Planiraju bobičasto voće mazati premazima od morskih algi da bi izbjegli plastičnu ambalažu

Iza naizgled neograničenih domaćih i stranih zaliha na policama trgovina, sektor bobičastog voća diljem svijeta suočava se s ozbiljnom prijetnjom: sve nestalnijim uvjetima uzgoja izazvanih klimatskim promjenama. Rezultat toga je bobičasto voće osjetljivije na štetočine, bolesti i suše.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:52

10 namirnica za bolje zdravlje | Video: 24sata/pixsell

Najbolje sorte

Profesor Bruno Mezzetti traži odgovore za proizvođače u Europi. Stručnjak za uzgoj voćaka i biotehnologiju na Politehničkom sveučilištu Marche u Italiji, vodi projekt koji je dobio sredstva EU-a za povećanje genetske raznolikosti uzgojenih jagoda, malina i borovnica u pokušaju da ih učini otpornijima, a da zadrže svojstva – okus, teksturu i miris – za kojim žude potrošači.

Nazvan BreedingValue i trajat će četiri godine do 2024., projekt se fokusira na germplazmu: sjeme, biljke i dijelove biljaka koji su korisni u uzgoju, istraživanju i očuvanju usjeva.

"Cilj je identificirati najbolje genetske izvore, posebice za otpornost na bolesti, vodootpornost, otpornost, prilagodljivost, šećer i aromu", rekao je Mezzetti.

Bobičasto voće ne samo da razdražuje okusne pupoljke, ono je odličan izvor vitamina, minerala i hranjivih tvari. Također, igra ključnu ulogu u zdravoj prehrani i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, senilnosti i raka.

ZA KVALITETNIJI ŽIVOT Zdravstvene blagodati ptičjeg pjeva, povjetarca i grmlja za užurbane stanovnike gradova

Samo globalno tržište jagoda u 2020. bilo je vrijedno oko 14 milijardi eura, od čega je europski udio procijenjen na oko 3,5 milijardi eura, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Od tada je tržište raslo.

Pitanje je kako sektor bobičastog voća u EU može zadovoljiti sve veću potražnju potrošača.

'Važno je osigurati da ljudi imaju dostupno bobičasto voće po razumnim cijenama i dobre kvalitete te da ono zadrži okus', rekao je dr. Tuuli Haikonen, istraživač na Finskom institutu za prirodne resurse uključen u BreedingValue.

Polja jagoda

Prema podacima Eurostata, EU je 2022. godine proizvela 700 000 tona bobičastog voća. Jagode su bile na vrhu liste, čineći oko polovicu ukupne proizvodnje bobičastog voća u EU, a slijede maline i ribizli. Španjolska je glavni proizvođač jagoda u EU s udjelom većim od 25%, a slijede je Poljska i Njemačka. 

BreedingValue okuplja 20 partnera u osam europskih zemalja uključujući Francusku, Njemačku, Španjolsku i Tursku. Fokus je na jačanju otpornosti te otkrivanju i poboljšanju osjetilnih osobina – uključujući boju – koje su ključne za privlačnost potrošača, prema Mezzettiju.

Istraživači istražuju niz biljnih materijala uključujući divlje vrste, kao i selektivno uzgojene povijesne i moderne sorte koje se nazivaju kultivari. Proučavanje kultivara i divljih srodnika pomoći će u prepoznavanju načina za povećanje genetske raznolikosti uzgojenog bobičastog voća.

NOVI PRISTUP Proizvodnja plodova mora na priobalnim vjetroelektranama može biti 'laka kao povjetarac'

'Ljubavna priča'

Istraživači osiguravaju poželjne genetske osobine tvrtkama za uzgoj. Zatim će stvoriti nove sorte koje su otpornije na klimatske promjene i bolesti te koje imaju pojačanu slatkoću i aromu.

"Možemo pronaći otporne i senzorne osobine u starim kultivarima ili divljim srodnicima usjeva", rekao je Haikonen. ‘To je ljubavna priča, na neki način.’

Dr. Jahn Davik, znanstvenik na Norveškom institutu za istraživanje bioekonomije, drugom partneru projekta, naglasio je prednosti za uzgajivače biljaka.

'Cilj je smanjiti troškove za oplemenjivače i u isto vrijeme povećati učinkovitost procesa uzgoja bobičastog voća', rekao je.

Zdrave grickalice

Iako su slatke i hranjive, bobice su također lako kvarljive. Veliki izazov je osigurati da se isporuče u dobrom stanju i da se ne pokvare prije konzumiranja.

Ovdje na scenu stupa još jedan projekt koji financira EU. Nazvan FRIETS, razvija nove tehnike dehidracije kako bi produžio rok trajanja bobičastog voća, zamijenio uobičajene soli i šećere i stvorio zdravije grickalice.

'Prodavci na malo žele imati bobičasto voće na policama dulje vrijeme kako ne bi bacali toliko', rekla je Marianna Lagonikou, agronom u europskom odjelu za istraživanje i razvoj grčke prehrambene tvrtke Rezos Brands.

Lagonikou vodi FRIETS, koji traje četiri godine do kolovoza 2025. i uključuje 13 partnera iz pet europskih zemalja: Cipra, Grčke, Malte, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Fokus je na novim načinima prerade jagoda, malina i kupina i njihovog pretvaranja u grickalice bez dodanog šećera, soli ili kemijskih konzervansa.

Istraživači razvijaju tehnike sušenja voća koje pomažu u očuvanju bioaktivnih tvari koje se nalaze u jagodama, malinama i kupinama – prirodnih antioksidansa i antimikrobnih spojeva koji imaju dokazane zdravstvene prednosti i produljuju rok trajanja bobičastog voća.

SUROVA REALNOST Zamka siromaštva: Neki poslovi ne štite građane od neimaštine

Poslastice po mjeri

Tehnike uključuju sušenje pod vakuumom u mikrovalnoj pećnici i sušenje smrzavanjem, koje ima relativno nježnu kvalitetu koja smanjuje rizik od denaturacije proteina i inaktivacije enzima. Kao rezultat toga, bioaktivni spojevi mogu se sačuvati bez ugrožavanja njihove prehrambene ili terapeutske vrijednosti.

Treća metoda je osmotska dehidracija, u kojoj se voda uklanja iz voća uranjanjem u otopinu glicerola - prirodnog alkohola koji se koristi kao zaslađivač.

'Cilj je osmisliti nove konzervanse i proizvode koji koriste konzervanse koji štite sve spojeve bobičastog voća', rekla je profesorica Magdalini Krokida sa Fakulteta kemijskog inženjerstva na Nacionalnom tehničkom sveučilištu u Ateni, partner FRIETS-a.

Rekla je da se pametno bobičasto voće može skrojiti prema potrebama specifičnih skupina poput sportaša, djece, starijih osoba i dijabetičara.

'Ako skupina ljudi ima dijabetes tipa 2, možemo napraviti proizvode sa smanjenim šećerima i možemo dodati više proteina', rekao je Krokida. 'Ovisi o vrsti potrošača i njihovim potrebama za posebnom prehrambenom prehranom.'

Ovo istraživanje nadovezuje se na inicijativu EU pod nazivom Food 2030 koja ima za cilj učiniti europske prehrambene sustave održivijima i zdravijima.

Nalik na superhranu

FRIETS također razvija načine za očuvanje bobičastog voća jestivim premazima na bazi morskih algi kako bi se izbjeglo plastično pakiranje. Premazi od morskih algi nude zaštitnu membranu za voće i poboljšavaju njihov okus, prema Krokidi.

'Jestivi premazi mogu promijeniti konačni proizvod i pomoći u očuvanju', rekla je. 'Ako ga želimo učiniti privlačnijim za djecu, možemo to učiniti.'

Njezino je mišljenje da, uz ekonomiju razmjera, ambalaža na bazi morskih algi ima potencijal da se pojavi kao ekonomski održiva i ekološki održiva alternativa tradicionalnim materijalima za pakiranje.

Istraživači FRIETS-a prijavili su patente za svoje proizvode od bobičastog voća i očekuju odobrenje u nadolazećim mjesecima, s prvim proizvodima koji bi se trebali prodavati kroz Rezos Brands kasnije 2024., prema Krokidi.

'Bobičasto voće je nešto poput superhrane', rekla je. 'S novim tehnikama, procesima i tehnologijama koje imamo, imat ćemo više mogućnosti za uzgoj bobičastog voća u Europi.'

Autor Matthew Newman

Istraživanje u ovom članku financirao je EU-ov program Horizont uključujući, u slučaju FRIETS-a, preko Marie Skłodowska-Curie aktivnosti (MSCA). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.

Više informacija:

Ovaj je članak izvorno objavljen u Horizonu, časopisu EU za istraživanje i inovacije.