Papaja je voće vrlo bogato karotenoidima, antioksidansima koji štite naš organizam od sobodnih radikala, a smokva je jako dobar izvor kalija, odlična je za rad mozga i crijeva
SVE DOBROBITI
Papaja pomaže boljoj probavi, a smokva efikasno čisti crijeva
>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu
Papaja, plod drveta iz roda Caricae, koje raste u tropskim krajevima Srednje i Južne Amerike, ima žućkaste ili tamnocrvene plodove koji po okusu sliče ananasu i breskvi. Zanimljiv je podatak da postoji i muško i žensko stablo. U tradicionalnoj medicini u krajevima u kojima raste sjeme papaje se koristi protiv upala, protiv parazita i kao analgetik.
- Papaja je voće vrlo bogato karotenoidima, antioksidansima koji štite naš organizam od sobodnih radikala. Ono što je kod papaje važno istaknuti je sadržaj enzima koji pomažu bolju probavu i iskoristivost namirnica - ističe nutricionistica Alma Bunić iz nutricionističkog savjetovališta Nutriforma. Također, sadrži meke, lako probavljive količine celuloze, koja pomaže kod probave i normalizira rad crijeva, pa je papaja vrlo korisna protiv opstipacije.
Svježa zrela papaja jedan je od plodova s najvećom koncentracijom vitamina C, koji je odličan borac protiv slobodnih radikala. Također, sadrži visok udio vitamina A i flavonoida poput beta-karotena, luteina i zeoksantina te mnogih osnovnih vitamina B kompleksa, kao što su folna kiselina, piridoksin (vitamin B6), riboflavin i tiamin (vitamin B1). Svježa papaja je dobar izvor i kalija i kalcija. Zahvaljujući velikim količinama vitamina A, papaja čisti organizam i poboljšava vid.
Zbog bogatstva vitamina vrlo je korisna za jačanje imunieta, a preporučuje se i osobama koje imaju problema s bubrezima i probavom. Kako ima malo kalorija, korisna je u prehrani dijabetičara i osoba koje nastoje regulirati tjelesnu težinu. Nema loših nuspojava, pa je možete konzumirati doslovno svaki dan.
Novija istraživanja ukazala su na to da ekstrakt sušenih listova papaje ima antikancerogeni učinak te da, među ostalim, djeluje na rak vrata maternice, dojke, jetre, pluća i gušterače. To se pripisuje otkriću da ekstrakt papajina lišća povećava proizvodnju molekula pod nazivom Th1 citokini, pa se pretpostavlja da bi konzumacija papaje mogla pomoći tijelu da vlastitim imunološkim sustavom prevlada rak.
Možete je jesti samu, kao dio voćnih salata, no papaju se može i kuhati kao povrće, pa tako može biti lagani prilog uz meso. Da biste dobili ukusan prilog, jednostavno je prodinstajte na malo maslinova ulja, na kojem ste prije toga prodinstali malo luka i češnjaka te začinite po želji. Sva ljekovita svojstva imaju i kockice sušene papaje koje možete kupiti u domaćim trgovinama, no izbjegavajte one s dodanim šećerom.
- Smokva je, kao i banana, jako dobar izvor kalija, što je odlično za ljude koji se bave fizičkom aktivnošću i puno su u pokretu. Slične su i datuljama, jer su odlične za rad mozga i crijeva, a osobito su dobre za čišćenje crijeva jer u crijevima hrane dobre bakterije i djeluju antiseptički - ističe nutricionistica Alma Bunić iz nutricionističkog savjetovališta Nutriforma, koja nam je pomogla da domaću kraljicu voća po nutritivnim vrijednostima i ljekovitim svojstvima usporedimo s papajom.
- Ono što ih posebno krasi je činjenica da je najbolji izvor fitosterola, te na taj način ima sposobnost smanjiti razinu kolesterola. Sezonski nastojte konzumirati smokve svakodnevno, a kako imaju kratku sezonu, tijekom godine dobro ih je redovito konzumirati u suhom obliku - ističe naša sugovornica. Smokve su također vrlo bogate vlaknima. Štoviše, spadaju u voće koje je među najboljim izvorima vlakana, pa se posebno preporučuju kod opstipacije, za regulaciju rada crijeva i u dijetama čiji je cilj skidanje viška kilograma.
Kako su lako probavljive, za poticaj rada crijeva dobro ih je konzumirati ujutro na prazan želudac ili samostalno kao međuobrok, dok suhe mogu biti odličan dodatak zobenoj kaši za doručak.
Sadrže relativno malo kalorija (74 na 100 grama), no imaju vrlo visoki udio šećera, pa ih dijabetičari trebaju konzumirati ograničeno. To se pogotovo odnosi na suhe smokve, kod kojih su svi hranjivi sastojci, ali i šećer, dodatno koncentrirani. Tako 100 grama suhih smokava sadrži 249 kalorija. No kod suhih smokava je i udio drugih nutrijenata koncentriran, pa se zbog vrlo visokog udjela kalcija posebno preporučuju u prehrani žena u menopauzi i nakon nje, jer su korisne za održanje gustoće kostiju.
U svakoj smokvi zarobljena je i umrla po jedna osa
Smokva je zapravo cvijet koji raste prema unutra, pa se formira plod, a pomalo je bizaran način na koji dolazi do toga: za oprašivanje smokve je potrebna osa, koja ulazi u smokvu da bi je oprašila, no kako je prolaz kroz koji ulaze mali, više ne mogu izaći, pa umiru u unutrašnjosti smokve i razgrađuju se. Zanimljivo je kako u oprašivanju smokvi sudjeluju samo ženke (ose), te da za jelo koristimo samo “pitome” ili domaće smokve, koje cvatu samo ženskim cvjetovima, a divlja smokva i križanci imaju muške i ženske cvjetove.
Listovi smokve također su vrijedan lijek
Listovi smokve također imaju izuzetno ljekovita svojstva. Mogu se konzumirati i sirovi, no ne postoji puno sačuvanih zapisa ili recepata o tome, osim što je poznato da se u vegetarijanskoj ili paleo prehrani ponekad koriste kao “omot”, odnosno zamjena za tortilje, u obrocima s rižom, povrćem i slično.
Inače se najčešće koriste za pripravu čaja, koji se preporučuje ljudima koji boluju od dijabetesa jer smanjuje potrebu organizma za inzulinom i smanjuje količinu inzulina koji si dijabetičar unosi putem injekcija. Također, postoje dokazi da čaj od listova smokve smanjuje razinu triglicerida u krvi.
Jednostavna marmelada od smokava
Sastojci: ½ kilograma svježih smokava, 200 g šećera (po želji može manje), naribana korica i sok jednog limuna, prstohvat mljevenog cimeta, 230 mililitara vode
Priprema: Smokve dobro operite i nasjeckajte na manje komade. U tavu stavite vodu te pustite da zavrije. Stavite u nju nasjeckane smokve. Smanjite plamen i promiješajte pa poklopite i ostavite da se lagano kuhaju i omekšaju. Povremeno miješajte i pritišćite vilicom, kako bi se pomalo pretvorile u gustu masu.
Dodajte šećer i koricu limuna i kuhajte još oko 30-ak minuta. Dodajte limunov sok, cimet i isključite plamen. Kako bi se smjesa stisnula, ostavite sve da se malo ohladi. Sve premjestite u staklenu posudu i stavite u hladnjak. Ovu marmeladu možete poslužiti i toplu, kao namaz za doručak, preljev za sladoled i slično. U hladnjaku može stajati 10 dana.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
