'Podržavamo mjere, bolje su, ali mogu se još poboljšati'

Nakon što je premijer Andrej Plenković saborskim zastupnicima predstavio drugi paket mjera pomoći gospodarstvu, tzv. travanjski paket, svi su se složili kako će ga podržati, zadovoljni su što je Vlada ipak pristala na otpis, a ne odgodu, davanja poduzetnicima, ali su imali i dodatne prijedloge kojima bi se te mjere poboljšale. Stoga će podnijeti neke amandmane, a o cjelokupnom paketu glasovat će u utorak. 

- Ovaj paket donosi odlučne mjere i može nam donijeti određni time out, imamo dovoljno vremena za donijeti one prave mjere da se naše gospodarstvo oporavi - poručio je Božo Petrov u ime Kluba Mosta koji smatra da neke mjere, poput plaćanja PDV-a po naplati, a ne izdanom računu, trebaju biti trajne.

- Trebamo pokazati da se promijenila paradigma odnosa država prema gospodarstvu. Most je upozoravao godinama, u mirnodopskim uvjetima, kako naplata PDV-a treba ići po naplati računa. Sad kad je došlo do loma u naplati PDV-a, zar je korektno da se vratimo lošim praksama kad se vratimo u normalu? Ova mjera treba biti trajna i pokazat će da smo naučili lekciju - rekao je Petrov.

Osim toga, kao trajne mjere, dodao je, trebale bi ostati i mjere brisanja akontacije poreza na dobit i vraćanja olakšica za reinvestiranu dobit. 

- Ako to ostavite kao trajne mjere, njima ćete poslati poruku i investitorima da smo promijenili odnos prema gospodarstvu, radnicima, poduzetnicima i da smo prijateljski nastrojeni prema svima onima koj žele investirati - rekao je. 

Nezadovoljan je što Vlada još uvijek nije usvojila mjeru bespovratnih sredstava dražavne potpore za mikro i male poduzetnike, za obiteljska poduzeća, samozaposlene, freelancere.

- Oni nemaju dovoljno likvidnosti za izdržati, a nose dijelom gospodarstvo. Svaki poduzetnički poduhvat je hvalevrijedan i oni su u ovom trenutku heroji, njima treba pomoći - istaknuo je šef Mosta dodajući kako je vrijeme i da država obavi brzu transformaciju poljoprivredne proizvodnje. 

- Mnogo državnog zemljišta stoji neobrađeno, a dosadašnja poljoprivredna politika dovela je do gotovo spaljene zemlje - istaknuo je.

Upozorio je i na šutnju Vlade o 230.000 ljudi koji su ovršeni te na ne donošenje Ovršnog zakona. Što se tiče rezanja u javnom sektoru, Petrov smatra da se trebaju napraviti. 

- Sad vidimo da sve ono što je do sada bilo gotovo nemoguće napraviti, u par dana se napravilo i može se. Dužnosnici i političari moraju svojim primjerom prvi pokazat da će se odreći, pomoći i ponijeti teret, ali nemojte da ostane na tome jer onda je to jeftini populizam - istaknuo je naglasivši kako se s rezanjem plaća u obrazovnom i zdravstevom sustavu neće složiti sve dok Vlada najprije ne uredi lokalnu samoupravu.

Ovakve krize, koje se rijetko događaju, ne mogu se rješavati na udžbenički način, poručio je Ivan Lovrinović u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku i Živog zida, nego zahtjevaju neobična rješenja obzirom da je situacija i sama neobična. Pozdravio je povećanje naknade po zaposlenom s 3250 na 4000 kuna, kao i to da se PDV naplaćuje po naplaćenom računu. Kao i Petrov, smatra da bi to tako trebalo i ostati. 

- Žao mi je da prije dva tjedna Vlada nije imala sluha, puno manje ljudi bi bilo otpušteno. Ne bi bilo dobro da imamo ožujske, travanjske, svibanjske mjere, ovdje se traži pogled dva, tri koraka naprijed. Ako ne djelujemo tako unaprijed, mi ćemo galopom ući u recesiju. Pada promet i pihod poduzeća, problem su potrošnja i potražnja, ljudi su ustrašeni, kupuju hranu, lijekove i ništa više i ako se tako nastavi, evo nam puta u recesiju - istaknuo je. 

Za financiranje svih ovih mjera pomoći, za koje je ministar financija istaknuo da su vrijedne 45 milijardi kuna, naglašava kako država sredstva treba uzeti od HNB-a, a ne ići u zaduživanje kod poslovnih banaka.

- Imamo 19 milijardi eura deviznih rezervi, na štednji 250 milijardi kuna i HNB u ovakvim teškim vremenima, kao središnja banka, treba spašavati situaciju jer ona jedino ima neograničeno puno novca, može proizvesti novca koliko treba. Ovdje se krije stara navika da se stvori dug od 45 milijardi kuna od poslovnih banaka, a od HNB-a se može uzeti po 0 posto kamatnoj stopi. Ako to naprave, kad prođe ova kriza, podnijet ću kaznenu prijavu protiv njih jer su napravili izravnu štetu građanima - poručio je oštro Lovrinović. 

Predložio je i da država od HNB-a osigura tzv. helikopterski novac i svakom punoljetnom građaninu, koji dobiva do 10.000 kuna neto, da 2000 kuna u dva navrata. Apelirao je još na Vladu da otvori zelene tržnice, ukine PDV na vodu te uvede poseban porez bankama i teleoporetarima. 

Nakon što je HDZ-ov Branko Bačić istaknuo kako se Vlada na ovu situaciju pripremala još od 9. siječnja kad je određeni tim u Vladi koji će pratiti situaciju u Kini te da su 24. siječnja uveli posebne mjere u zračnim i morskim lukama jer su postojale naznake dolaska virusa u Hrvatsku, predsjednik SDP-a Davor Bernardić upitao je zašto rigorozne mjere nisu uvedene već kada smo imali samo jednog oboljelog i zašto ove mjere nisu donesene tad, ako su tri mjeseca prije znali što se sprema. 

- Šokiran sam, nešto tu smrdi - rekao je Bernardić. 

Što se tiče gospodarskih mjera pomoći, podsjetio je kako je SDP u saborsku proceduru uputio paket od 15 zakona za spas gospodarstva.

- Nakon dva tjedna agonije u kojoj je nekoliko tisuća ostalo bez posla, dolazi Vladin drugi paket mjera. Načelno možemo ocijeniti da je Vlada poslušala dio onih prijedloga koje uputila javnost, zajedno sa ekonomskih stručnjacima, poduzetnicima i opozicijom, ali uputila ih je sa zakašnjenjem od barem dva tjedna. No, bolje ikad nego nikad - istaknuo je. 

Nije dobro, dodao je, da Sabor ovim zakonima prenosi ovlasti na Vladu i da ministarstva odlučuju kome, kako i koliko. Iako se povećala naknada za radnike na 4000 kuna, naglasio je, puno primjereni bi u ovoj situaciji bio iznos od 5000 kuna.

Poduzetnicima je omogućeno oslobađanje od davanja, no Bernardić upozorava da je Vlada odstupila od kriterija da se mjera primjena jednako na sve poduzetnike i obrtnike koji će imati pad prihoda veći od 20 posto.

- Umjesto toga, Vlada zadržava samo odgodu plaćanja za one koji će imati pad prihoda do z0 posto, a spremna je u potpunosti otpisati poreze i doprinose onima koji će imati pad prihoda veće od 50 posto. Upozoravam da to može dovesti do namjernog rušenja pada prihoda od strane pojedinih gospodarskih objekata - istaknuo je. 

Pozvao je Vladu da ukine sve parafiskalne namete i da uspostavi fond za likvidnost.

- SDP izražava veliku zabrinutost što Vlada još uvijek nije postigla dogovor s poslovnim bankama o izdavanju novih kredita kako bi pomogla provatnom sektoru - naveo je dodavši kako je nužno osigurati i moratorij na kredite godinu dana.

Kad je turizam u pitanju, naglasio je, Vlada nije učinila apsolutno ništa, osim sitnih, tehničkih, birokratskih izmjena. SDP, dodao je, predlaže ukidanje obveze uplate paušalnog poreza za male iznajmljivače, predujmove za obrtnike paušaliste, ukidanje parafiskalnih nameta i paušalni iznos turističke pristojbe te članarine turističkoj zajednici. 

- SDP će i dalje inzistirati na smanjenju PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu na pet posto - poručio je. 

Izrazio je nezdovoljstvo što Vlada nije usvojila ni njihov prijedlog da se jednom roditelju plati dopust za to što mora biti s djetetom do 12 godine doma.

'Mjere kasne zbog unutarstranačkih izbora u HDZ-u'

Krešo Beljak u ime HSS-a i Demokrata naglasio je kako svi moraju pozdraviti ove mjere, ali da je činjenica isto tako i da one kasne. Odgovorio je Bernardiću i zašto kasne iako se moglo pretpostaviti što će se dogoditi. 

- Kasne zbog unutarstranačkih izbora u HDZ-u i to cijela Hrvatska zna. Zbog njihovih izbora ljudi su protekla dva tjedna ostali bez posla i predlažem ministru Mariću, koji uopće ne sluša i cijelo vrijeme je na mobitelu, da poboljšaju ove mjere - poručio je.

I on smatra da je ova kriza prekretnica u Hrvatskoj za proizvodnju hrane. Pohvalio je što Vlada ide u otkup mlijeka, ali naglašava kako to dolazi prekasno čak pet godina. 

- Zaboravili smo da je hrvatsko mljekarstvo uništeno i da je ta mjera trebala doći prije nekoliko godina kako bi se spasili ostatci ostataka mjekarske industrije - poručio je predsjednik HSS.

Turizam za ovu godinu, naglasio je, trebamo prekrižiti.

- Pitanje je koliko će domaći gosti moći spasiti situaciju i treba turističkim djelatnicima pomoći na svaki mogući način - dodao je.

Mirando Mrsić (Demokrati) je istaknuo da ove mjere idu na ruku poslodavaca, ali ne i radnika. Naknadu od 4000 kuna pozdravlja, no ističe kako bi se to trebalo isplaćivati direktno radnicima, ne poslodavcima.

- Vlada je preblago krenula s mjerama, debelo se kasnilo, čini mi se da se premijer Plenković ponašao kao Trump, zažmiri pa će problem proći sam od sebe - istaknuo je.

Milorad Pupovac, u ime SDSS-a, istaknuo je kako mnogi stručnjaci kažu da bi ova kriza došla i bez korone. 

- I možda nam je ovo što se događa prilika za osvještavanje, da prije nego bi se dogodila ta kriza i krah, poduzmemo akcije koje su neophodne. Vlada je u dva koraka, po mišljenju našeg Kluba, donijela mjere koje su razmjerne onima koje su nepohodne i mi ovaj set mjera podržavamo, ali mislimo da je važno primijeniti ih vrlo brzo - istaknuo je dodavši kako neki dramatiziraju kada govore o broju nezposlenosti u Hrvatskoj te da taj broj nije ni blizu onoga što se dogodilo u Americi gdje je u roku dva tjedna njih 6,6 milijuna ostalo bez posla zbog nedonošenja adekvatnih mjera.

Osim brzine primjene ovih mjera, naglasio je kako je iznimno važno i kontrolirati sve koji ih koriste. 

- Treba nadzirati mjeru naknade za radnike da poslodavci ne zloupotrebljavaju i ne odugovlače s tim prema svojim radnicima.  Imamo slučajeve gdje primaju te mjere, a već poduzimaju smanjenje plaća zaposlenicima - rekao je. 

Kao i ostali, slaže se da fokus mjera itekako treba u ovom trenutku biti na poljoprivredi.

-  Ova je kriza pokazala potpunu neodrživost našeg društva kad je poljprivreda u pitanju i tjera nas da ona bude kvalitenija i da se sva zemlja koja se može iskoristiti i iskoristi. Pri kraju zajedničke države, koja se, nažalost, tragično raspala, imala je suficit u poljoprivredi u iznosu dvije milijarde dolara, a danas se borimo za to da je oživimo. I doista je prilika da se to napravi, kao i u građevini i u infrastrukturi - rekao je Pupovac.

Što se tiče smanjivanja plaća u javnom sektoru, poručuje kako ntko razuma nije protiv toga ukoliko to nalaže potreba.

- Ali istovremeno, ako je vjerovati analizi Institua za javne financije, uštede koje bi se time dobile ne bi bile velike. Razumijemo da je potrebno da se podijeli odgovornost. Javni sektor je bio jedan od izvora potrošnje, mirovine isto - rekao je naglasivši kako su i znanost i obrazovanje također razvojna snaga i da u njih treba ulagati. 

- Da imamo Imunološki zavod, imali bismo vlastite lijkeove, da imamo vlastiti inistitut u Plivi, također, ali uništili smo to.Vrijeme je da iskoristimo potencijale koje ima naša akademska zajednica. Mi ne uvozimo samo najveći dio hrane nego i ideja, mišljenja, kako se trebamo ponašati, što drugi misle da je dobro za nas. Sad je vrijeme da mi počnemo misliti što je dobro za nas - poručio je. 

Anka Mrak Taritaš u ime Kluba GLAS-a ovaj paket mjera nazvala je "Travanj 1.0". Podržava ovaj drugi paket, ali smatra da će nam sigurno rebati i "Travanj 2.0", za vrijeme nakon krize. 

- Nama u Klubu GLAS-a je izuzetno drago da su ovakve mjere došle na raspravu i daju nadu mnogobrojnim poduzetnicima da neće nužno morati staviti ključ u bravu i da situacija nije tako bezizlazna - poručila je dodavši kako su ranije upozoravali da bez otpisa davanja sve druge mjere nemaju nikakvog smisla stoga im je drago što je Vlada povukla i taj potez. 

- Razumijemo da su mjere izuzetno skupe i da će značiti veliko opterećenje na proračun, ali nije da imamo nekog izbora. Stotine tisuće ljudi na burzi ne bi nas koštale više od tih mjera - rekla je. 

Naglasila je koliko je bitno što smo za vrijeme ove pandemije članica Europske unije jer bismo teže došli do novaca, ali je upozorila da o nekim stvarima Vlada ipak još mora razmisliti i poboljšati ih. 

- Primjerice, treba razmisliti o tome da se na neke mjere ne mogu prijaviti oni kojima su otvorena dugovanja prema državi. Ovo nisu mjere poticanja za izvrsne u normalnim okolnosima pa da je razumljiv kriterij ne dugovanja prema državi, nego su ovo mjere za preživljavanje i očuvanje radnih mjesta i čini nam se da nema razloga za postavljanje takvih uvjeta. Loše nam se čini i da direktori i prokuristi nemaju pravo na naknadu minimalne plaće. Nema razloga da onima koji brinu o radnicima uskratimo to pravo. Veliki je broj obiteljskih tvrtki u kojima su i muž i žena ostali bez prihoda jer su zaposleni na određenim pozicijama - navela je Mrak Taritaš naglasivši da računa treba voditi i o udrugama civilnog društva i kulturi.

Emil Daus u ime IDS-a, PGS-a i Ri-a također je pozdravio ove mjere istaknuvši kako je to rezultat slušanja i uvažavanja i svih drugih. 

- Treba učiniti sve da se izbjegnu masovna otpuštanja i vjerujem da mjere idu u tom smjeru - rekao je dodavši kako je ipak trebalo još malo hrabrosti i odlučnosti.

- Predložene mjere su dobrodošle, ali su privremene. Potrebno se odvažiti i donijeti one dugoročne. Ovo je trenutak kad se donose čvrste, državničke odluke, a jedna od njih je hitna i produktivna agrarna reforma koja će omogućiti da svatko tko želi proizvoditi hranu ima osigurano zemljište i da postoji zagarantirani otkup - istaknuo je naglasivši kako Hrvatska mora stvoriti nezavisnost o uvozu hrane.

Konačno moramo postati svjesni, dodao je, i da turizam ima svoja ograničenja i da se počnu jačati i drugi sektori gospodarstva. 

I on smatra da bi plaćanje PDV-a po plaćenom računu trebala postati praksa. 

- Vidimo se da može - istaknuo je. 

Potrebno je još razmisliti, dodao je, kako pomoći onima koji su ovih dana izgubili posao i treba li i njihovim poslodavcima priznati pravo na subvenciju ukoliko ih vrate na posao.

- Ako Vlada ostane odgovorna i nastavi slušati struku, ako budemo svi zajedno u jednom cilju, tad ima nade za ovu zemlju i građane. Sada imamo veliku priliku i nemojmo ju propustiti - poručio je.

Branko Hrg u ime Kluba HDS-a, HSLS-a, i HDSSB-a istaknuo je kako je Vlada reagirala brzo i promptno te da podržavaju sve mjere koje donosi. Predložio je i da bi se restorane i hotele trebalo uvjetovati da moraju imati barem 60 posto hrvatskih prehrambenog proizvoda kad im je već smanjen PDV.

Zadovoljstvo što se neće dirati mirovine, izrazio je HSU-ov Silvano Hrelja. 

- Konačno se shvatilo, za razliku od bivših vlada, da se u pravo umirovljenika ne smije dirati i da su oni najranjivija skupina - istaknuo je.

Naglasio je kako se ne smije misliti da je s ovim mjerama sve završeno. 

- Daj Bože da se izvučemo, da za mjesec i pol dana završi sve ovo i da sve ide u dobrom smjeru. Ova Vlada ima puno više mogućnosti nego 2008. - rekao je. 

Govoreći o solidarnosti, istaknuo je primjer kako članovi uprave Hrvatskih željeznica dobivaju 42.000 kuna, a Hrvatske željeznice ne voze.

- Hoće li oni cijelo vrijeme to dobivati - pita se i dodaje kako se naglasak stavlja na njih zastupnike dok načelnici općina imaju puno veće plaće od njih.

- Sustav solidarnosti znači da oni koji imaju više moraju odvajati kako bi svi zajedno preživjeli ovu pandemiju. I to se radi posebnim zakonima - istaknuo je. 

Goran Aleksić (SNAGA) istaknuo je kako je predložio 16 antikriznih mjera te da ništa nije prihvaćeno. Naglasio je šest najvažnijih za koje smatra da ih Vlada mora usvojiti.

- Predložili smo da Vlada naloži obavezni moratorij na otplatu kredita bez naplate kamata. Vlada je prepustila na milost i nemilost bankama da određuju kriterije i rema mojim saznanjima, banke nude moratorij s naplatom kamata. Drugo je privremena odgoda ovrha. Vlada je rekla da neće biti, a nije donijela nikakav propis. Privremeno deblokirati sve dužnike dok traje kriza. Sljedeće, smanjenje plaća svima ravnomjerno onima koji imaju puno, počevši od mene i meni sličnima, ako treba za 50 posto, ako treba i više. Nadalje, zabraniti optuštanje radnika, odnosno dopustiti samo poslovno uvjetovani otkaz - nabrojao je. 

Ne sviđa mu se, naglasio je, što se mjere svode na pritisak na proračun. 

Šef Suverenista Hrvoje Zekanović naglasio je kako je čitava Kina bila u karanteni mjesecima, a to nikome, pa ni Hrvatskoj nije bilo sumnjivo. 

- To je i naša Vlada gledala i nije ništa činila. 28. siječnja je Plenković, kad je smjenjivao ministra Kujundžića, rekao da imamo konkretnu zdravstvenu krizu i da ga mora smijeniti jer se mora pripremiti za krizu korona virusom. Od onda do izbora u HDZ-u nije prstom mrdnuo. Je li to zbog toga što nije znao ili nije htio, ja ne znam - poručio je upitavši se i da li obavještajne službe nisu dale informacije svojim vladama diljem svijeta.

- Čak sam ja, zastupnik jedne male države kao što je Hrvatska, već 5. veljače upozoravao Vladu na opasnost. A sve te mnogobrojne agencije nisu upozorile svoje vlade na krizu. Sad ili su nekompetentni ili nisu htjeli upozoriti - istaknuo je Zekanović. 

Njegov stranački kolega Željko Glasnović poručio je kako ni Baba Vanga ni Braco ne znaju koliko će ovo trajati. 

- Prvi korak svake gospodarske mjere mora biti da se brinemo o najosjetljivijoj skupini ljudi, invalidima, starim glavama... To je prava desnica. A ne crvena desnica koja je prvo sebi osigurala lovu za tri generacije - istaknuo je.

Smatra da će ova kriza biti gora nego 2008. te da je sad vrijeme za prave strukturne reforme.

- Kako je moguće u jednoj državi da jedan krkan troši državni novac, potroši 170.000 kuna na reprezentaciju i da nikome ne odgovara? I zato sve institucije moraju sinkronizirano djelovati da novac dođe tamo gdje treba - rekao je.