Najvažnije je da sad stručnjaci pronađu njihova staništa i iskorijene ih. Ako ih se ne krene odmah ozbiljno suzbijati, to može postati jako velik problem, kaže pčelar Josip Križ
Panika u Hrvatskoj: Invazija stršljena, Slavonac skoro umro
Tata je ušao u kuću i pao na koljena. Počeo se gušiti. Brzo smo zvali Hitnu pomoć, rekao je Vladimir Jelečević iz Dopsina u Osječko-baranjskoj županiji.
Iako je od tada prošlo već mjesec dana, Vladimir se s nelagodom prisjeća dana kad je njegova oca ubo azijski stršljen. Jelečevići su ih primijetili u svome vrtu nakon što su kupili brojne sadnice cvijeća kako bi ukrasili vrt.
- Otac je tog dana kupio sprej protiv kukaca i navečer je izašao u vrt kako bi ih pošpricao. Letjeli su iznad cvijeća i nekoliko njih je popadalo. Tata se taman vraćao u kuću i na kućnom pragu jedan ga je ubo, baš kao da mu se htio osvetiti - prisjeća se Vladimir.
Otrovni ubod Vladimirovu ocu Peri (59) stršljen je zadao ispod pazuha, blizu leđa. Supruga mu je do dolaska Hitne pomoći držala jezik da se ne uguši. Liječnici su mu po dolasku odmah dali injekcije. Međutim, Pero je prije 14 godina operirao srce i ima premosnice, pa je dobio infarkt. Bio je na intenzivnoj njezi u bolnici sedam dana, a sad se dobro oporavio. Obitelj tvrdi kako nisu znali da je riječ o azijskom stršljenu dok nisu pozvali deratizatora, koji ih je došao ukloniti. Rekao im je da se do sada susreo s tom vrstom stršljena u Dopsinu, Dardi i Bocanjevcima. U Bocanjevcima ih je navodno samo na jednome mjestu bilo nekoliko tisuća. Objasnio im je kako su navjerojatnije stigli u Slavoniju i Baranju s drvenim trupcima iz Indije.
- Ubod stršljena najopasniji je za alergičare - kaže alergologinja Mirjana Turkalj.
Dodala je da oni moraju što prije potražiti liječničku pomoć, a ostalima pomaže držanje leda na mjestu uboda.
O agresivnom kukcu ispričao nam je i pčelar Josip Križ.
- Najvažnije je da sad, kad su se pojavili, stručnjaci pronađu njihova staništa i iskorijene ih. Ako ih se ne krene odmah ozbiljno suzbijati, to može postati jako velik problem - otkrio je Križ.
Dodao je kako njihova gnijezda izgledaju kao da su od kartona i po sebi imaju klasične šupljine. Nekad mogu izgledati kao plinske boce, tvrdi pčelar. Najčešće ih grade ispod krovova, u raznim rupama i šupljim drvima. Azijski stršljen napada pčele u košnicama, ali Križ tvrdi da ga one tada opkole, podignu mu temperaturu na 48 stupnjeva i tako ga praktički spale - otkrio je pčelar. Objasnio je kako su se kod nas pojavili zbog prirodnih migracija i klimatskih promjena.
Moćna krila za let od 60 km/h
Azijski div tamniji je i veći od domaćeg stršljena. Može dosegnuti dužinu tijela do pet centimetara, a raspon krila do čak šest centimetara. Može letjeti i do 60 kilometara na sat.
Itsra i Slavonija na meti smrtonosnog kukca
Za Slavoniju se već pročulo da azijskih stršljena ima dosta, a zasebni slučajevi prijavljeni su i u Medulinu kraj Pule, Raklju i Rovinju. Slovenski pčelari uočili su ih u Sloveniji još 2014.
Sitan ali ubojit
Azijski stršljen ima šestmilimetarski žalac, kojim više puta može ubrizgati velike količine moćnog otrova. Za alergičare je koban