Jesu li mladi diskriminirani na hrvatskom tržištu rada?

Trenutna situacija na tržištu rada za mlade ne čini se baš optimističnom. Ne samo da teško dolaze do zaposlenja, već se tijekom traženja posla često suočavaju i s diskriminacijom. To potvrđuje podatak da čak 76% mladih od 15 do 29 godina starosti smatra da su izloženi diskriminaciji prilikom procesa zapošljavanja te tijekom samog procesa rada za poslodavca. 

Do njega se došlo istraživanjem koje je proveo Institut za razvoj tržišta rada u suradnji s portalom MojPosao pod nazivom „NeuDOBan položaj“, a rezultati su predstavljeni u sklopu projekta „Diskriminacija mladih na tržištu rada“ čiji je organizator Mreža mladih Hrvatske sa svojim partnerima. Najugroženija skupina mladih su oni od 15 do 19 godina, njih čak 61% tvrdi da su doživjeli direktnu diskriminaciju. Izdvojena izjava jednog od njih je da su mu poslodavci rekli: „Ima vremena…postoje ljudi koji imaju doma ženu, djecu…ima za tebe još vremena, ti si još premlad, tebe nećemo“.

Razgovor za posao i neprimjerena pitanja

Upravo je razgovor za posao postalo vrijeme kada se poslodavci prema mladima ponašaju diskriminatorno postavljajući neprimjerena pitanja. Tako poslodavci u 64% slučajeva postavljaju pitanja o djeci i obitelji i to uglavnom dobnoj skupini od 25 do 30 godina. Za razliku od njih, mlade od 15 do 19 godina se ne zapošljava ako se u selekcijskom postupku sazna da pripadaju supkulturi ili su diskriminirani na osnovi seksualne orijentacije. Poslodavce u 45% slučajeva zanima i pušite li, jedan ispitanik je rekao da ga poslodavac nije htio zaposliti jer će im smrdjeti. Zanimljiv je i podatak da ih čak 19% tvrdi da nije dobilo posao na temelju fizičkog izgleda. 

Ispostavilo se da su žene još uvijek u podređenom položaju kad je u pitanju zapošljavanje. Čak 61% žena se osjeća diskriminirano po dobu i spolu, a muški 47%. Jedna ispitanica je rekla o poslodavcu: „Ne paše mu to što sam mlada, nisam udana…on se boji da ću ja za 6 mjeseci ostati trudna i otići kući“.

Niža primanja mladih

Poražavajući su podaci da je čak 42% ispitanika reklo da za posao koji obavljaju ili su obavljali primaju nižu plaću od svojih kolega koji obavljaju isti posao. Otprilike isti postotak ih smatra da imaju manje mogućnosti za napredovanje te da su imali lošije uvjete rada za razliku od zaposlenika na istim ili sličnim poslovima. Pravi je problem u tome što mladi zaposlenici, njih 79%, nije upoznato sa sadržajem Zakona o suzbijanju diskriminacije, dok 47% poslodavaca također ne poznaje sadržaj. 

HZZ: Prijavite diskriminaciju!

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rekli su nam da aktivno sudjeluju u antidiskriminacijskoj kampanji kroz različite projekte za razvoj i promicanje dobrih antidiskriminacijskih praksi među poslodavcima te podizanje svijesti javnosti o tom pitanju. Svjesni su da postoji potreba za stalnom edukacijom i povezivanjem s drugim dionicima na tržištu rada kako bi ta borba bila uspješna. Izdvojili su projekt „Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada“ u okviru kojega je u prosincu 2010. osnovan Help desk za suzbijanje diskriminacije na tržištu rada namijenjen svim poslodavcima. 

„Help desk je osmišljen kao trajna potpora poslodavcima u primjeni antidiskriminacijskih mjera i politike različitosti. Treneri za antidiskriminaciju educirani kroz aktivnosti projekta i djelatnici HZZ-a pružat će podršku poslodavcima u vidu održavanja radionica i predavanja djelatnicima pojedinih tvrtki te savjetovanja o konkretnim slučajevima diskriminacije na tržištu rada. Iako je u samom početku zamišljen za poslodavce Help desk je namijenjen i svima onima koji se susreću s diskriminacijom“, rekli su iz HZZ-a te dodali da su: „kod objave slobodnih radnih mjesta dužni upozoriti na postojanje diskriminatornih odredbi koje kao takve ne mogu biti objavljene, npr. „Htjeli bismo zaposliti mlađu žensku osobu“ - mi ih upozorimo da se takav oglas ne može objaviti jer se radi o izravnoj diskriminaciji već da je pravilno staviti prema traženoj razini obrazovanja, dodatnim znanjima i vještinama.“

Zbog te neinformiranosti mladi bi se u slučaju diskriminacije uglavnom povjeravali obitelji i prijateljima ili nikome, samo njih 7% bi se obratili za pomoć pučkom pravobranitelju. Poslodavci bi trebali biti svjesni da se 31% mladih koji su doživjeli diskriminaciju  ili nejednak tretman izjasnilo da je to negativno utjecalo na njihov rad i želju da doprinesu uspjehu tvrtke. Njih 35% zbog iskustva s diskriminacijom postalo je još upornijima u traženju posla, a 30% ih je odlučilo promijeniti posao.     

Namjera ovog istraživanja je da se o diskriminaciji informira javnost kako bi postala svjesna postojanja tog problema te da se potakne rasprava o tome kako ga riješiti. Predstavljene su stoga i mjere koje bi se trebale poduzeti. Jedne od važnijih mjera su da se poslodavci educiraju o poštovanju antidiskriminacijskog zakonskog okvira, edukacija javnosti, mladih i poslodavaca o oblicima diskriminacije kroz redovne aktivnosti Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje te snažnija edukativna promotivna medijska kampanja. Sve ostale podatke istraživanja možete pronaći klikom na link.