Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju određene stvari iz sfere poduzetništva se mijenjaju. Radi se o koracima koji se tiču mogućnosti djelovanja unutar Unije
Što čeka hrvatske poduzetnike u Europskoj uniji?
Poduzetnicima se otvaraju nove mogućnosti u vidu poslovanja kroz sljedeće oblike:
- Europsko dioničko društvo,
- Europsko gospodarsko interesno udruženje (za kojih su već prilagođeni nacionalni zakonski okviri 2007.g.),
- Europsko društvo s ograničenom odgovornošću
Europskih dioničkih društva (lat. Societas Europea SE), je 2011.na teritoriju EU bilo oko 700, a neslužbene brojke sada govore o 2000 takvih SE na tržištu od 500 milijuna stanovnika. Osnivanje SE trebalo bi olakšati poslovanje trgovačkog društva na unutarnjem tržištu EU, funkcionirajući kao kompromis brojnih zakonskih regulativa i pravnih tradicija među članicama EU, prenosi Večernji list.
Fondovi EU
Osim novih oblika i mogućnosti poslovanja unutar Unije, poduzetnicima se otvara i mogućnost korištenja više sredstava iz fondova Europske unije. Mogućnosti financiranja iz europskih sredstava u pravilu se utvrđuju za sedmogodišnje razdoblje koje se naziva „financijska perspektiva“, što potencijalnim korisnicima ostavlja dovoljno prostora za planiranje. Hrvatska je specifičnost ulazak pred kraj postojeće perspektive (2006. – 2013.). Od 2014. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti pet fondova:
- Europski fond za regionalni razvoj
- Kohezijski fond
- Europski socijalni fond
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
- Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Najveće mogućnosti financiranja poslovnog sektora postoje unutar Europskog fonda za regionalni razvoj čija je svrha jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Najznačajniji dio sredstava ovog fonda izdvaja se za potporu u sektoru transporta, istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša. Kohezijski fond namijenjen je manje razvijenim državama, a odnosi se na velike infrastrukturne projekte u sektoru transporta i zaštite okoliša.
Cilj je Europskog socijalnog fonda promicanje zapošljavanja, investicije u obrazovanje i cjeloživotno učenje, promicanje socijalne uključivosti i borba protiv siromaštva te jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije, objašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.