''Pothranjenost je vrlo ozbiljan medicinski problem''

Prof. dr. sc. Željko Krznarić radi u Klinici za unutarnje bolesti KBC Zagreb, a unatrag pet godina voditelj je jedine Kliničke jedinice za kliničku prehranu u Republici Hrvatskoj (popularno znanog kao Centar za kliničku prehranu). Predsjednik je Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora te dugogodišnji rizničar Hrvatskog gastroenterološkog društva. 

Član je ESPEN-a (Europskog udruženja za kliničku prehranu i metabolizam), ECCO-a (Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis), Europskog udruženja za gastroenterologiju, European Board of Gastroenterology and Hepatology te Finance Committe WGO (Svjetska gastroenterološka organizacija) .Predsjednik je Adriatic Club of Clinical Nutrition. Profesor Krznarić u svom dugogodišnjem radu veliku aktivnost posvetio je upravo liječenju bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva, u prvom redu Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, kao i brojnim drugim gastroenterološkim i onkološkim problemima koji dovode i do značajnog narušavanja nutritivnog statusa. 

U prigodi ESPEN-ovog 19. edukacijskog tečaja kliničke prehrane koji je nedavno održan u Dubrovniku, s  prof. dr. sc. Krznarićem razgovarali smo u prostorima Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju zagrebačkog KBC-a. 

Voditelj ste prve Kliničke jedinice za kliničku prehranu u Hrvatskoj. Koja je glavna uloga i cilj djelovanja Vašeg tima? S obzirom na važnost takvih timova, zašto u Hrvatskoj postoji samo jedna klinička jedinica toga tipa?

Klinička prehrana doživjela je unatrag nekoliko desetljeća silan uzlet i značajno doprinijela širenju svijesti o značenju adekvatne nutritivne potpore u kliničkoj medicini. U kliničku medicinu su uvedene brojne novine u modalitetima enteralne i parenteralne prehrane kao posebnih oblika liječenja i potpore drugim modalitetima liječenja, osobito u najtežih bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. 

KBC Zagreb je za sada jedini u Hrvatskoj prepoznao potrebe struke te je na tragu navedenih spoznaja formirana specijalna jedinica za kliničku prehranu s ciljem uvođenja i razvoja ove grane kliničke medicine unutar Klinike za unutarnje bolesti. Međutim, optimistično se gleda i na otvaranje sličnih centara u drugim bolnicama u čemu pomažemo našim kolegama. 

Klinička jedinica za kliničku prehranu obavlja vrlo širok spektar aktivnosti i usluga, od konzilijarno-konzultativnih aktivnosti na raznim razinama unutar KBC-a, od jedinica intenzivnog liječenja do specijalističkih zavoda i odjela. U dnevnom radu sudjelujemo u svim aktivnostima Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju, a osobno vodim i ambulantu za upalne bolesti crijeva. Kontrola kvalitete provođenja enteralne i parenteralne prehrane (umjetni načini hranjenja za bolesnike koji ne mogu uzimati hranu normalnim putem) te protokoli kvalitete i sigurnosti lijekova i medicinskih pomagala u konceptu kliničke prehrane značajan su dio svakodnevnih aktivnosti.

Djelatnici Centra obavljaju i ambulantne preglede te savjetovanja. Dobar dio svojih aktivnosti osoblje usmjerava i na edukacijske aktivnosti kako unutar klinika i zavoda KBC-a, tako i na Medicinskom fakultetu i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim edukacije u Republici Hrvatskoj, djelatnici Centra aktivno djeluju na edukaciji i promicanju spoznaja o kliničkoj prehrani u zemljama šire regije. Centar ima kvalitetnu suradnju i sa Službom za prehranu, jer se radi o nedjeljivoj i zajedničkoj aktivnosti s ciljem poboljšanja nutritivne skrbi. U pripremi su dijetne preporuke za bolesnike za brojne kliničke entitete i stanja, koja su sada u postupku harmonizacije između Centra za kliničku prehranu i Službe prehrane KBC Zagreb. Također su kao rezultat suradnje Centra s HLK objavljene i kliničke smjernice za nutritivnu potporu u liječenju tumorske kaheksije, za primjenu enteralne prehrane u Crohnovoj bolesti, smjernica za nutritivnu potporu ljudi starije životne dobi te smjernice za liječenje kroničnog zatajenja funkcije gušterače.

S obzirom na vaše zanimanje specijalista gastroenterologije, možete li procijeniti kakve su prehrambene navike većine Hrvata?

Prema mome iskustvu, nažalost, mali broj naših sugrađana se hrani pravilno, tri puta dnevno uz dva međuobroka. Mnogi zbog užurbanog tempa života pribjegavaju konzumiranju takozvane ''brze hrane'' prepune škroba, zasićenih masnoća te soli što za sobom povlači brojne nepoželjne učinke na organizam. 

Ipak, u zadnje vrijeme vidljiv je trend promjena prehrambenih navika Hrvata u smislu konzumacije više voća i povrća, korištenja ''zdravih'' masnoća poput maslinovog ulja te povećanog unosa tekućine (vode) tijekom dana, što je vrlo bitno. 

Jesu li namirnice potrebne za zdrav i dug život nužno i skupe? Može li zdrave prehrambene navike u svoj život uvesti Hrvat s prosječnim standardnim primanjima?

Namirnice koje su zdrave su, nažalost, došle na glas kao jako skupe. To nije u potpunosti točno. Potrebno je promijeniti način razmišljanja o hrani te namirnice koje se često koriste zamijeniti onima ''zdravijima''. Ne volim termin zdrava hrana, jer u osnovi ne govori puno, dapače stvara dosta zabluda. Bolje je kazati pravilna i nepravilna prehrana sukladno trenutnim znanstvenim spoznajama. 

Recimo, crveno meso zamijeniti bijelim, krtim mesom, često i jeftinijim, uvesti više tjednih porcija ribe, pogotovo plave ribe, zamijeniti obično ulje maslinovim (usprkos cijeni) barem djelomično, umjereno konzumirati nefermentirano mlijeko i mliječne proizvode, bijeli kruh zamijeniti kruhom bogatim vlaknima. Puno je načina kako popraviti svoj jelovnik, bez značajnog povišenja troškova. Samo je potrebno u svijest ljudi usaditi ''zdraviji'' način razmišljanja o hrani. Ipak moram naglasiti kako je životne navike teško mijenjati, osobito prehrambene i to u situaciji neimaštine i oskudice.

Jedan ste od brojnih predavača 19. susreta Europskog udruženja za parenteralnu i enteralnu prehranu (ESPEN) koji je održan u Dubrovniku od 28. listopada do 3. studenog. Gdje u cijeloj priči svoje mjesto zauzima Hrvatska, odnosno Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora?

Hrvatska čitav niz godina aktivno sudjeluje u radu ESPEN-a te provođenju znanstvenih projekata iz kliničke prehrane. Članovi Hrvatskog društva u suradnji s drugim članovima ESPEN-a autori su brojnih znanstvenih i stručnih publikacija iz područja kliničke prehrane, koautori udžbenika i stručnih knjiga, ESPEN-ovih smjernica iz područja parenteralne i enteralne prehrane. Osim toga, u radu udruženja sudjelujem kao član Educational and Clinical Practice Committee ESPEN-a, član ESPEN Nutrition Education Study Group i voditelj povjerenstva ESPEN za izradu LLL (The Life Long Learning) projekta u okviru EU programa Leonardo da Vinci za edukaciju iz parenteralne prehrane te koautor programa iz enteralne prehrane. 

Aktivni sam sudionik u europskom projektu Fight Against Malnutrition i sudionik parlamentarnih rasprava u Vijeću EU na temu kliničke prehrane. Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dopredsjednica Društva za kliničku prehranu članica je EPEN Councila. Prof. dr.sc. Sanja Koleček, pedijatrijski gastroenterolog iz Bolnice za dječje bolesti u Zagrebu vodeći je svjetski autoritet na području kliničke prehrane te vrlo aktivna članica našeg Društva. U segmentu parenteralne prehrane osobito se ističe aktivnost mr. pharm. Dine Ljubas Kelečić.

Koji su osnovni ciljevi ESPEN-a i Hrvatskog društva za kliničku prehranu?

ESPEN i Hrvatsko društvo za kliničku prehranu već godinama skreću pažnju javnosti i struke na važnost kliničke prehrane i problem pothranjenosti pacijenata. Osim što pothranjenost ozbiljno ugrožava zdravlje i živote pacijenata, znatno produžuje vrijeme oporavka te povisuje troškove liječenja. Problem pothranjenosti raširen je diljem Europe i ulažu se silni napori kako u prepoznavanju pothranjenosti, tako i u liječenju, kako bi se omogućilo adekvatnije i uspješnije liječenje osnovnih problema uz značajno sniženje troškova liječenja.

Pothranjeni bolesnici podložniji su infekcijama, njihov oporavak od terapije traje dulje te stoga provode više vremena u bolnici. Na žalost, pothranjeni bolesnici imaju i višu stopu smrtnosti u odnosu na ostalu populaciju. Stoga ESPEN, kao i Hrvatsko društvo za kliničku prehranu, žele upozoriti da je pravovremeno uočavanje i prepoznavanje problema nutritivnih deficita preduvjet za uspješnu prevenciju i liječenje malnutricije.

Jedan od osnovnih ciljeva susreta u Dubrovniku bio je pružiti ključne informacije o kliničkoj prehrani i metabolizmu. Je li dovoljno posjetiti seminare i primijeniti u svakodnevnoj prehrani savjete koji se tamo nauče ili je ipak potrebno neprestano se informirati i unaprjeđivati znanje o svome organizmu?

ESPEN-ov tečaj nastojao je pružiti polaznicima praktično znanje iz područja kliničke prehrane. 

To znači da se vrlo malo govorilo o svakodnevnoj prehrani, predmet naših aktivnosti su poglavito bolesnici kod kojih je potrebna primjena naprednih tehnologija i pripravaka kako bi se očuvao ili oporavio nutritivni status, imunološki status i omogućila kvalitetna i pravovremena primjena drugih terapija. Na tečaju smo imali sudionike iz 22 europske zemlje i Izraela. Vodeći europski stručnjaci iz tog polja održali su predavanja koja pokrivaju glavne teme kliničke prehrane. Polaznici su sudjelovali u interaktivnim radionicama na kojima su uz pomoć mentora učili rješavati probleme iz područja kliničke prehrane s kojima se susreću u svakodnevnom radu. 

Potrebno je napomenuti kako svake godine tečaj postaje sve napredniji. Cilj nam je da polaznici tečaja uvide važnost kliničke prehrane u svakodnevnoj praksi te da svoje znanje primijene i u svome kliničkom radu. S obzirom na to da se na području kliničke prehrane svakodnevno objavljuju nove studije, očekujemo da polaznici i dalje unaprjeđuju svoje znanje, što im omogućava ESPEN putem on-line edukacije, ali i različitih tečajeva koji se održavaju kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe.