Parlament Bosne i Hercegovine u petak je izglasao zakon o sprječavanju sukoba interesa, čime je ta zemlja ispunila još jedan od uvjeta što ih je postavila Europska komisija kako bi tijekom ožujka preporučila donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora
Zastupnički dom i Dom naroda na izvanrednim su sjednicama, glasovima zastupnika stranaka koje čine vladajuću većinu, po hitnom postupku potvrdili zakon u obliku u kojemu ga je u srijedu prihvatilo Vijeće ministara BiH nakon višemjesečnog usuglašavanja.
"Ovaj je zakon prioritet BiH na putu ka Europskoj uniji, a njegovo bi neusvajanje proizvelo štetne posljedice", kazao je pred zastupnicima ministar pravosuđa Davor Bunoza obrazlažući potrebu da se zakon usvoji po hitnom postupku odnosno bez mogućnosti ulaganja amandmana.
Novim je zakonom, u usporedbi s dosadašnjim kojega je još 2002. nametnuo tadašnji visoki predstavnik, predviđena stroža kontrola imovine i dodatnih aktivnosti dužnosnika u državnim tijelima vlasti, kao i njihovih srodnika. Dužnosnici će ubuduće imati obvezu prijaviti svu pokretnu imovinu vrjedniju od 2500 eura, kao i nepokretnosti koje posjeduju, a njima i njihovim srodnicima zabranjeno je primanje poklona skupljih od 100 eura, kao i obnašanje bilo kakvih dužnosti u organizacijama koje se sufinanciraju iz proračuna iznosima iznad 10 tisuća eura.
Popis cjelokupne imovine dužnosnika bit će javno dostupan kroz posebni registar, a sve podatke o imovini i eventualnom sukobu interesa provjeravat će neovisno povjerenstvo kojega će činiti izvanstranačke osobe. Ono će imati mogućnost izricati novčane kazne do 10 tisuća eura, kao i odlučivati o mogućim smjenama prekršitelja s njihovih dužnosti.
Parlament BiH ranije je usvojio zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, na kojemu je također inzistirala EU kao dijelu paketa "3+1", koji je predviđao i donošenje zakona o sudovima te izmjene izbornog zakona u tehničkom djelu odnosno uvođenje novih tehnologija radi nadzora regularnosti izbornog procesa.
U vladajućoj koaliciji u BiH nije postignuta suglasnost o zakonu o sudovima zbog spora o tome gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH, a nema dogovora ni o izmjenama izbornog zakon jer HDZ BiH inzistira da se, uz tehničke izmjene, uvedu i nova pravila biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. To tri stranke bošnjačko-građanskog bloka ne žele prihvatiti jer inzistiraju da te izmjene budu dio paketa u kojemu će se provesti i sve presude Europskog suda za ljudska prava.
U BiH se nadaju kako će usvajanje dva zakona ipak biti dostatno da šefovi država ili vlada EU, na zasjedanju predviđenom za 21. i 22. ožujka, odobre otvaranja pristupnih pregovora.
Bosna i Hercegovina je Europskoj komisiji podnijela zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa još 2016. godine, no taj joj je status, zbog izostanka očekivanih reformi, odobren tek potkraj 2022.
24sata © 2024
