"Nikada nikome neću dopustiti da meni i mojoj vladi lijepi etikete i epitete koji imaju veze s korupcijom", poručio je jutros premijer. Na to je trebao misliti prije nego što se okružio takvim ministrima i još ih javno branio.
Andrej Plenković popio je jutros napitak za borbenost.
"Nikada nikome neću dopustiti da meni i mojoj vladi lijepi etikete i epitete koji imaju veze s korupcijom. Možete nas ne voljeti, možete nas mrziti, kao što to neki ovdje čine, ali nikad neću dopustiti da netko meni ili mojoj Vladi lijepi etikete korupcije", poručio je na sjednici saborskog Odbora za Ustav, predstavljajući prvi kontingent novih ministara.
Nije rekao što će poduzeti ako netko, pa makar bio zastupnik u Saboru, njemu i njegovoj Vladi doista zalijepi etiketu korupcije. Samo da ne ponovi akciju s Nikolom Grmojom...
Pa ipak, ako Plenković doista "neće dopustiti" da netko njemu i njegovoj Vladi lijepi etikete korupcije, onda nije trebao Vladu napuniti ministrima koji generiraju korupcijske afere.
Nije ih trebao imenovati, nije ih trebao braniti ni štititi, i trebao ih je smijeniti prvom prilikom kad su se našli u korupcijskoj aferi.
Etikete i epiteti
Dapače, ovakvu izjavu Plenković je trebao dati onoga dana kad je u Hrvatskom saboru dobio povjerenje za sastavljanje Vlade i kad je predstavljao svoje ministre.
Tada je, međutim, poručio da je "pitao kandidate imaju li slabe točke", te da ga je sve uvjerilo da su oni "prije svega stručni" i da će "tom poslu prionuti s entuzijazmom, strašću, odgovornošću".
Još onda, a nije to bilo tako davno, trebao je najaviti da mu nitko neće lijepiti etikete korupcije.
A trebao je to reći ministrima na prvoj sjednici Vlade, pa možda i na svakoj idućoj, trebao je to reći na stranačkim tijelima, trebao je to reći Lovri Kuščeviću, Goranu Mariću, Gabrijeli Žalac, Tomislavu Tolušiću, pa i Martini Dalić i tko zna kome još.
To što Plenković sada neće nešto "dozvoliti", nije samo bahato, nego i duboko promašeno. Taj vlak je već napustio stanicu.
Korupcija je duboko obilježila njegovu Vladu, htio to Plenković ili ne.
Za korupciju nisu krivi oni koji "lijepe etikete", već oni koji te korupcijske afere generiraju. I koji su, eto, upravo napustili Plenkovićevu vladu.
Ne bori se protiv korupcije
Sjetimo se, Ivo Sanader svojedobno je poveo organiziranu borbu protiv korupcije što je kasnije ovjekovječeno čak i u školskim udžbenicima. Pa vidimo gdje je na kraju završio.
Plenković, međutim, ne vodi borbu protiv korupcije.
Premijer koji je svojedobno priveo glavnog državnog odvjetnika na press konferenciju u Vladu i tamo mu davao upute za istragu o dnevnicama, nije nijednog ministra smijenio zbog korupcije ili klijentelizma ili sukoba interesa ili afera.
Barem ne javno.
"To je bilo još prije"
Javno ih je, međutim, branio da je to "bilo još prije", da su to bile samo "male sjene", da je to samo "medijska percepcija" ili se naprosto sakrio u bunker Banskih dvora bez ijednog komentara na ostavku aferaškog ministra.
A sad, Plenkovića je odjednom spopala hrabrost i prkos da zastupnicima, onima koji su ga imenovali i kojima odgovara za svoj mandat, poručuje kako "neće dopustiti" da mu netko lijepi etikete o korupciji.
Premda i sam njegov mandat ovisi o raznim optuženicima, osumnjičenicima, o trgovcima utjecajem, o prebjezima i "žetončićima" a sada i o otpuštenim aferaškim ministrima.
Tko se u korupciji valja najmanje mora brinuti o etiketama. Smrad je dovoljan.
