvatskoj su na panelu "Zeleni poslovi i obrazovanje za energetsku tranziciju" raspravljali: Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, doc. dr. sc Mirna Gržanić Antić, Zavod za visoki napon i energetiku, FER
prof. Bruno Zelić, dopredsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije i dr. sc. Dražen Arbutina, dipl. ing. arh., prof. stručnog studija u trajnom izboru, pročelnik Graditeljskog odjela, Tehničko veleučilište u Zagrebu.
"Pretpostavljam da je većini poznato da imamo studij koji je specijaliziran za teme energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku. Imamo i razne studije koji pokrivaju učinkovitost i mnoge oblike zelene energije. Danas su nezamislivi školski obrazovni programi koji se ne dotiču ovih tema. To obrazovanje ima ugrađeno u svoje temelje. Uključujemo to u studijske i srednjoškolske programe, ali nismo dobri vizionari, rekao je prof. Bruno Zelić, dopredsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.
"Teško je biti vizionar u tom smjeru, ali ono što treba raditi je pružiti mladim ljudima, učenicima, mogućnost kreiranja širih kompetencija koje će im pomoću u životnom učenju. Mi nemamo jako putno tih ljudi u obrazovanju, otprilike je oko 5000 učenika u tim programima povezanima s obnovljivim izvorima energije i obnovljivom energijom. Pokušali smo biti pokretač tih promjena u obrazovanju. Nije sporno da se stvari moraju promijeniti i da moramo napraviti korak dalje. Kroz četiri, pet godina će situacija biti jasnija i vidjet ćemo jesmo li napravili neki pomak u obrazovanja. Jako puno novih zanimanja donosi ova nova reforma, 147 novih strukovnih programa koji ulaze u obrazovanje. Kroz sve programe se fokus stavlja na ekologiju, zbrinjavanje otpada, poduzetništvo, sve što će mladima dati barem osnovno usmjerenje na ovo što ih čeka u budućnosti", rekla je Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje.
Uveli smo brojne kolegije koji govore o električnim automobilima, obnovljivim izvorima energije... Studente upoznajemo s drugačijim načinom trgovanja energije. Uvodimo ih u svijet industrije, mnogi studenti žele raditi nešto konkretno, a tu pomaže industrija. Naši studenti se zapošljavaju u HEP-u, Končaru, a mnogi osnivaju vlastite Startupove, rekla je doc. dr. sc Mirna Gržanić Antić, Zavod za visoki napon i energetiku, FER.
Danas pedeset posto naših studenata odlazi u farmaceutsku industriju, što je nekima možda čudno, ali tamo su zakonitosti povezane s kružnim gospodarstvom i nekim principima koji se koriste pri proizvodnji obnovljive energije. Ako će vodik jednog dana prevladati, mislim da će tamo biti više mjesta u industriji obnovljive energije za studente s našeg fakulteta, rekao je prof. Bruno Zelić.
U Sloveniji je dolazak do novog kurikuluma sličan kao i kod nas. Oni imaju velike centre koji su jako dobro opremljeni. Austrija je tipičan primjer dualnog obrazovanja, imaju više od 100.000 učenika koji svoje učenje primjenjuju na radu i kasnije ostaju kod tog poslodavca. Kod nas to nije uspjelo zaživjeti krajem 90-ih. Onda se pojavila shema naukovanja. prije sedam godina je došla nova ideja za dualno obrazovanje no ni to nije zaživjelo. Naš mentalitet je drugačiji, nekako želimo da djeca budu u školama, a ne kod poslodavca i to moramo prihvatiti. Strukovno obrazovanje preuzima princip kreditnih bodova, kao visoko obrazovanje. To je odmak u kojem ne pričamo o nastavnim satima već o tome koliko je vremena potrebno pojedinom učeniku do njegove kvalifikacije. To se može razlikovati od učenika do učenika. To će biti pitanje kvalitete, praćenja, vrednovanja..., , rekla je Vesna Anđelić.
FER i FSB su pokrenuli studije energetike u Šibeniku, interesa ima. Trenutno smo na 100 studenata koji su završili preddiplomski studij. Studij je napravljen u suradnji s gospodarstvom, ima terenske nastave, prakse..., rekla je doc. dr. sc Mirna Gržanić Antić.
Strategije nema uopće, pogotovo za zelena zanimanja, imamo manje učenika za upis nego što imamo mjesta na tim programima, oštar je bio Bruno Zelić.
Financiranje i integracija OIE
Na panelu Financiranje i integracija obnovljivih izvora energije analiziramo poticaje i bankarske proizvode za obnovljive izvore energije, razmatramo utjecaj subvencija, olakšica i drugih politika na razvoj tog tržišta te komentiramo izazove i rješenja pri integraciji u postojeće elektroenergetske mreže. Sudjeluju Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj, HGK, Hrvoje Maras, glavni voditelj financija REGEA-e, Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju, dr. sc. Sandra Matuhina, vlasnica Ekvilibris savjetovanja i inženjeringa.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
- Ne možete razumjeti zašto Hrvatska uz sav potencijal da smo u devetoj godini da je zastoj, da imamo tako mali rast udjela obnovljivih izvora, da se pitamo zašto - istaknula je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u HGK. Doodala je da je veliki dio investitora i odustao i otišao iz Hrvatske, ali da imamo i one koji su ostali i razvili velike vjetroelektrane. Ističe da u HGK žele biti podrška i da su vidjeli da ti pojedinačni napori prema institucijama nisu urodili plodom te su prošle godine prvi put te ponovili dokument 'Position paper', iza kojeg su evidentirali sve administrativne prepreke, a prije svega su govorili o velikim projektima te dali prijedloge što kao poslovna zajednica treba napraviti da bi se uklonile.
Ističe spore procese, birokraciju, fragmentiranost.
- Donesemo zakone, a onda ne i podzakonske propise koji su nužni da bi zakoni bili provedivi. Zašto, nema racionalnog objašnjenja - istaknula je. Kaže da su duge procedure u ishođenju dozvola oko zaštite okoliša. No dodaje i da je optimistična da je Ministarstvo zaštite okoliša izašlo sa prijedlogom akcijskog plana za skraćenje procedura. Imamo operatere sustava, ministarstvo koje bi trebalo povezivati sve dionike i tu je postojala nekoordinacija koja je ključna. Kaže kako su ukazivali tijelo koje bi bilo koordinirano na razini vlade i uključivalo sve dionike i definirali plan kako bi se znalo tko što radi i u kojim rokovima.
- Više od dvije godine nemamo naknadu za priključenje - istaknula je i Šćulac i ponovila kako se radi o vrijednosti otprilike 2,7 milijardi eura projekata koji stoje, ali i o ogromnoj količini energije.
Hrvoje Maras, voditelj financija REGEA-e, istaknuo je da novci nisu problem kad se zna koliko je Europa predvidjela za te projekte.
- Dosta naših poduzetnika je prepoznalo tu vrijednost - dodaje te ističe da smo bolji od Austrije i Slovenije. Kaže da su poduzetnici prepoznali vrijednost NPOO te da se sve manje natječaja provodi po principu 'najbrži prst' i radi se transformacija na održivije modele financiranja te da je to prihvatljivije.
- Imamo kroničnu ovisnost o bespovratnim sredstvima i mislim da je to pogubno - dodaje.
Kaže i kako postoji interes financijskog sektora te da moramo više ići prema tržištu.
Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju rekao je da veliki dio građana podržava zelenu tranziciju, a da s druge strane mjere i politike ne prate tu volju.
- To je uzorak koji godinama postoji - istaknuo je te dodao i važnost energetskih zajednica, odnosno formata udruživanja građana s ciljem zajedničke proizvodnje energije. Kaže kako je i tu birokracija spora te da uvjeti otežavaju mogućnost osnivanja takvih zajednica.
- Imamo samo tri takve zajednice registrirane, a moramo biti i samokritični jer ne postoji dovoljan pritisak građana da bi se to mijenjalo - istaknuo je.
Naglašava i važnost uloge HEP-a kao javnog poduzeća.
- Mislim da je važno da se promijeni mindset da su građani samo potrošači, već i dionici i da bi trebalo pogurati HEP da napravi puno više, jer imaju i odgovornost u prelasku na obnovljive izvore - kaže.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Sandra Matuhina iz Ekvilibris savjetovanja i inženjeringa kaže da su građani dosta informirani oko samih EU projekata.
- Podzuzetničke inicijative u fondove nisu na istoj razini kao od države. Otvara se pitanje spremnosti tvrtki na natječaje - rekla je istaknuvši velika sredstva koja se otvaraju. Naglašava kako je pitanja hoće li netko ta sredstva koristiti da firmu spašava ili razvija.
- Prostor za poboljšanje vidim u nizu edukacija na tu temu, ali nedostaje duboko shvaćanje što je projekt i zašto projekt nekome treba. Projekt se stvara iz neke potrebe, poduzetnika, države... Potreba, ideja, ili rješavanje problema. Ako se projekt ne sagleda iz tog dijela, teško dolazi do rezultata na koji svi mogu biti ponosni - rekla je.
- Koliko god mislili da smo prošli jako puno početnih edukacija i informiranja i da puno znamo, mi smo lani radili ispitivanje, gotovo 70 posto ispitanih je reklo da im nedostaju informacije i znanja oko natječaja i korištenja EU Fondova i programa - rekla je Šćulac. Kaže da su razvili uslugu EU financiranje gdje na jednom mjestu prate sve natječaje i pozive koji su završeni, u tijeku ili najavi po ključnim riječima.
Kao bolnu točku istkanula je mrežnu infrastrukturu, odnosno distribucijski sustav.
- Dolazimo u situaciju da je sektor obnovljivih izvora i država, ali da smo u prekretnoj točki gdje se moramo suočiti sa obnovljivim problemom integracije obnovljivih izvora u postojeću mrežu. Imamo četiri elementa, kapacitet, starost, dinamika modernizacije i financiranje - rekla je te dodala da preko 4000 MW je priključeno, 3000 ima ugovore i 2700 čeka cijenu priključenja. Iako su povećana ulaganja u modernizaciju, ističe da je nedovoljno za ono što imamo, ali kap u moru za ono što nas čeka.
- Ono što nam je bitno je pitanje dalekovoda, 600 kV dalekovoda, vama treba 10 godina da taj dalekovod postane funkcionalan. Već smo na 2034. godini, u idealnim uvjetima. A koliko to još i košta. Procjene su da bi za modernizaciju trebalo do 2030. godine 2,3 milijarde eura. Odakle to namaknuti? - istaknula je Šćulac.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Maras ističe da postoje izvori da se plaćanje uskladi s razvojnim ciljevima i naglasio je da je osim informiranja, ključno savjetovanje u projektima.
Na pitanje o optimalnoj veličini energetske zajednice, Horvat je rekao da nema, ali da je dovoljno desetak građana te da može rasti i do više tisuća građana, ali da je bitno da je kompatibilna s nekim teritorijem. Dodaje da je važno da imamo što više zajednica.
Budućnost solarne energije
Na panelu Budućnost solarne energije istražujemo aktualne trendove i buduće perspektive solarne energije. Govorimo o tehnološkim inovacijama, financijskim modelima i političkim okvirima koji podržavaju rast solarne energije. A u raspravi sudjeluju Maja Pokrovac, direktorica OIEH, Kamilo Vrana, suosnivač i prokurist EnergoVizija d.d., Denis Čamber, direktor KONČAR – Obnovljivih izvora, Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Denis Čamber, direktor Končar - Obnovljivih izvora je rekao kako u uvodu kako stoji pri tome da da do 2030. možemo napraviti puno, ali se puno mora promijeniti da ne izgubimo zadnje dvije godine u nepovrat.
- S obzirom na zakonska mijenjanja, čekanja određenih brojki, energetska odobrenja, smatram da se u zadnje dvije godine malo toga radilo,- rekao je u uvodu Denis Čamber, direktor Končar - Obnovljivih izvora na pitanje što je potrebno da završimo kao energetski lider.
Maja Pokrovac iz udruženja OIEH upozorila je na problem da ne možemo skladištiti svu obnovljivu energiju koju proizvedemo, ali i na brojne administrativne teškoće.
- Već danas imate projekte za koje su istekle dozvole, od 9. mjeseca 2024. imate projekte kojima su istekle dozvole. Danas imamo 2600 MW koji stoje i ne mogu se realizirati, to vam je par Peljeških mostova. Privatni sektor, uvijek je percipiran kao koruptivan i muljator. A cijela Europa kaže da se zelena tranzicija ne može odraditi bez privatnog sektora. Tu govorimo i o nekom obliku patriotizma, gdje se dogodilo da nam nije stalo da ne moramo uvoziti energiju - upozorila je Maja Pokrovac iz OIEH.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Govoreći o skladištenju energije, Kamilo Vrana, suosnivač Energovizije istaknuo je:
- Kad pogledamo širu sliku, Sunce je ultimativni izvor energije, fotonaponske elektrane su različite jer koriste direktno tu energiju sunca. Nekakva teorijska granica je preko 40 posto, problem s energijom sunca je što je možemo koristiti kad je imamo. Ima puno drugih tehnologija, imamo različitih alternativa. Danas su ogromni napori u napredak tih tehnologija, ne dvojim da će doći do baterija savršenih karakteristika i ekološki prihvatljivih - istaknuo je.
- Kupce gledamo dugoročno, u energetskoj tranziciji ima puno pitanja. On to osjeća isto kao izazov, zna da su pred njim investicije, zato gledamo dugoročno na kupca, prvi korak je solarna elektrana, drugi možda električno vozilo. Njega zanima kako će to sve svladati, mi tu imamo zadaću da to optimiziramo za kupca i ponudimo rješenje koje za njega optimalno funkconira. Kad se odlučim promijeniti grijanje, koristim svoju struju. To je prvi korak, drugi je da na kupca gledamo kao jedinicu unutar novog sustava - rekao je Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska o konceptu 'future energy homea'.
Na pitanje oko infrastrukture i što je sa ljudima u zgradama, rekao je da treba postojati infrastruktura, da ni ljudi s običnim vozilima ne pune auto ispred zgrade, već idu tamo gdje se puni.
Konkurentnost Europe zbog klimatskih propisa
Govoreći o problemima konkurentnosti zbog klimatskih propisa Čamber je istaknuo da nekad igramo nefer igru, ako mi jedini poštujemo sve te propise.
- Na kraju ispada da Europa plaća puno toga. Kad ste me pitali kako se mi kao proizvođač nosimo, dobro se nosimo. Uspijevamo prenamijeniti svoje proizvode i prilagoditi ih novim uvjetima. Takvi su, uzimajući u obzir novu regulativu, puno skuplji. Sve se svodi na taj dio da Europa prva u tome i netko to mora platiti. Vrijeme će pokazati je li ostatak svijeta bio u pravu i čekao ili je trebao djelovati odmah s Europom - istaknuo je.
Pokrovac je dodala i da Amerika jako puno inovira u segmentu skladištenja.
Zašto uz sve prednosti nema više potrošača Kristian Stipanović, Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska, rekao je kako je Hrvatska na početku tog rasta.
- Taj bum koji smo doživjeli je u zadnje dvije godine. Bitno da se to nastavi i još ubrza. Ako čitamo studije, i potencijal u Hrvatskoj, mi smo u mogućnosti do 2030. instalirati 7 GW kapaciteta. Zašto nismo na toj razini? Moramo biti brži da bi bili brži, što se tiče procesa priključaka, odobravanja, pristupa za Fond, investicijske predvidivosti. Moraju biti jasna pravila. Predvidivost je nešto što fali, a s druge strane moramo nastaviti i educirati ljude i doprinijeti prihvatljivosti obnovljivih izvora - istaknuo je Stipanović.
Govoreći o konceptima malih elektrana, Vrana je istaknuo da su ograničenje u provedbi kapaciteti firmi za instalaciju i da će to biti ograničenje koje ćemo jako osjetiti. Stipanović iz E.ON Hrvatska je dodao da su oni spremni biti brzi za kupca, ali da svi moraju biti brži.
Pokrovac je u nastavku diskusije dodala da imamo najveći porast na krovovima, jer to Fond sufinancira, a građani imaju jeftiniju energiju. Naglasila je da druge zemlje pomažu i gospodarstvo da ima nižu cijenu energije da bude konkurentnije.
Govoreći o odabiru između vjetra i solara, Vrana je istaknuo da nam treba oboje, a Čamber je istaknuo kako vjetroelektrane jače rade zimi, a da postoji i faktor istovremenosti jer se one ne poklapaju previše.
- Sa istim instaliranim snagama možete puno dobiti - istaknuo je.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Hoće li solarna energija i obnovljivi izvori postati vodeći izvor energije?
- Napredak je nemoguće zaustaviti, to će se desiti. Možemo generalizirati, jesmo li preambiciozni, napredak inovacija ne može biti preambiciozan. Voljela bih da se Hrvatska jednom može uspoređivati s Njemačkom. Pogledajte kako nas regija šiba. Odakle ćemo mi jednog dana uvoziti energiju, to će biti pitanje. Obnovljivi izvori će apsolutno prednjačiti, ali održivost nema cijenu. Suludo je razmišljati da bi gradili nuklearku, zašto se ne bi oslanjali na svoje izvore. To je logično razmišljanje, koristi što imamo. Gledajte sjever što radi - poručila je.
Čamber je istaknuo kako je put zacrtan i da je samo pitanje kad ćemo dostići 100 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
- Svi ćemo se morati prilagoditi, to su problemi koje susrećemo po tom putu, mreža, kapaciteti mreže, kako riješiti skladištenje energije. Sve će se to raditi i popravljati dok ne dođemo do tih 100 posto. Ja nisam protiv nuklearnih elektrana, istina je da je proces dug i skup i mogu se složiti s time da ako imaš resurs da ne trebaš uvoziti. Ali one su iznimno niskog ugljičnog otiska- dodao je.
Stipanović je na pitanje nuklearne energije dodao da nam nije potrebna kad imamo ovakve potencijale za obnovljivu energiju u Hrvatskoj. Govoreći o ideji gradnje drugog bloka NE Krško, Vrana je rekao kako misli da su u Sloveniji suzdržani oko te ideje, a da kad se uzmu u obzir troškovi i rizici, kako je on pobornik pristupa da obnovljive izvore energije treba iskoristiti i da nam nuklearna elektrana nije potrebna.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
9.30
Ako želimo da naša djeca jednog dana posjećuju ovakve konferencije, moramo se danas pobrinuti. Nemamo drugi planet, nema alternative, jedan od preduvjeta da bi opstao je da se danas brinemo o energiji i učinimo je boljom, rekao je u uvodu konferencije Zoran Turković, direktor 24sata.
