Andrej Plenković: 'Dubravka Šuica nam šalje 700 milijuna eura, da se nađe pred Božić'

Uvodne govore održali su: ministar financija Marko Primorac, potpredsjednica EK za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica i predsjednik vlade Andrej Plenković.

POGLEDAJTE VIDEO:

Plenković je uvodno rekao da nije bilo korona virusa instrumenta za oporavak ne bi bilo.

- Morali smo tražiti kreativna rješenja za ekonomske i financijske štete koje smo pretrpjeli s Covidom-19 - rekao je Plenković te se prisjetio svih događaja.

Dodao je kako su europski lideri na veliki problem dali zajednički odgovor. 

- Važno je razumjeti da smo stvarno brzi i učinkoviti, brži od nas su samo Španjolska i Italija, ali tu smo. Od svih zemalja EU ima nekih zemalja kojima još nije niti odobren Nacionalni plan oporavka i otpornosti, to je nama susjedna Mađarska. Oni su danas u fazi u kojoj smo mi bili u ljeto 2021. godine. Važno je shvatiti gdje je Hrvatska tu i kako napreduju te aktivnosti - rekao je premijer te dodao 'Dubravka šalje 700 milijuna eura, da se nađe pred Božić'.

Naglasio je kako ćemo se dugo sjećati tog plana jer će omogućiti ogromna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu jer će se time ostvariti i plan jednosmjenske nastave, besplatne udžbenike, prijevoz i obrok. 

'Nema kome nismo pomogli po pitanju troškova energenata'

Komentirao je Schengen, uvođenje eura i troškove energenata. 

- Još nitko nije uspio isti dan uvesti euro i ući u Schengen, to je jedan od ključnih prioriteta naše Vlade. U krizi smo bili Vlada koja je intervenirala sveobuhvatno, čak smo reagirali toliko da većina naših sugrađana nije ni svjesna krize u kojoj živi. Glavna globalna tema je kako što više uštedjeti energiju, plin i struju. Mi smo ljudima osigurali mirnu jesen i zimu, ista cijena struje i plina. Pomogli smo svima, vrtićima, školama, fakultetima, gradovima, općinama, županijama, bolnicama... nema kome nismo pomogli da troškovi energenata ne sruše temelje financijskoga funkcioniranja -  kazao je Plenković. 

Rekao je kako će se 2022. godina završiti s jako dobrim rezultatima po pitanju BDP-a i investicijskog rejtinga. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica tom prilikom je najavila da će Hrvatskoj 16. prosinca biti isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura u okviru NPOO-a, ocijenivši i da provedba plana u Hrvatskoj teče dobro, pa je tako treća po brzini podnošenja zahtjeva i zaprimanja sredstava, iza Španjolske i Italije.

Isplatom druge tranše Hrvatska će do kraja ove godine u okviru NPOO-a ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.

'TO JE VELIKA STVAR!' Što će značiti ulazak u Schengen za Hrvatsku? Stručnjaci: Bit će odlično za ekonomiju i turizam

Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.

Pritom, Hrvatska putem Mehanizma za oporavak i otpornost, ključne sastavnice instrumenta Europske komisije "EU slijedeće generacije", a na temelju prihvaćenog NPOO-a, na raspolaganju ima bespovratnih 5,51 milijardu eura, kao i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova. Šuica je izvijestila da provedba tog mehanizma napreduje prema planu i na razini EU-a, pri čemu je dosad ukupno isplaćeno 136 milijardi eura.

'Kažu da se prebrzo i predobro oporavljamo pa da nam ne treba toliko para'

Plenković je podsjetio da je Komisija "malo smanjila" prvotno namijenjeni iznos bespovratnih sredstava od 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. 

- Kažu da se prebrzo i predobro oporavljamo pa da nam ne treba toliko para - rekao je predsjednik Vlade, dodajući da je "srećom" tu i 3,6 milijardi eura zajmova, da ono što smo "planirali financirati zaokružimo financijski iz europskih sredstava".

S obzirom i na energetsku i prehrambenu krizu zbog agresije Rusije na Ukrajinu, dio tih sredstava se tako može iskoristiti i za financiranje daljnjih ulaganja u kritičnu energetsku infrastrukturu, uslijed pozicije Hrvatske kao važnog i relevantnog regionalnog energetskog čvorišta, naveo je Plenković, podsjetivši da osim NPOO-a, Hrvatska za razvoj u ovom desetljeću na raspolaganju ima i sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027.

'GLEDAT ĆEMO TKO JE PROTIV' Andrej Plenković: Na onima koji su protiv vojne pomoći Ukrajini je politička odgovornost

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je na snažni gospodarski rast u 2021. godini, koji je ostvaren prije svega zbog žilavosti i agilnosti hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, ali i mjera Vlade, koja je pokazala da se zna nositi s brojnim izazovima i da je spremna primjereno reagirati.

Kao temelj i razlog za optimizam da će se uspješno proći i kroz trenutno turbulentno razdoblje, Primorac je između ostalog apostrofirao i korištenje sredstava iz NPOO-a i provedbu svih reformskih ciljeva i investicija koje on uključuje, koje će gospodarstvo učiniti snažnijim i otpornijim na krize.