Što učiniti kada stigne ovrha zbog dugova vaših pokojnika?

Svakako je lijepo naslijediti stan ili kuću, posebice one koji su u dobrom stanju, a uz to i odmah useljivi. Međutim, ono na što rijetki misle prilikom preuzimanja nasljedstva, su mogući dugovi koji su preci ostavili iza sebe. 

Takve vrste dugova odnose se na sve neplaćene režijske troškove, podmirivanje minusa na računu te sve ostale kreditne obveze. Ukoliko ste i vi jedan od nasljednika, jedini način da se ne dovedete u situaciju da odgovarate za dugove svojih predaka jest da se na ostavinskoj raspravi odreknete nasljedstva. 

Tko sve ima pravo na nasljedstvo?

Zakon o nasljeđivanju uređuje pravo nasljeđivanja pri čemu razlikuje tri pravna temelja, a to su nasljeđivanje na temelju zakona, nasljeđivanje na temelju oporuke te nasljeđivanje na temelju nasljednopravnih ugovora.

Prema članku 8. istog Zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci te njegovi ostali preci. 

Što se tiče izvanbračnog partnera, na temelju Zakona i on ima pravo na nasljedstvo ukoliko je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim partnerom. Drugim riječima, izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

Nasljeđivanje po nasljednim redovima

Ukoliko ostavitelj umre bez oporuke ili nasljednopravnog ugovora, tada ga nasljeđuju njegovi zakonski nasljednici. Oni se nasljeđuju po nasljednim redovima, a najčešći su nasljednici prvog nasljednog reda koji čine bračni partner i djeca ostavitelja. Nasljednici ostavitelja koji nije imao potomke su njegovi roditelji i  bračni partner, a ukoliko su roditelji umrli prije ostavitelja tada na njihovo mjesto dolaze njihovi potomci, odnosno braća i sestre ostavitelja.

Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.

Nasljednici su u šoku

Igor Vujović, savjetnik društva Potrošača tvrdi kako se među desecima građana koji od njih traže savjet zbog ovrha nalaze upravo ljudi koji plaćaju račune preminulih predaka, a da nisu čak niti znali da postoje dugovi sve dok ne osvanu u blokadi ili ih ''ruka pravde'' ne sustigne rješenjem o ovrsi, donosi Večernji list. ''Sustav je spor i nasljednici su u šoku kad otkriju da godinama nakon smrti moraju platiti račune svojih predaka. Zakon je jasan, onaj tko naslijedi imovinu preminulog, nasljeđuje i sve njegove dugove'', kaže Vujović.

U nekim slučajevima postupak naplate duga od preminulog pokrenut je još za njihova života, a u nekima i poslije njihove smrti. Kako se radi o mrtvoj osobi, preporučene se pošiljke s prijedlozima za ovrhu vraćaju pošiljatelju, a nakon toga na scenu stupaju odvjetnici koji provjerom na policiji utvrđuju je li osoba još uvijek među živima, a ako nije, tko su joj nasljednici.

''Taj postupak traje godinama i velik je problem'', upozorava Vujović koji tvrdi da smrću osobe ne umiru i njegove obaveze, pogotovo ako iza sebe ostavlja imovinu iz koje se može naplatiti dug.

Ako postoji više nasljednika, dugovi se dijele

Prema članku 139. Zakona o nasljeđivanju nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, dok jedino nasljednik koji se odrekao nasljedstva za njih ne odgovara. U slučaju da postoji više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

Među nasljednicima se dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno.

Iznimku čine jedino teleoperatori

Zakon također kaže da nasljednik za obveze odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, ali do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Prema sudskoj praksi, gleda se tržišna vrijednost imovine u vrijeme smrti, neovisno o tome što se kasnije događalo s predmetima ostavine, prenosi Večernji list. 

''Banke su jako dobro upućene u proceduru, a u sitnim slovima uz ugovore o kreditu često stoji odredba da obveze po kreditu ne prestaju smrću dužnika. Jedino teleoperatori naglašavaju u ugovorima s pretplatnicima da se ugovorene obveze prekidaju smrću pretplatnika'', dodaje Vujović. No, da bi raskinuli pretplatu, nasljednici ih moraju obavijestiti o smrti. Često se događa i to da režijski računi ostaju glasiti na pokojnikovo ime, a samim time i ovrhe.