Saborski zastupnici tek danas raspravljaju o izvješćima HNB-a o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvom polugodištu 2022., zbog čega je na račun vladajućih kritike uputio SDP-ov Boris Lalovac
IZVJEŠĆA O STABILNOSTI CIJENA:
Peović Vujčiću: 'Zalagat ćemo se da vi i svi dosadašnji guverneri HNB-a kazneno odgovarate'
Gdje su nestale naše devize, naših 25 milijardi eura? To je jedan cijeli proračun, koji je preko noći postao nefinancijska monetarna imovina i isparila. S tim novcima smo mogli spašavati gospodarstvo u drugom koljenu, poručio je guverneru HNB-a Borisu Vujčiću Mostov zastupnik Zvonimir Troskot prilikom rasprave o izvješćima HNB-a o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvo polugodište 2022.
HNB je 30 godina kršio mastriški ugovor o obvezujućem konverzijskom tečaju, naglasila je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, čime su cijene roba i usluga proizvedenih u Hrvatskoj povećane za 15,4 posto.
- Tako je, primjerice, kredit za stan, koji je netko kupio za 50.000 eura, trebao biti najviše 43.000 eura. Svojom politikom ste odgovorni za štetu od 138 milijardi eura za hrvatsku privredu i stanovništvo. Uz to, godinama ste izvješćivali o visokim deviznim rezervama, a sada, kada smo ušli u eurozonu, nema tih 26 milijardi. Tko vas je ovlastio da sebi određujete basnoslovne plaće dok svjesno svojim politikama deprivilegirate većinu stanovništva? RF će se zalagati da vi i svi dosadašnji guverneri HNB-a jednog dana kazneno odgovarate - kazala je.
Mantra Vlade da je inflacija isključivo uvozna nije točna, istaknula je predsjednica Kluba Možemo Sandra Benčić.
- Jer se pokazuje da je od 12 posto inflacije, osam i više pripada domaćoj inflaciji, a u tih osam posto su marže najveći dio. Kontinuirano se poručivalo da se ne smiju dizati plaće jer će to doprinijeti inflacijskoj spirali, a s druge strane se uopće nije targetirala činjenica da korporativne marže rastu i da zapravo one najviše doprinose inflaciji. Želimo čuti koje mehanizme HNB i država imaju da bi se smanjio trend kontinuiranog rasta cijena - istaknula je.
'Niste ispunili temeljnu zadaću održavanja stabilnosti cijena'
Isključivu odgovornost za nazadovanje cjelokupnog gospodarstva snosi HNB, koja je i odgovorna za stabilnost cijena u našoj zemlji, naglasila je i zastupnica Kluba za pravednu Hrvatsku Ružica Vukovac, a predsjednik Suverenista Marijan Pavliček poručio je guverneru da je uveo Hrvatsku u siromaštvo uvođenjem eura u najgore doba. Kritike na račun ne obavljanja svog posla, a to je održavanje stabilnosti cijena, uputio je Vujčiću i Damir Bajs, zastupnik Kluba Fokusa.
- Dvije je godine inflacija, najveća u povijesti, a mi danas prvi put raspravljamo o njoj, doduše, ne guvernerovom krivnjom nego ga Sabor nije pozvao dvije godine. Mislim da je to na teret svih nas ovdje u Saboru i onih kojih organiziraju rasprave - kritizirao je vladajuće, koji su odgovorni za dnevni red sjednica Sabora, SDP-ov Boris Lalovac.
Bivši ministar financija stao je u obranu Vlade i Andreja Plenkovića kritizirajući guvernera u ovoj situaciji.
- A znate zašto? Zato što je dvije godine inflacija, a svakih sedam dana vidim premijera koji brani antiinflacijske mjere i radi posao guvernera - kazao je.
Zastupnik Socijaldemokrata Davor Bernardić istaknuo je kako se ne može sve svaliti na HNB.
- Činjenica je da je ovo izvješće razgolitilo Vladu i Plenkovića do kraja. Prva teza da je za oporavak odgovorna Vlada je netočna jer se iz izvješća jasno vidi da je odgovoran dolazak stranih gostiju na Jadran. Druga teza da su plaće i standard rasli je isto netočna jer su prema izvješću realno pale za 4 posto. I treća teza da je Vlada energetskim paketom pomogla građanima i gospodarstvu je, također, netočna jer Vlada brani cijenu plina na 41 euro po megavat satu, a cijena plina na burzi je 40 eura, dakle manja. Cijena za poduzetnike je između 180 i 230 eura dok je na burzi 110 eura - rekao je dodavši kako je svoj doprinos u osiromašenju građana Grada Zagreba dao i gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je, naglasio je, poskupio apsolutno sve.
Ulazak Hrvatske u eurozonu, naglasio je guverner, pomogao je i što se tiče inflacijskih pritisaka, kao i tržišta kapitala, javnog duga te općenito stabilnosti i troškova.
- U Zakonu o HNB-u piše da je cilj HNB-a održavanje stabilnosti cijena. S obzirom na skupoću, u tome ste u potpunosti zakazali. Također piše da ste nadležni nadzirati rad banaka i skrbiti o zakonitom poslovanju, a naši građani svjedoče suprotnom stanju jer upravo HNB skupa s bankama omogućuje postojanje lihvarskih agencija. Vi štitite banke kako bi kršile zakone, a one vas podmićuju, što smo vidjeli u slučaju viceguvernera Šubića, koji je od lihvara kupio nekretninu u Zagrebu za 230 eura po kvadratu - kazala mu je zastupnica Karolina Vidović Krišto, a Vujčić odgovorio da je prodaja potraživanja omogućena Zakonom o obveznim odnosima.
- Ja nisam pravnik, ali mi ne možemo sprječavati ono što je omogućeno zakonom. Do kraja godine ćemo transponirati direktivu EU, koja uređuje poslovanje servisera, a čija je namjena upravo da omogući na europskom tržištu trgovanje potraživanjima, ali na jedan način koji uređuje tržište, što je jako dobro jer će serviseri biti licencirani i omogućit će se nadzor tih servisera, što sada nije zakonski omogućeno - rekao je.
'Kamatne stope će još neko vrijeme rasti, ali najveći rast je iza nas'
Kamatne stope će i dalje rasti, kazao je Vujčić dodavši da je najveći rast ipak iza nas.
- Ono što je dobro za naše stanovništvo je da su zaštićeniji od rasta kamatnih stopa nego u većini drugih zemalja EU, što je posljedica politike još iz 2017. kad je HNB tražila od banaka da se fiksiraju kamatne stope. U ovom trenutku je Hrvatska među tri zemlje koje po novoodobrenim kreditima ima najmanji udio varijabilne kamatne stope - rekao je.
Pavliček ga je podsjetio kako je govorio da ulaskom u eurozonu neće doći do značajnijeg porasta cijena te preporuku građanima da idu tamo gdje je jeftinije pa ga upitao u koji trgovački lanac bi uputio umirovljenike.
- Činjenica je da je inflacija nakon ulaska u eurozonu, po procjenama i HNB-a i Europske središnje banke, porasla za 0,4 posto u trenutku ulaska. Međutim, inflacija je, naravno, bila prisutna još od kraja 2021. i rasla je tijekom cijele 2022. Ali ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama, tako da treba razdvojiti što je efekt ulaska u eurozonu, a što je ukupni porast inflacije - rekao je Vujčić pa istaknuo primjer svog prijatelja koji se išao šišati pa tražio gdje je jeftinije.
- Danas me prijatelj zvao i rekao da se išao šišati i da mu je htjela naplatiti 15 eura. On je zahvalio i otišao na drugo mjesto gdje su mu naplatili devet eura jer je poskupljenje s devet na 15 eura 60 posto i to je bezobrazno. I tako se trebamo kao potrošači ponašati - dodao je.
Lako je pričati nekome tko ima 5000 eura plaću onome tko ima 300 eura mirovine, uzvratio je Pavliček.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
