Patolozi otkrili kako su želve nastradale kod plaže Sakarun

Ukupno sam ih prebrojio 12, među njima je bilo malih, otprilike od četiri do pet kilograma, što bi značilo da su mlade, pa sve do onih koje su i desetak puta veće, rekao je početkom tjedna Vedran Petešić, stanovnik Dugog otoka, koji je nakon velikog juga, u uvali Sakarun, ugledao kornjače kojima nije bilo spasa.

UŽAS NA DUGOM OTOKU Plažu Sakarun prekrile uginule želve: Šest je mrtvih već dulje vrijeme, jedna ide na autopsiju

Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ.mag.med. vet. su u četvrtak napravili obdukciju sedam glavatih želvi s plaže Sakarun na Dugom otoku, piše Morski.hr. 

Kako navode, dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana. Kod tih kornjača uslijed autolize tkiva nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače su uginule prije pet do 15 dana. Ova procjena ovisi o puno vanjskih čimbenika i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka).

Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74 cm a najmanja 33 cm. Dvije najmanje su procijenjene starosti oko pet godina, a ostale između 15 i 20 godina. One su dobrog gojnog stanja bez zapaženih epibionata.

Sve upućuje na utapanje uslijed zapletanja u ribarske mreže

Obdukcijom pet kornjača su utvrđene patološke promjene koje upućuju na utapanje najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće), piše Morski.hr. Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5000 morskih kornjača. 

Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage. 

Provode mjesece usporenog metabolizma

U epidemiološkom izvidu stručna voditeljica JU Natura Jadera Morana Bačić utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su potvrdili i patolozi.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma na morskom dnu. U tom razdoblju rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.

Kornjače koje u takvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju, objašnjava Morana Bačić, stručna voditeljica JU Natura.