Još jedna uspješna priča o gospodarenju otpadom je priča brazilskog grada Curitiba, koji se može pohvaliti ne jednom već s dvije jednostavne sheme koje istovremeno rješavaju probleme okoliša i društvene probleme
MOŽE SE!
Pet samoodrživih gradova koji predvode put prema ekološki održivoj budućnosti za sve ljude
Kopenhagen, Danska - Najbolje za bicikle
Što učiniti ako želite uvjeriti građane svog grada da zamijene udobnost svojih automobila za ljepotu bicikla? Naravno, slijedite primjer Kopenhagena jer ovaj grad snažno i brzo pedalira kako bi stigao do cilja.
POGLEDAJTE VIDEO: Barkarijoli
Pokretanje videa...
VIDEO
Ne samo da ima više od 382 km biciklističkih staza, već je i ponosan domaćin biciklističkih mostova i prometnih signala koji su osmišljeni kako bi omogućili biciklistima da projure kraj vozača koji se jedva pomiču tijekom prometne špice.
Povrh toga, postoji mreža biciklističkih superautocesta koje olakšavaju putovanje na duge udaljenosti do i iz 30 okolnih općina (što je odsad dovelo do 23 posto povećanja broja biciklista radnim danom).
Po kiši, suncu ili snijegu (koji se čisti s biciklističkih staza prije cesta), vidjet ćete urbane stanovnike svih dobnih skupina, klasa i zanimanja kako sjede na biciklima jer biciklizam čini polovicu svih putovanja na posao i četvrtinu svih putovanja na nastavu (što objašnjava zašto samo oko 29 posto kućanstava zapravo posjeduje automobil).
A oni koji preferiraju četiri kotača ne moraju se brinuti da će izgubiti ekološki razvoj grada jer trenutno gradski dizelski autobusi se prebacuju na zelenu energiju, a u promet će svi biti pušteni do 2025. godine.
No, naravno, biciklizam nije jedina ekološka praksa Kopenhagena. Druge uključuju automate za recikliranje koji plaćaju stanovnicima svaku bocu koju ubace u njih, a koja se potom reciklira. Organski proizvodi čine četvrtinu ukupne hrane koja se može kupiti u gradu (uključujući brzu hranu). Dvije trećine hotela ima ekološki certifikat, a rijeke su dovoljno čiste da se u njima može kupati.
Tu je i CopenHill, jedna od najčišćih svjetskih elektrana na otpad koja je i rekreacijski centar s umjetnim nagibom krova za sportove na snijegu, zidom za penjanje, stazama za planinarenje i trčanje i još mnogo toga.
Singapur - Superdrveće i okomito zelenilo
Svi znamo da su stabla vitalna za okoliš i da krčenje šuma ima razorne učinke. Stoga je sasvim jasno da moramo nastaviti saditi drveće kako bismo pomogli u ublažavanju klimatskih promjena. Singapur, kao inovativan i maštovit grad, je uveo potpuno novi koncept: zgrade nazvane i zamišljene kao Superdrvo.
Smještene u parku Gardens by the Bay, 18 ovih građevina nalik drvetu visoke su između 25 i 50 metara u šumi koju je stvorio čovjek koja spaja prirodu, upravljanje okolišem, tehnologiju i umjetnost.
Sa svojim čeličnim okvirima, stabla djeluju kao vertikalni vrtovi za oko 200 vrsta s ukupno 163 tisuće biljaka, apsorbirajući što je više moguće CO2 iz zraka.
Štoviše, Supertrees u Singapuru opremljeni su ekološkim tehnologijama koje kopiraju ekološku ulogu drveća u prirodi, kao što je prikupljanje sunčeve energije putem solarnih fotonaponskih sustava i skupljanje kišnice. Velike nadstrešnice reguliraju temperaturu apsorbirajući i raspršujući toplinu te djeluju kao kanali za odzračivanje za zimski vrt i pružaju hlad tijekom sunčanih dana, a za razliku od pravog drveća svjetlost tijekom noći.
Supertrees su samo jedan od singapurskih načina kreativnog umetanja prirode u urbano planiranje.
Drugi je program poticaja Skyrise Greenery Odbora za nacionalne parkove koji je pomogao u postavljanju zelenih krovova i zidova, jestivih vrtova i rekreacijskih krovnih vrtova na više od 110 postojećih zgrada od svog pokretanja 2009. godine.
To je način razmišljanja koji se čvrsto ukorijenio: svaki novi građevinski projekt mora uključivati biljnu raznolikost i razne nasade.
A, s nadimkom 'Grad u vrtu' i hvaljen kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu, očito je da Singapur napreduje u jako zelenu budućnost.
Ljubljana, Slovenija - Ekosustav koji zuji
U glavnom gradu Slovenije živi oko 287 tisuća ljudi. I oko 180 milijuna pčela. Potonje, kad ne bruje oko cvjetova radeći svoje važne pčelinje stvari, mogu se naći kako zuje unutar više od 4500 košnica koje čine gradski 'Put pčela'.
Otvoren 2015. godine, put promiče javnu svijest o značajnoj ulozi pčela u biološkoj raznolikosti grada, ljudskom opstanku i sigurnosti hrane, kao i dugogodišnjoj pčelarskoj baštini Ljubljane.
Prvobitno stvoren jednostavno kao ruta između pojedinih lokacija povezanih s pčelama, Put pčela je od tada postao pokret istomišljenika i raznolikih pčelarskih aktivnosti zahvaljujući svojim sudionicima, poput obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, nevladinih organizacija, poduzeća, pojedinaca i, naravno, 300-tinjak pčelara čije košnice čuvaju zvijezde ovog posebnog puta.
Danas projekt obuhvaća, između ostalog, i obrazovne programe za građane svih dobnih skupina i pčelare, think-tank i inkubator za nove poslovne ideje te razvoj urbanih pčelinjaka. Slovenski pčelarski savez je Ljubljanu prepoznao kao općinu s najviše pčela.
S najvećim postotkom zelenih površina po stanovniku u Europi (više od 542 m2) i posvećenošću održavanju gradskih šumskih površina, nije ni čudo što je zelenilo Ljubljane privuklo pozornost posjetitelja.
Svatko tko posjeti može uživati u centru grada bez automobila i iskoristiti shemu dijeljenja bicikala (besplatno prvih sat vremena) za pedaliranje na biciklističkim stazama od 230 km i ponosno reciklirati znajući da se također može pohvaliti najvišim stopa odvajanja otpada u Europskoj uniji.
Curitiba, Brazil - Revolucija urbanog otpada
Još jedna uspješna priča o gospodarenju otpadom je priča brazilskog grada Curitiba, koja se može pohvaliti ne jednom već dvije domišljato jednostavne sheme koje istovremeno rješavaju probleme okoliša i društvene probleme. Kako? Poticanjem aktivnog (eko) građanstva i suodgovornosti te pretvaranjem otpada u robu.
Prva inicijativa, Garbage That Isn’t Garbage, uključuje stanovnike koji odvajaju svoj organski i neorganski reciklirajući otpad, koji se potom obrađuje u centrima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i beskućnike te bivše ovisnike.
Druga shema, Green Exchange, uvedena je za čišćenje favela (a time i okolnog okoliša). Mještani prikupljaju i trguju recikliranim materijalima za autobusne karte, hranu, školske udžbenike i još mnogo toga. Ne samo da to stanovnicima favele također pruža osnovne potrepštine i omogućuje im da putuju do poslova koje si inače ne bi mogli priuštiti (čime se poboljšavaju mogućnosti zapošljavanja i gospodarski rast), već se smanjuje rasipanje hrane i pomaže regionalnim poljoprivrednicima, jer općina kupuje njihov višak usjeva za provođenje ove inicijative.
Programi su rezultirali smanjenjem od oko 70 posto otpada na odlagalištima, otvorili više od 2000 radnih mjesta u sektoru otpada i procjena je da je dnevno spašeno čak 1200 stabala (putem recikliranja papira).
Curitiba je također za građane pokrenula Slobodno sveučilište za okoliš, koje educira ljude o održivosti, ekologiji i okolišu.
Još jedan izvor inspiracije je njegov globalno priznati sustav brzog prijevoza autobusom (BRT) koji odražava učinkovitost performansi (ali ne i trošak) podzemne željeznice. Uz namjenske trake, te posebno dizajnirane autobuse i stanice za brzi ukrcaj, 75 posto stanovništva putuje na posao koristeći BRT (bus rapid transit) sustav.
A kada je riječ o očuvanju grada i okoliša, Curitiba se bori protiv poplava tako što je proširila zelene površine stvarajući zeleni pojas parkova, koji štede na ekonomskim i ekološkim troškovima brana, dok ovce zaposlene na njihovom održavanju štede na novcu koje bi se potrošilo na košenje trave te istodobno osiguravaju stajski gnoj za farmere i vunu.
Amsterdam, Nizozemska - Pojam 'fantastične plastike' je kod njih dobio novo značenje
Što vam padne na pamet kada pomislite na Amsterdam? Kanali, bicikli, kafići, muzeji i crvena svjetla najvjerojatnije bi bili na vrhu popisa. Ali što je s plastikom? Ne, nismo tako mislili. Ali trebalo bi biti. Jer ova sjeverna Venecija svoje vodene putove ozbiljno koristi kada je u pitanju suzbijanje plastičnog onečišćenja.
Tu je organizacija Plastični kit, za početak, koja se bavi uklanjanjem plastike iz kanala, gdje pomoću dobrovoljaca klize u električnim čamcima, s mrežama u ruci te se zabavljaju i izvlače plastični otpad iz kanala. Na kreativan kružni način, plastika se zatim pretvara u uredski namještaj i nove čamce.
A tu je i prva barijera s mjehurićima na svijetu koja je postavljena kao dopuna gradskim čamcima za skupljanje otpada, koji sami pokupe oko 42.000 kg plastike iz kanala svake godine. Postavljena dijagonalno na mjestu gdje voda iz amsterdamskih kanala istječe u rijeku, barijera s mjehurićima pomaže u rješavanju problema podvodnog plastičnog otpada koji je teško uhvatiti.
Zrak se pumpa kroz perforiranu cijev koja leži preko korita kanala i, kako se mjehurići dižu, stvaraju struju prema gore koja izvlači plastiku na površinu i kanalizira je u sustav za sakupljanje plastike sa strane rijeke, zadržavajući oko 80-90 posto otpada koji bi inače završio u Sjevernom moru.
A ako to nije bilo dovoljno, zavjesa s mjehurićima povećava razinu kisika u vodi što stimulira ekosustav, a životinje u rijeci i kanalima nastavljaju svoj život neometano.
Još jedna stvar na koju ne biste automatski pomislili kad vam padne na pamet Amsterdam je bacanje hrane. Uzmite transformator otpada koji pretvara organski otpad iz restorana u kompleksu Westergasfabriek u zelenu struju, gnojivo i kompost koji se izravno vraća u tvrtke, okoliš i domove građana Amsterdama.
I poduzeća kao što su InStock i BuurtBuik, koji otpadnu hranu pretvaraju u zdrava jela (potonji pružaju besplatne obroke zajednici). S ovakvim inicijativama na svom održivom jelovniku, nizozemski glavni grad zasigurno opravdava svoj poduzetnički ugled piše Five Media.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
