Pavuna: Kupovina u Hrvatskoj djeluje poput new age religije

Davor Pavuna hrvatski je kvantni fizičar i izumitelj koji je održao preko dvjesto pozvanih predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima, institucijama i konferencijama. U povodu 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dobio je odličje Reda Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu 2006. godine. Prvi dio razgovora s njime možete pročitati ovdje, a u nastavku vam donosimo drugi dio. 

S obzirom na to da Pavuna od 1986. godine djeluje u Lausanne u Švicarskoj kao sveučilišni profesor te istražuje nove, strateške materijale, ovaj put s njime smo razgovarali o hrvatskom obrazovnom sustavu. Otkrio nam je i što misli o potrošačkoj shopping groznici u kojoj se današnje društvo nalazi. 

S obzirom na to da ste održali više od stotinjak predavanja među koje se ubrajaju oni na Cambridgeu, Harvardu, u Sydneyu i Tokiju, što mislite kakve mogućnosti nudi hrvatski obrazovni sustav mladim znanstvenicima?

Budući da je Internet sve aktivno povezao, za teorijske discipline i istraživanja Hrvatska jest dovoljno dobra, mada bi trebalo mladim ljudima sustavno omogućiti studijske boravke u inozemstvu. Djelomično će Europska unija to riješiti kao i sve bolje integracije sa svjetskim centrima jer mi znalci sustavno djelujemo. Za izuzetno zahtjevna eksperimentalna istraživanja, a pogotovo za ozbiljnije inženjersko-proizvodne projekte, naše sustavno, plansko financiranje je nedostatno, a zasad i cijeli taj organizacijski okoliš nije dovoljno dobar, tako da će tu biti potrebno podosta učiniti na infrastrukturi nacije da bismo stigli na nivo koji nam je po predispozicijama ljudi potreban. 

Srećom, bolja civilizacija 21-og stoljeća jest totalno planetarna, štoviše uskoro i galaktička, pa Lijepa Naša (p)ostaje tek divna lokacija iz koje će rezidencijalno umreženi kreatori-vizionari odgajati vizionare zelene civilizacije i plave ekonomije te ostvariti  novi ''rajski vrt''. Ta akcija jest već u tijeku i Hrvatska bi trebala do 2031. godine bitno bolje izgledati! Zato je bitno da svi podržimo sve pozitivne oblike odgoja i obrazovanja i naše znalce i vizionare - ovdje i sad.

U posljednje vrijeme sve više pratimo po medijima kako mladi hrvatski obrazovani ljudi odlaze u inozemstvo, posebice u Kanadu, u potrazi za poslom. Što je potrebno napraviti u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj da zadržimo intelektualce?

Pa, ponovimo da su odgoj i obrazovanje apsolutni prioritet nacije. Nedvojbeno je da će se sustavan odgoj i obrazovanje od vrtića do fakulteta vratiti dugoročno najmanje desetostruko. Čak ako treba posuditi desetak milijardi eura, obrazovanje je daleko najbolja istinska investicija nacije - ulaganje u dinamička znanja svojih ljudi. Pritom svakako moramo zadržati tehničku inteligenciju i svakako im treba omogućiti prioritetnu, olakšanu kupnju nekretnina te sustavno podržavati njihove kreacije jer u konačnici oni dominantno stvaraju izvozni dohodak nacije. 

Društveni intelektualci su također bitni, no zasad ih imamo ipak previše, a poglavito su prebrojni na fakultetima tipa Pravni i Ekonomski te će tu biti potrebne drastične promjene nabolje. Naglašavam, budući da nam natalitet nacije pada, sustavno bih pozivao inozemne prirodoznanstvene i tehnološke stručnjake nama civilizacijski kompatibilnih zemalja te naše ''inozemce'' i njihovu djecu: oko 100 tisuća znalaca! To provjereno rade brojne uspješne regije tzv. društva znanja!

Hrvatska u posljednjih nekoliko godina bilježi sve veći broj novootvorenih centara robe široke potrošnje. Kako komentirate tu potrošačku shopping groznicu te možete li je usporediti s pojedinim zemljama u razvoju koje ste posjetili?

Pa, vidite u uvodu - to su inducirali investicijski bankaroidi-imperijalisti, jer današnja ''civilizacija'' je prije svega konzumatorska, a tek onda ponekad ''demokratska'' (u bitno manjem broju zemalja). Ipak, nisam nigdje uočio baš toliko puno ogromnih shopping centara kao u Hrvatskoj, potpuno nesrazmjerno maloj zemlji kakva smo mi. Mislim da je to posljedica i određena ''dekompresija'' nakon dekade ratnih zbivanja, a i vrlo specifične hipnoze nastale u glavama naših pučana. 

Naime, uvijek su nas uvjeravali da smo ''zapad'', pa sad kad tobože jesmo ''zapad'' manifestiramo to kao eksploziju konzumerizma. A pozitivan ''zapad'' jest konzumerizam, ali i izvrsna organizacija posla i rekreacije te odnosa cijena, npr. nekretnina u odnosu na jeftine osnovne potrepštine. Uvjeren sam da će brojni sociolozi to detaljno proučavati jer kod nas je taj shoppingizam stvarno ekstreman: u praksi mi djeluje poput neke nove ''new age'' religije.

Što mislite koji je najbolji način poticanja osviještenosti građana na umjerenu kupovinu s obzirom na učestale razne marketinške trikove koji samo navode na nove troškove?

Važno je sačuvati samosvojnost, pa neka se ugledaju u mene i moje prijatelje. Nemam televizijski prijemnik i ne čitam masovne tiskovine, a još manje bilo kakve reklame. Naviknuo sam se na to i sad svjesno izabirem u životu nezagađujuće komunikacije i tipove mudrih uvida koje želim. Također, ako stvarno nešto moram kupiti (npr. novi bicikl) lako na internetu nađem sve bitne informacije pa se lakše pripremim i balansiram razne životne troškove u strategiji bolje kvalitete i harmonije života.

Kad se naviknete na to, nekonzumatorski život je jako kreativan i svašta naučite: u mojoj obitelji sve nabavljamo lokalno kod seljaka i sve je domaće. Mi čak i svoj jogurt spravljamo - vjerujte da smo i svi sve zdraviji! Kako rekoh, ljubav i zajedništvo su izuzetno bitni pa životne prioritete i financije treba harmonično posložiti, jer vrijeme nije novac - vrijeme je ljubav u akciji.

Prvi dio intervjua s dr. Pavunom, u kojemu smo razgovarali o tome što očekuje Hrvatsku s obzirom na skorašnji ulazak u Europsku uniju, možete pročitati ovdje.