U 2013. godišnji odmor ne planira 52 posto Hrvata!

U Hrvatskoj se posljednje tri godine uočava trend stagnacije višednevnih odmora izvan mjesta boravka. Naime, Centar za istraživanje tržišta GfK već 11 godina prati ovu tematiku, a po prvi puta je istraživanje pokazalo kako je manje onih građana koji planiraju višednevne odmore od onih koji planiraju ostati kod kuće ili otputovati negdje na kraći period.

U periodu od 2002. do 2009. godine postotak hrvatskih građana koji namjeravaju barem jednom otputovati van svog mjesta boravka, a da putovanje ne traje manje od pet dana kretao se u okvirima od 58 do 61 posto. U zadnje tri godine njihov odnos se izjednačio, odnosno bio je podjednak broj onih koji planiraju svoj odmor na nekom od putovanja i onih koji se neće odmarati van mjesta svog boravka. 

Mlađi i obrazovaniji češće putuju

Ipak, u ovoj godini postotak onih koji planiraju otputovati van mjesta boravka je najniži. Po prvi put je zabilježeno da je više onih koji će ostati u svojim kućama (52 posto) od onih koji planiraju negdje otići na barem pet dana (48 posto). 

Regionalno gledajući, među Zagrepčanima je najviše onih koji u ovoj godini planiraju na odmor van svog mjesta boravka, dok je takvih među Dalmatincima najmanje. Porastom dobi građana, smanjuje se broj onih koji će na odmor ove godine pa će tako najmlađi (15 do 24 godine) u najvećem broju negdje otputovati. 

Zanimljiv je podatak i da što Hrvati imaju viši stupanj završenog obrazovanja, to češće putuju kako bi se odmorili – među onima sa završenim fakultetom je 66 posto onih koji će otputovati, dok je takvih među osobama s najnižim obrazovanjem svega 8 posto. Budući da je za putovanje potreban novac, za očekivati je da oni s najnižim primanjima u manjoj mjeri sebi mogu priuštiti putovanje – samo njih 12 posto, dok je među osobama koje žive u kućanstvima s prosječnim mjesečnim primanjima preko 11000 kuna takvih čak 81 posto. 

Kriza utječe na planiranje odmora

Gledajući unazad desetak godina, najveći broj realiziranih odmora bio je od 2006. do 2008. godine, kada je svaki drugi građanin Hrvatske otišao na višednevni odmor. 2007. i 2008. godina su ujedno i najstabilnije godine, prije nastupajuće krize, kada su hrvatski građani mogli najtočnije planirati svoje odmore.

Kako građani s višim obrazovanjem u većoj mjeri planiraju putovanja, tako ih u većoj mjeri i realiziraju – 62 posto onih sa završenim fakultetom je prošle godine otišlo na višednevni odmor, dok je takvih među osobama s najnižim obrazovanjem bilo svega 7 posto. Zbog nedostatka sredstava, među onima s najnižim primanjima kućanstva, samo je njih 8 posto koji su se prošle godine odmarali negdje van svog mjesta boravka, dok je tri četvrtine onih s prosječnim primanjima kućanstava iznad 11 tisuća kuna negdje otputovalo.