Kako napraviti razuman i održiv dugoročni plan štednje

Ovisno o osobnim prioritetima, razlozi za štednju mogu biti razni - od čuvanja novca za "crne dane", stvaranja dodatnog kapitala kojim ćete povećati svoje prihode kad odete u mirovinu, za školovanje djece, pokretanje vlastitog biznisa, medicinske troškove... Bitno je početi što ranije i planirati dugoročno. Stručnjaci kažu da, kad su financije u pitanju, svakako trebate potražiti nekoga od njih. I to je točno - posebno kad se nađete u težoj financijskoj situaciji ili imate novca koji želite ulagati, a nemate vremena baviti se time. Ipak, većina ljudi može se, kad su osobne i obiteljske financije u pitanju, snaći i sama. To je posebno točno kad je u pitanju štednja. 

Neka to bude navika

Štedjeti bi trebalo početi što prije, dok ste još mladi. No, nikad nije kasno za početak. Bitno je stvoriti naviku štednje. Odlučite koliko prihoda možete ili hoćete odvajati u štednju, i to radite bez iznimke svaki mjesec. Bez obzira koliko vam prihodi bili mali, pa čak i kad s njima ne možete pokriti sve troškove i kad ste dužni, trebali biste bar dio novca odvajati za štednju. 

I trebali biste to raditi stalno, a samu štednju trebalo bi i automatizirati - određeni postotak (deset, dvadeset posto) svakog prihoda trebalo bi usmjeriti na račun štednje. Kad je u pitanju štednja za crne dane, stručnjaci preporučuju napraviti zalihu koja će pokrivati sve troškove života najmanje tri mjeseca. Ako ste samozaposleni - ta zaliha bi trebala biti toliko velika da može pokriti godinu dana. 

Analiza troškova, postavljanje ciljeva

Prvi korak u ostvarivanju dugoročne štednje je ustanovljavanje mjesečnih troškova. Taj postupak pokazati će koliko vam novca preostaje nakon što platite sve račune i druge troškove. Slijedeći korak je ustanoviti ciljeve dugoročne štednje. Tu uvijek ima više razloga. Za svaku od tih svrha morate definirati postotak koji ćete za to izdvojiti iz ukupnog iznosa kojeg ćete štedjeti. Najvažniji ciljevi trebaju dobiti najveći postotak uštede. Nakon što ste ustanovili koliko novca zapravo trošite i za što sve biste ga htjeli imati, trebate napraviti sam plan štednje. Odlučite hoćete li sve stavljati na jedan račun, ili ćete to malo raspodijeliti. Ako želite štedjeti za mirovinu - tu je tzv. treći stup. Ako želite štedjeti za školovanje djece - za svako od njih otvorite poseban račun. Ako želite štedjeti za neke svrhe koje su kratkoročne naravi (auto, uređenje stana, vjenčanje, "crni dani") taj novac bi bilo dobro oročiti. 

Mjerenje rezultata

Nakon što ste odredili ukupan iznos i osmislili plan štednje, trebate početi štedjeti i pratiti kako ide s ostvarenjem ciljeva. Recimo, svaka tri mjeseca. To možete raditi u nekoj bilježnici, ili u Excelu na računalu. Ako ste ambiciozniji, na internetu ćete naći razne besplatne i plaćene softvere u kojima možete voditi proračun i plan štednje. Cilj je ustanoviti ide li dugoročni plan štednje onako kako ste ga zacrtali ili ipak morate napraviti rebalans kućnog proračuna. Ovisno o tome uspijevate li se držati plana, ostvarivati ciljeve koje ste sebi postavili i ambicijama, nakon nekog vremena bilo bi ipak dobro dodatno se posavjetovati s financijskim stručnjakom. 

Na čemu uštedjeti?

Godinu smo započeli s rastom cijena goriva. To bi vam mogao biti dodatni motiv za štednju. Nemojte se na posao autom voziti svaki dan. Jedan dan povezite se tramvajem ili autobusom, a kad dođe ljepše vrijeme, razmislite i o biciklu. 

Neke vrste hrane, kao što su brašno, šećer, sol, ulje, itd., možete kupiti u većim količinama i tako uštedjeti na popustima. Možete kupovati hranu koja se prodaje pod markom trgovačkog lanca u kojem najčešće idete u šoping, umjesto robe s poznatom tržišnom markom. 

Prije svake kupovine napravite malu inventuru. Prema jednom novijem američkom istraživanju bacamo više od trećine hrane koju kupimo jer kupimo ono što već imamo, pa hrana vremenom propadne. Ili jednostavno kupujemo više nego nam je potrebno. 

Kad želite nekog nazvati - zovite ga s fiksne telefonske linije, a ne s mobitela. 

Gasite svjetla kad niste u sobi, zamijenite klasične žarulje štednima, smanjite temperaturu na termostatu za stupanj-dva, isključite električne uređaje (televizor, računalo, štednjak, stereo) iz mreže preko noći jer troše energiju i kad su ugašeni no još uvijek spojeni na mrežu. 

Da sad ne duljimo, formula je jasna: smanjite troškove kako bi vam ostalo više novca za štednju.