Ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat najavili su javno ovaj tjedan kako je došlo vrijeme da se parafiskalni nameti srežu
Poduzetnici: 'Dovoljan je porez, ukinite te besmislene namete'
Zašto bi neka informatička tvrtka plaćala naknadu Hrvatskim šumama? Ili neko brodogradilište? Da bi politički postavljeni direktor na kraju mandata mogao uzeti milijunsku otpremninu?
Retorički se to pita Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika. A ista pitanja o parafiskalnim nametima čuli smo i od mnogih drugih malih poduzetnika i obrtnika. Računi samo dolaze, teško im je i pobrojiti što sve plaćaju. A od toga ne vide ama baš nikakvu korist. Isto je i s građanima. Na računima za vodu, struju, oni mogu navesti nekoliko naknada koje im povećavaju račun. Naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje voda, naknada za uređenje voda, naknada za razvoj, naknada za pročišćavanje, vodni doprinos...
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
A uz dvije milijarde kuna uplaćenih za te vodne naknade Hrvatska i dalje gubi 50 posto vode na putu od crpilišta do krajnjega korisnika!
Obećanje Horvata i Marića
Ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat najavili su javno ovaj tjedan kako je došlo vrijeme da se parafiskalni nameti srežu.
- Radimo analize i vrijeme je da se oni smanje - izjavio je ministar Marić. Ministar Horvat još je ljetos najavio kako će u ožujku biti predstavljen veliki akcijski plan. A početkom travnja rekao je kako ih je usporila korona, pa da će veliki rezovi parafiskalnih nameta biti najkasnije ovaj tjedan na Vladi. I taj rok je prošao, a od plana još ni “P”, a kamoli od provedbe.
Čak ni registar parafiskalnih nameta na stranicama Ministarstva gospodarstva nisu ažurirali. Još se mogu naći zadnji podaci za 2016. godinu... A trebali su ih pratiti i smanjivati iz godine u godinu. Ali i prema njemu je slika prilično zastrašujuća. U čak 448 raznih nameta koje plaćamo osim poreza i doprinosa, državi, njenim agencijama, ustanovama, poduzećima, lokalnoj upravi i njenim tvrtkama godišnje ostavimo devet milijardi kuna. Poduzetnici oko 5,2 milijarde kuna, a građani oko 3,8 milijardi kuna.
Koliko parafiskalni nameti utječu na poslovanje tvrtki, ali i džepove građana, plastično nam je nedavno opisao Petar Šimić, vlasnik prijevozničke tvrtke Primaco. Na 100 milijuna kuna prihoda imao je lani milijun kuna dobiti. Na to je platio 180.000 kuna poreza, a 150.000 kuna samo naknade za šume, turističku zajednicu i članarinu HGK.
Plaća dvostruki porez
- Praktički, platio sam dvostruki porez na dobit - opisao nam je Šimić koliko mu odlazi samo na tri glavna parafiskalna nameta. I zato smatra da bi ih od toga trebali rasteretiti.
Udruga poduzetnika poslala je otvoreni poziv premijeru Plenkoviću da ih primi kako bi skrenuli pozornost na četiri postulata koji bi trebali biti temelj za zdravije i pravednije gospodarstvo. Jedan od zahtjeva među postulatima je svakako i ukidanje svih parafiskalnih nameta. Pitamo ga je li to pretjerano, jer Vlada neće pristati na njihovo potpuno ukidanje, eventualno na smanjenje. Premijer Andrej Plenković već je prije rekao kako tim novcem financiraju i projekte, Hrvatske vode, nezavisne agencije koje reguliraju tržište...
- Sve bi se moglo financirati iz poreza koji već plaćamo, od poreza na dohodak, preko poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Ako žele ostaviti neki namet, onda bi on trebao biti logički raspoređen. Primjerice, putnička agencija plaća naknadu turističkim zajednicama, a drvoprerađivač plaća naknadu šumama. Ali mi već imamo i previše parafiskalnih nameta. Zašto turističkim zajednicama nije dovoljan dio prihoda od turističkih i boravišnih pristojbi - pita se Bujas.
Svakako smatraju da bi i članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori ili Hrvatskoj gospodarskoj komori trebala biti dobrovoljna, a ne obvezna. Četiri postulata koji bi trebali biti temelj za “restart” u gospodarstvu izrazili su kroz četiri poruke: Više rada, Digitalizacija, Manji porezi i Više pravde. U prvom postulatu poručuju da država ne bi trebala poreznim i zakonodavnim politikama kažnjavati one koji više rade, a poticati nerad.
- Oni koji više rade i zarađuju danas plaćaju viši porez. U svakoj plaći trebalo bi biti neoporezivo 5000 kuna, a za više plaće trebala bi postojati jedna stopa, od 20 posto, a ne da se progresivno oporezuje, pa oni s višim plaćama na kraju za porez i dohodak daju više od pola novca državi. To je destimulativno - objašnjava Bujas.
Kako ubrzati pravosuđe?
Druga je digitalizacija. Iako država već gotovo dvije godine najavljuje da neće tražiti od građana i poduzetnika nikakvu dokumentaciju koju već ima ili je sama izdaje, to nije bio slučaj sve dok ih korona kriza nije na to primorala. Zato zahtijevaju da se s tim nastavi i da se sustav digitalizira do kraja. Manji porezi su treća, prilično jasna poruka. U Glasu poduzetnika ističu da im država ne mora ništa dati, ali mora uzimati manje, jer oni najbolje znaju kako investirati i kako “oploditi” onaj novac koji su sami zaradili.
- Od onih spomenutih devet milijardi kuna parafiskalnih nameta napravili bismo možda i 18 milijardi kuna nove vrijednosti i zaposlili radnike - kaže Bujas.
Četvrta mjera je više pravde, a upravo kroz porezni sustav moglo bi se potaknuti efikasnije pravosuđe. U protekle dvije godine, a sve do korona krize, samo su mali poduzetnici imali pravo isplatiti državi PDV tek nakon što se oni naplate. A sad, u paketu mjera pomoći, svima je ostavljeno na izbor da mogu platiti PDV po naplati. To bi trebala ostati trajna mjera. Jer prema sadašnjem sustavu, ako netko isporuči robu, na nju treba platiti PDV bez obzira na to je li kupac i njemu platio račun. Mnogi su izbijanjem krize ostali zakinuti, primjerice oni koji su isporučili piće kafićima koji su se u ožujku zatvorili. A oni su morali platiti PDV.
Olakšice protiv sive zone
- Ako se država naplaćuje zadnja, onda će joj biti lako stvoriti učinkovit pravosudni sustav da se naplati. To bi značilo urednije plaćanje i efikasno pravosuđe. Sad, kad se država naplati prva, nju više nije briga što će biti s računima onoga koji je robu ili uslugu isporučio. A na nama ostaje da se godinama vučemo po sudovima, a kad i dobijemo presudu za naplatu, tvrtka dužnik se već ugasila ili je u stečaju - objašnjava Bujas.
Predlažu i niz poreznih olakšica za građane. Oni bi poticali uzimanje računa, suzbile bi sivu ekonomiju i zato ih imaju zapadne europske zemlje. Naprimjer, odlazak zubaru, čuvanje djece, sitni kućni popravci. Uza sve to, treba reorganizirati i javnu upravu. Već su s udrugom Lipa zatražili i potpunu transparentnost državnog i lokalnih proračuna, tako da se preko online platformi može pratiti na što novac odlazi. Samim time poraslo bi povjerenje građana i kontrola, ali ostvarile bi se i uštede jer bi dužnosnici pazili kako troše.
Poduzetnici nisu socijala
U sadašnjim Vladinim planovima ima toliko mjera da se od šume ne vide stabla. I zato je važno da se drže ova četiri postulata. Osvrnuo se i na mjere pomoći koje Vlada daje.
- Od nas poduzetnika stvara se socijalna kategorija, a mi to nismo. Naš zadatak je podizanje konkurentnosti, ostvarivanje profita na tržištu, povećavanje zaposlenosti, punjenje proračuna kako bismo imali efikasan javni servis, te stvaranje novih vrijednosti - zaključuje Bujas i dodaje da birokracija ne smije nabujati kao poslije krize 2008