Plenković tvrdi: Niti je Kovačić nudio ostavku, niti je to tema

Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da je suradnja između HDZ-a i Mosta dobra te da potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić niti je nudio ostavku, niti je to bila tema ikakvih razgovora.

"Suradnja je dobra, potpredsjednik Vlade i ministar Kovačić ima glavnu zadaću da se bavi reformom državne uprave, da ona bude učinkovita, da njezin rad što manje košta, a niti mene niti ovu Vladu efemerna, marginalna pitanja neće odvratiti od bitnoga - gospodarskog rasta i razvoja. Niti je Kovačić nudio ostavku niti je to bila tema", izjavio je premijer nakon konferencije o poslovnoj klimi "Hrvatska-zemlja poželjna za poslovanje?" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Pitanje Kovačićeve ostavke pojavilo se zbog slučaja zapošljavanja dviju bivših dužnosnica iz vlade premijera Zorana Milanovića u Ministarstvu uprave. Ono je najprije izazvalo reakciju HDZ-ovog saborskog zastupnika Josipa Đakića koji je zbog toga prozvao Kovačića, na što je Kovačićev posebni savjetnik Ivice Relković najavljivao i mogućnost Kovačićeve ostavke ako se Đakić ne ispriča.

Jedna od dviju zaposlenih u Ministarstvu uprave je i Vesna Nađ koja je bila zamjenica ministra branitelja u Milanovićevoj Vladi, a koja sada tvrdi da ju ministar branitelja Tomislav Medved, nakon što je postao ministar, nije htio raspodijeliti na neko radno mjesto unutar ministarstva te je time - jer je morala koristiti pravo kao dužnosnica da šest mjeseci prima punu i šest mjeseci pola plaće - oštetio državni proračun za 30 tisuća kuna.

Na pitanje hoće li zbog svega toga tražiti odgovornost ministra Medveda, Plenković je odgovorio kako su to pitanja koja su ostala od prošle vlade (premijera Tihomira Oreškovića) te da ne vidi problem ako je sada postignut dogovor dvaju ministarstava o njezinom premještaju.

"Nisam ni znao da je gospođa Nađ, nakon što je bila zamjenica ministra, na '6 plus 6', niti gdje radi. To nije tema kojom se bavi predsjednik Vlade. Ako su se, sukladno zakonu, dva ministarstva dogovorila o premještaju, u ovom trenutku jedne državne službenice, i ako je to sve u redu sa zakonom, to je za mene sasvim u redu", rekao je.

Na pitanje tko će biti kandidat HDZ-a za zagrebačkog gradonačelnika, Plenković je odgovorio kako je sutra sjednica zagrebačkog gradskog odbora stranke. "Pa se malo strpite", kazao je novinarima.

Sport mora biti nešto dobro

- Sport mora biti nešto dobro u hrvatskom društvu, a ne huliganizam i divljaštvo koje najoštrije osuđujem, izjavio je u utorak predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) o poslovnoj klimi. 

"Sport mora biti nešto dobro u hrvatskom društvu. Moramo živjeti onu 'zdrav duh u zdravom tijelu', to je smisao sporta, kolektivni duh, solidarnost, fair play, poštenje, priprema za normalan život na tržištu rada, a ne divljaštvo i incidenti. To nije imidž Hrvatske koji ja želim", kazao je hrvatski premijer.

"Huliganizam najoštrije osuđujem, huliganizmu, divljaštvu i nasilju nema mjesta na sportskim terenima", istaknuo je Plenković, dodavši da je sigurnost na sportskim terenima bila glavni razlog za njegov nedavni susret s čelnicima Hrvatskog nogometnog saveza.  

"Mi kao Vlada moramo učiniti sve da kreiramo pozitivnu atmosferu. Jučer sam se sastao s predstavnicima Hrvatskog olimpijskog odbora, a sastajem se s nizom vodstava sportskih saveza. Moja Vlada će učiniti sve da to iskorijeni", rekao je Plenković,, naglasivši kako su  i drugi imali slične probleme i koristili su se različitim mjerama da to riješe.

"Mi imamo zakonodavni okvir koji je to pokušao tretirati, ali morat ćemo razmisliti o novoj definiciji pa i eventualno o novim kaznenim djelima", odgovorio je na pitanje 

"Državna tajnica za sport je poslala dopise sportskim savezima na koji način trebaju biti organizirani i što trebaju raditi sportske inspekcije. Zakon koji imamo se treba provoditi, to uopće nije dilema", istaknuo je Plenković.

"Rezultati na zadnjim Olimpijskim igrama su bili bolji nego ikada. Mi moramo naći  načina kako da potaknemo sport, da osiguramo kvalitetno financiranje i da nam naši sjajni, mladi ljudi donose što više pozitivnih vijesti i vibracija s međunarodnih natjecanja, da je što više mladih ljudi uključeno u sportske aktivnosti, profesionalne, amaterske, sveučilišne, u sve ono što može pridonijeti njihovom razvoju", zaključio je hrvatski premijer. 

'Vlada je europski orijentirana, opredijeljena za političku stabilnost'

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak kako je Vlada europski orijentirana, opredijeljena za političku stabilnost, trajni gospodarski rast te za podizanje kompetitivnosti gospodarstva na globalnom tržištu.

Govoreći na konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Hrvatska - zemlja poželjna za poslovanje?" premijer je kazao kako je prva asocijacija strancima na Hrvatsku da se radi o prelijepoj zemlji, ali da je nužno učiniti je i "atraktivnom poduzetnicima, stranim ulagačima te sigurnom zemljom, koja u cijelosti potvrđuje svoju legitimaciju statusa u međunarodnim organizacijama za koju smo se puno trudili".

 "Ova je Vlada europski orijentirana i to s punim uvjerenjem da je to dobro, korisno i ispravno za hrvatsko društvo, za hrvatske ljude te naše međunarodno pozicioniranje i za naše nacionalne interese. Na tome ćemo ustrajati i nakon mandata ove Vlade, i želim da to svima bude jasna i čista poruka opredijeljenosti za stabilnost, predvidivost, gospodarski rast, nova radna mjesta te konkurentnost, našu kompetitivnost na globalnom tržištu", poručio je Plenković okupljenim gospodarstvenicima, predstavnicima diplomatskog zbora, sindikata i dr.

 Kazao je i kako je Hrvatska danas drugačija zemlja nego prije godinu dana, da je ostvarena politička stabilnost, a da su "efemerna, marginalna pitanja dio političke rasprave koja neće odvući pozornost Vlade od onoga bitnog", prvenstveno od trajnog gospodarskog rasta.

 "Ne želimo povremene trendove. Želimo trajni gospodarski rast, stvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta, obrazovni sustav za radna mjesta budućnosti, želimo zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu, jačanje pravne sigurnosti, učinkovitu državnu upravu, transparentne javne nabave i kontinuiranu borbu protiv korupcije, ali i društvo solidarnosti i predanosti socijalnom dijalogu", kazao je Plenković.

 Dodao je kako su to "elementi koje svi ovi veleposlanici koji su ovdje danas žele reći svojim poslovnim subjektima kada opisuju zemlju u koju su došli. I ako stave kvačice na sve ove elemente onda će ljudi iz njihovih zemalja doći ovdje tražiti poslovne partnere i realizirati svoje programe. A ako neke od tih kvačica nedostaju, onda neće doći, ići će negdje drugdje gdje su te sve kvačice stavljene".    

 Osvrnuvši se na dobre makroekonomske pokazatelje kako za Hrvatsku, tako i za EU, predsjednik Vlade je kazao kako to treba potaknuti optimizam u društvu, ali i predanost poslu koji Vladi još predstoji, a to su prvenstveno nužne strukturne reforme. Stoga trenutno svi vladini resori, naglasio je, rade na Nacionalnom programu reformi, odnosno okviru svih napora da se trebaju poduzeti sukladno s onim što nam EU preporučuje. 

Pritom je kao primjer naveo reforme na snižavanju troškova poslovanja, rekavši da nedavno objavljen registar neporeznih davanja pokazuje koliki je tu prostor za poboljšanje, kao i objedinjavanje svih inspekcijskih službi, kojih je sad otprilike 50-ak.

Kapital je prepoznao povoljne trendove i stabilnost u Hrvatskoj

Plenković je poručio i da je kapital prepoznao pozitivne gospodarske trendove te poruke stabilnosti i ozbiljnosti, što je omogućilo povoljno zaduživanje Hrvatske na inozemnom tržištu i dovelo do povećanja izgleda za kreditni rejting države.

Premijer je istaknuo kako su povoljni makroekonomski trendovi olakšali ministru financija Zdravku Mariću zaduživanje na inozemnom tržištu.

Hrvatska je u ponedjeljak na inozemnom tržištu dogovorila prodaju 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2027. godine, uz prinos od 3,19 posto, što je dosad najpovoljnije zaduženje na stranim tržištima.

"Na taj način ova obveznica ne povećava javni dug, ali za razliku od onih kojima je kamata bila preko 6 posto, ovima je 3,19 posto. I to je dobar i pozitivan korak", kazao je Plenković.

Sredstva prikupljena novim izdanjem obveznica iskoristit će se, naime, za otplatu obveznica koji dospijevaju u travnju iznosa 1,5 milijardi dolara, s kuponom od 6,25 posto, što predstavlja značajnu uštedu za proračun Hrvatske.

"On (Z. Marić) je to uspio zato što su ovi trendovi, pokazatelji i poruka stabilnosti i ozbiljnosti svega što radimo jasno prepoznati onima koji ne gledaju kroz prste. Kapital ne gleda kroz prste, gleda svoj interes", ustvrdio je premijer.

Dobre poruke rejting agencija

Plenković se osvrnuo i na odluku agencije Moody's prošloga petka o povećanju izgleda za kreditni rejting Hrvatske s negativnih na stabilne, što predstavlja prvi pozitivni pomak koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga od 2007. godine.

To su posljednjih mjeseci učinile i druge najveće svjetske rejting agencije Standard & Poor's te Fitch.

"Kreditne rejting agencije ne preskaču svoje stepenice. Takvih čudotvornih vlada i okolnosti nema. Tu se ide korak po korak. To treba znati. Ako baš sve tri svjetske kreditne rejting agencije kažu da izgledi nisu negativni nego stabilni, onda je to dobra poruka na kojoj trebamo graditi", istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je to najviše rezultat rada hrvatskih gospodarstvenika, onih koji proizvode, izvoze i koji su u stanju biti konkurentni u svojim aktivnostima.

Plenković se osvrnuo i na proračunski deficit konsolidirane države za 2016. godinu. Iako još nema konačnih podataka, istaknuo je da je deficit ispod planiranih 1,6 posto BDP-a, odnosno da je na razini od gotovo 1 posto.

Naveo je i da treba voditi računa o tome da se nastavi trend smanjivanja javnog duga, koji je u 2016. po prvi put smanjen i to na 83,9 posto BDP-a.

"To je ono što se od nas očekuje, to su trendovi koji za posljedicu imaju u konačnici i kvalitetne ocjene međunarodnih financijskih institucija i korak prema investicijskom kreditnom rejtingu, a to onda znači niže kamatne stope i za državu, i manje kamate za poduzetnike i građane. Zato ćemo nastaviti kvalitetno upravljati javnim financijama, voditi računa o proračunskoj disciplini sukladno proračunu koji smo usvojili za 2017. godinu i našim smjernicama za 2018. i 2019", zaključio je Plenković.

Schultze: Bez EU šanse svih članica male

O važnosti europske orijentacije govorio je i njemački veleposlanik Thomas Eberhard Schultze, istaknuvši da bi "bez EU i njenog slobodnog trižišta imali vrlo male šanse da sami uspijemo na globaliziranom tržištu, što stoji i za Hrvatsku i za sve ostale članice Unije podjednako". Dodao je i da njemački investitori sve više primjećuju predanost Hrvatske EU, gdje "vidi svoju političku i ekonomsku budućnost".

 Predsjednik HGK Luka Burilović osvrnuo se, pak, na dosadašnje korake Vlade - poreznu reformu i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, rekavši kako gospodarstvenici to pozdravljaju. "Hrvatska ima sve potencijale da postane zemlja povoljna za ulaganja, a glas poduzetnika je put kojim treba ići", poručio je Burilović.

Poduzetnici: poslovna klima je nepoticajna

Glas poduzetnika, odnosno anketu o preprekama u poslovanju, predstavio je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, rekavši kako je čak 83 posto ispitanih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ocijenilo da je poslovna klima nepoticajna za poslovanje i ulaganje.

 Ipak, više od polovine ispitanih drži da je unazad godinu dana došlo do određenog, iako malog napretka, i to ponajviše na području poreza, tržišta rada, radnog zakonodavstva. Najveće prepreke poslovanju, pak, i dalje ostaju pravna nesigurnost, visoki administrativni troškovi te neučinkovita javna uprava. Kao poseban problem ističu nedostatak radne snage unatoč visokoj nezaposlenosti, odnosno neusklađenost kvota za zapošljavanje stranaca sa stvarnim potrebama gospodarstva.

 Poreznu reformu i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstvo, kao prve značajnije korake ove Vlade, poduzetnici većinom ocjenjuju pozitivnima, dajući im ocjene od 3 naviše, no uz napomenu da očekuju još više, primjerice na digitalizaciji države ili većem utjecaju struke na zakonodavstvo.