Zubne paste s fluorom – kupiti ili ne kupiti?

U vrh osobne higijene svakako ubrajamo oralnu, odnosno brigu o pranju i očuvanju zubi. Danas smo svakako svjesni koja hrana i u kojim količinama našim zubima može naštetiti. Sukladno tome, na tržištu postoji mnoštvo različitih pasta za zube – one koje ih izbjeljuju, paste u boji, paste s okusom, paste namijenjene isključivo djeci i slično. Međutim, ono zbog čega se redovito podiže prašina u oralnoj higijeni jest sastojak fluor koji je smješten u velikom broju zubnih pasti.

Naime, fluor je plin svijetložute do zelenkaste boje s oštrim nadražujućim mirisom. Portal Zdrava krava u tekstu o zubnim pastama punih otrova navodi kako novija istraživanja pokazuju da fluor može izazvati teška oštećenja zubi, kostiju i središnjeg živčanog sustava. ''Prema nekim izvorima, ovaj vrlo otrovan spoj kod djece može omesti biološki razvoj, a dovodi se u vezu i sa smanjenim kvocijentom inteligencije. Inače se koristi i kao otrov za miševe i štakore'', navodi se. Upravo zbog učestalih rasprava o tome može li fluor oštetiti zube i izazvati trovanje, odlučili smo istražiti jesu li zubne paste s tim sastojkom doista opasne.

Koncentracija fluorida u pasti smije iznositi 0.15 posto 

Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja rekla nam je kako zubne paste, sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje, spadaju u predmete široke potrošnje. ''Zakon o predmetima opće uporabe na osnovu kojeg je Pravilnik donesen, navodi u članku 3. kako se na tržište Republike Hrvatske mogu staviti samo zdravstveno ispravni predmeti opće uporabe. Članak 4. istog Zakona navodi kako se predmet opće uporabe smatra zdravstveno neispravnim ako sadrži štetne tvari iznad dopuštenih količina'', rekli su te dodali kako se koncentracija fluora u pastama za zube obično izražava u jedinici ppm (parts per milion) fluorida, a uvriježena koncentracija fluora iznosi oko 1450 ppm-a. 

''Prema listi tvari koje kozmetički proizvodi ne smiju sadržavati osim pod navedenim uvjetima, koncentracija fluorida u proizvodima za njegu usne šupljine smije iznositi 0.15 posto izraženo kao ukupni fluor'', dodali su. ''Uz navedenu koncentraciju fluorida, potrebno je na obavijest o proizvodu navesti upozorenje da sadrži amonijev fluorid.'' 

Pasta za zube koja sadrži od 0.1 do 0.15 posto fluorida, ako nema oznaku da je namijenjena samo odraslima, mora na ambalaži sadržavati kako ''Djeca mlađa od 6 godina trebaju koristiti manju količinu paste za zube (otprilike veličine zrna graška). Pranje zubi treba obavljati pod nadzorom odraslih kako bi se smanjila mogućnost gutanja paste za zube. U slučaju korištenja fluorida iz drugih izvora, posavjetovati se sa stomatologom ili liječnikom'', poručili su iz Ministarstva.

Dugotrajna neadekvatna uporaba velike količine fluorida može dovesti do oštećenja bubrega

O tome mogu li zubne paste koje sadrže fluor naštetiti organizmu razgovarali smo s Jasminkom Polić iz Hrvatske komore dentalne medicine. Pojasnila nam je kako se sredinom pedesetih godina fluor počeo rabiti u prevenciji karijesa na dva osnovna načina fluoridacije: lokalna (topikalna) i sustavna (endogena). ''Opasnost od pojave dentalne fluoroze postoji prilikom endogene primjene neodgovarajućih količina fluora. Endogena fluoridacija danas više nije u potpunosti opravdana, a čak i da jest, teško ju je pravilno provesti. Naime, u tom slučaju trebalo bi za svakog pojedinca točno izračunati dnevni unos fluora hranom, vodom i slučajnom ingestijom (npr. paste za zube s fluorom) te prema tome predvidjeti koliko je još potrebno kako bismo postigli idealnu dnevnu količinu fluora primjerenu pacijentovim potrebama'', rekla je te dodala kako u suprotnom postoji velika mogućnost za nastanak dentalne fluoroze. 

Polić je pojasnila kako su paste za zube s fluorom temeljni posrednik u smanjenju incidencije karijesa u posljednjih 20-30 godina, jer je, tvrdi, velika vjerojatnost njihove svakodnevne uporabe. ''Važno je paziti da ne dolazi do ingestije velikih količina paste, a time i fluora, posebno kod djece što se može prevenirati upotrebom manjih količina paste. Uz dentalnu fluorozu, dugotrajna neadekvatna uporaba velike količine fluorida može dovesti do funkcionalnog i /ili strukturnog oštećenja bubrega i želučane sluznice.''

Preporučene količine zubne paste u djece, tvrdi Polić, iznose:

Zubne paste s fluorom utječu na kvalitetu zubne cakline

Vesna Barac Furtinger, specijalista dječje i preventivne stomatologije iz Hrvatskog stomatološkog društva rekla nam je kako kod male djece postoji opasnost od gutanja paste. ''Naime, fluor se taloži u bubrezima i zato ga ne gutamo, a mališani uistinu gutaju pastu na što treba gledati s oprezom. Inače, ne postoji neki primjer trovanja ili nečega sličnoga zubnim pastama.'' Dodala je kako zubne paste koje nalazimo na policama naših trgovina sadrže male i bezopasne količine fluora, ali sasvim dovoljne da utječu na kvalitetu zubne cakline.

''Utjecaj je pozitivan. Fluor je element iz prirode, u nekim ga krajevima ima u pitkoj vodi, ali u Hrvatskoj ga generalno nema, iako je zadnja tzv. karta fluora rađena prije tridesetak godina. Tamo gdje se nalazi u prirodi u bitno povećanim količinama, stanovništvo ima tragove na zubima, tragovi se vide kao estetski nedostatak, ali su zubi izuzetno čvrsti'', tvrdi. 

Kontrola zdravstvene ispravnosti

Barac Furtinger smatra kako zubne paste ne mogu naštetiti organizmu ako sadrže fluor, već štete samo paste koje su neprovjerenog porijekla, a reklamiraju izuzetno brzo izbjeljivanje. ''Naime, u pasti se nalazi lagani abraziv i ako njegov sastav te veličina čestica ne odgovaraju fino usitnjenim česticama, zube ćemo naprosto oštetiti. Zato treba uvijek kupovati tvorničke pripravke koji su prošli redovne laboratorijske kontrole'', rekla je. 

Upit o mogućim štetnim proizvodima, odnosno štetnim pastama za zube, na području Republike Hrvatske uputili smo također Ministarstvu zdravlja. Rekli su nam kako zdravstvenu ispravnosti predmeta opće uporabe sukladno članku 13. Zakona o predmetima opće uporabe obavljaju sanitarni inspektori Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja, a nadzor nad uvozom predmeta opće uporabe obavljaju granični sanitarni inspektori navedene Uprave. ''Prilikom uvoza, proizvodi prolaze kontrolu zdravstvene ispravnosti, a nakon što se stave na tržište sanitarni inspektori također kontroliraju zdravstvenu ispravnost predmeta opće uporabe po službenoj dužnosti i sustavnim praćenjem zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe'', tvrde te dodaju da ako se jednim od nadzora utvrdi kako je predmet opće uporabe zdravstveno neispravan, sanitarni inspektor poduzet će mjere sukladno Zakonu o sanitarnoj inspekciji i Zakonom o predmetima opće uporabe.

Paste bez fluora su skuplje

Što se tiče iznosa novca koji ćete izdvojiti na zubne paste, Polić je sumirala kako je ''najbolja i najjeftinija zubna pasta ona koja se koristi''. ''Najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za održavanje oralnog zdravlja je adekvatna oralna higijena i redovite kontrole kod doktora dentalne medicine'', dodala je. 

Odlučili smo usporedili cijene zubnih pasta koje sadrže fluor te onih koje ga ne sadrže kako bismo vidjeli postoji li razlika. U jednom supermarketu među zubnim pastama naišli smo samo na one koje u svome sastavu sadrže fluor. Neke od njih su:

Paste za zube koje ne sadrže flour uglavnom su češće dostupne u specijaliziranim trgovinama i drogerijama. Njihove cijene su znatno više od pasta koje sadrže fluor. Neke od njih na koje smo naišli su:

Oko preporuke za idealnu pastu za zube Barac Furtinger nam je rekla kako sve zubne paste s dodacima treba provjeriti kod svog stomatologa, dok za one obične, tvrdi, ne treba provjera. ''Iz svog ordinacijskog iskustva mogu reći da su mi pacijenti sa sijevajućim bolovima odlično reagirali na Sensodyne, no njega treba oprezno upotrebljavati, a i izuzetno je skup. Chlorhexydinske paste su namjenske i ne koriste se stalno, već u dogovoru sa stomatologom.'' 

Alternative zubnim pastama u pranju zubi

Što se tiče alternative zubnim pastama u pranju zubi, Barac Furtinger naglašava kako je važno nikako ne upotrebljavati pripravak sode bikarbone i limuna jer on uništava, odnosno omekšava caklinu. ''Ja izuzetno volim slane paste poput Parodonaxa, ali njih je na našem tržištu malo. Za osobe koje ne podnose okus paste, valja preporučiti makar četkanje vodom'', tvrdi.

Polić nam je rekla kako postoje sredstva za tzv. kemijsku kontrolu plaka koja ne dozvoljavaju čvrstu adherenciju plaka na površini zuba te se ona mogu koristiti kao dopunsko sredstvo za održavanje oralne higijene, ispiranjem bez četkice. ''Mehaničko odstranjenje plaka četkicom nema alternativu. Kada govorimo o povećanju salivacije, važno je istaknuti svakodnevnu uporabu žvakaćih guma bez šećera. One su izvrstan, ako ne i najbolji vehikulum za primjenu bilo kojeg sredstva za prevenciju karijesa, pa tako i fluora''.

Naravno, dodaje Polić, ne smijemo zaboraviti kako u prevenciji karijesa treba prije svega djelovati edukacijom pacijenata i roditelja, poboljšanjem oralne higijene i načina prehrane te razvijanjem svijesti o važnosti očuvanja zdravlja zubi. ''Tek kada se zadovolje ovi uvjeti, moći će se u potpunosti iskoristiti potencijal navedenih preventivnih preparata'', zaključila je.

Više o organskim pastama za osjetljive zube možete pročitati na portalu Zdrava krava.