Saznajte zašto je važna štednja, kako treba rukovati s karticama te kako treba otplaćivati dugove. Odgovore vam daju stručnjaci s tribine "Budi sam svoj bankar"
Upravljajte svojim novcem i budite sam svoj bankar!
Vjerojatno je većina građana svjesna kako ne upravlja
racionalno svojim novcem. Ali, toga nisu samo svjesni oni već i razne udruge
potrošača, ali i stručnjaci za financije kojima svakodnevno
građani dolaze sa svojim pitanjima o financijama kao i problemima u kojima su
se našli.
U zadnje vrijeme se dosta priča o financijskoj pismenosti jer pod utjecajem krize, mnogi žele što bolje i kvalitetnije iskoristiti svaku kunu. Stoga je održana javna tribina „Budi sam svoj bankar”, koja se provodi u sklopu projekta „Ja nepismen(a)? Kaj god!“. Razni govornici iz financijskog i potrošačkog svijeta su govorili o problemima, ali dali su građanima i vrijedne savjete. Teme su bile: „Štednja i životno osiguranje“, „Krediti – da ili ne“, „Cijena kredita i kada je kredit opravdan“ i „Dugovi – kako izaći iz začaranog kruga", kako prenosi Poslovni.hr.
Što napraviti kod otplate kredita?
Ilija Rkman, predsjednik
Saveza „Potrošač" i stručni suradnik Pametne kune uputio je građanima nekoliko
savjeta kada se radi o otplati kredita:
"Prvenstveno radi se o najosnovnijim stavkama. To su - plaćajte redovite mjesečne rate kredita. Nakon toga bi svakako istaknuo važnost vođenja brige o „roku dospijeća“ koji je napisan na svakoj uplatnici te bi pozvao građane da razmisle o trajnom nalogu. Nemojte zaboraviti koliko stroge i neugodne mogu biti odredbe Ovršnog zakona, i zapamtite - dodatne informacije uvijek možete i morate tražiti na info-pultu Vaše banke"
Rkman zaključuje da je ovo vrijeme kada se ne bi trebalo ulaziti u kredite, te
da svakoj odluci o uzimanju kredita treba dati vremena. Poručuje da se formula
za uspjeh krije u tome da ako svi uzimaju kredite, vi učinite suprotno. Ponajviše upozorava građane da nikada ne bi trebali rješavati svoje financijske
probleme putem uzimanja kredita “postavljenih na bandere”, odnosno kredita “s
letaka” , jer vam oni, prema njegovim riječima "otvaraju vrata pakla".
Kako otplatiti dugove?
Željko Tomašić, autor i voditelj projekta „Ja nepismen(a)?Kaj god!“, kaže kako je čovjek mora spoznati i priznati samom sebi, da je problem njegovih dugova realan. Također, prije sastavljanja plana za otplatu dugova, potrebno je ocijeniti pravo stanje svog položaja.
Plan plaćanja dugova sadrži sljedeće korake:
1. Napravite popis svojih trenutnih dugova. Zatim ih razvrstajte po prioritetu
i Odlučite kojeg duga ćete se prvo riješiti
2. Sastavite krizni financijski plan za domaćinstvo
3. Razgovarajte s vjerovnicima. Pritom imajte na umu da ih je nabolje
kontaktirati pismeno, običnom ili elektroničkom poštom, kako biste im
predstavili svoj položaj te im predložite osobni razgovor. Ne zovite ih
telefonom!
4. Uspostavite nadzor nad svojim financijama
Što napraviti s karticama?
Čak 50 posto kreditne zaduženosti građana Republike Hrvatske otpada na
kratkoročne nenamjenske kredite, minuse po tekućem računu i kreditne kartice,
dok su 40 posto dugoročni stambeni ili hipotekarni krediti po kojima su građani
zaduženi do maksimuma svoje kreditne sposobnosti, kaže Maja Nikolovski,
ekspertica za područje kreditiranja građana.
Nikolovski podsjeća kako su se prije novog zakona građani mogli kreditno
zadužiti do „zadnje lipe“ na svojim platnim listama, a novi zakon sada nalaže
da se primanja građana ne mogu opteretiti više od jedne trećine, što je mnoge
zaštitilo od bankrota.
Poruka Maje Nikolovski mladima je da prerežu kreditne kartice ili ih sakriju u
ladice i ne posežu za njima, osim u slučajevima krajnje nužde. Naglašava da
moramo naučiti mlade generacije o racionalnoj potrošnji i osvijestiti što znači
dužničko ropstvo, forsirati naše naraštaje da se visoko obrazuju, a samim time
će imati i bolja radna mjesta, veći standard, te svijest o važnosti štednje i kvalitetnog trošenja novca.
Štednja mora biti navika
Marko Barišić, predsjednik Udruge „FINSA“ i ovlašteni zastupnik u osiguranju, poručuje građanima da štednja novca mora biti navika, a ne zadnja briga, dodavši da je nedovoljna educiranost ljudi o ovom području velik problem. Preduvjet za štednju je zlatno pravilo osobnih financija “Trošim manje nego što zarađujem“, što omogućuje primjenu “pravila odvajanja‘” koje kaže: “Svaki mjesec odvojimo 10 posto prihoda za štednju".
Prema Barišiću, pet je ključnih razloga za štednju:
1. Preduvjet ostvarivanja financijskih ciljeva
2. Sigurnost u teškim životnim situacijama
3. Ostvarivanje prinosa i povećanje imovine
4. Financijska stabilnost i likvidnost
5. Smanjuje brige, čime čuvamo zdravlje i obitelj
Neka vam ovi savjeti budu vodilja kroz vaše financije kako ne bi došli do problema zbog kojih će i vaša djeca imati posljedice u budućnosti.