Ako tim radi poput gusaka, brz uspjeh je zagarantiran

Radni sklad, organiziranost i produktivnost mravinjaka ili košnice u velikoj mjeri mogu podučiti timskom radu, ističe američki poslovni savjetnik Ken Thompson. Učinkovitost tima najviše ovisi o podudarnostima u karakteru pojedinaca, ali i spremnosti na međusobnu suradnju. Ako su članovi “mentalno” povezani, tj. dijele poslovni entuzijazam ili način razmišljanja i otvoreno komuniciraju, lakše će se nositi s problemima i brže pronaći rješenje.
- Kolektivno vodstvo uobičajena je pojava u životinjskom svijetu, dok je među ljudima prava rijetkost - kaže Thompson.On uspoređuje radni tim s “biotimom”, životinjskom zajednicom poput jata gusaka. Leteći u formaciji koja podsjeća na slovo V, guske se rotiraju na vodećoj poziciji. Jedan od razloga je i taj da svaka guska pamti samo dio puta, ali i jato tako štedi energiju.
Opisani model životinjskog ponašanja može se primijeniti i na radnu sredinu. Pravilnom podjelom dužnosti izbjeći će se preopterećenje pojedinih članova tima, a ujedno osigurati stalna kvaliteta rada.
MRAVI - komunikacija
Način na koji mravi komuniciraju ključan je za opstanak mravinjaka. Izmjenjujući informacije o opasnosti i hrani, njihov je “razgovor” sveden isključivo na bitno, što ubrzava protok informacija.

CRVI - informacija
Slobodan protok informacija ključan je za uspjeh tima, kao i za preživljavanje jedinki u “biotimu”. Tako preživljava i crv, unatoč malom broju neurona, ali jakim poveznicama između njih.

GUSKE - ravnoteža
Timovi s kolektivnim vodstvom kompaktniji su i dinamičniji od onih koje vodi pojedinac. Thompson takve timove uspoređuje s jatom gusaka u letu, koje se stalno izmjenjuju na vodećoj poziciji.

PČELE - izravnost
Dvosmjerna komunikacija usporava protok bitnih informacija jer članovi tima čekaju povratne podatke. No u pčelinjim zajednicama komunikacija je jednosmjerna, što olakšava reakcije u opasnim situacijama poput prijetnji opstanku košnice.

TRI UZORKA KOMUNIKACIJE
Vika, šapat i trač osnovni su načini timske komunikacije, ističe Thompson. No iako se vikanje i šaptanje mogu pronaći i u životinjskim zajednicama, trač nije oblik komunikacije “biotima”, stoga ga Thompson smatra opasnim za ravotežu odnosa unutar poslovnog tima.