Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju 2024. godine Hrvatska je imala drugi najveći broj umrlih osoba u proteklih deset godina. U srpnju je preminulo 4509 ljudi, 516 više nego prethodne godine, a dio smrti bio je povezan s teško podnošljivim vremenskim uvjetima.

Podatak da je srpanj bio drugi najtopliji mjesec ikad zabilježen na globalnoj razini pokazuje da smo itekako počeli osjećati posljedice klimatskih promjena na svojoj koži. Osobito ako uzmemo u obzir ekstremne vrućine tijekom cijelog ljeta, suše, šumske požare i poplave, koji posljednjih godina sve više i jače pogađaju Europu. 

Temperaturni ekstremi kao uzrok smrti

Kolika je stopa smrtnosti uzrokovana temperaturnim promjenama danas, a kolika će biti u budućnosti, tema je znanstvene studije nedavno objavljene u publikaciji The Lancet Public Health. Istraživanje je pritom obuhvatilo 1368 europskih regija u 30 zemalja: EU27, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Prema rezultatima studije, pretjerano visokim ili niskim temperaturama od 1991. do 2020. godine može se pripisati 407.000 smrtnih slučajeva godišnje diljem Europe. Pritom oko 363.500 ljudi godišnje umre od hladnoće, a 43.700 umre od prekomjerne vrućine.

Međutim, istraživači su primijetili značajan porast smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom od sjevera prema južnim regijama. Očekivano, smrtni slučajevi bili su šest puta češći na jugu nego na sjeveru Europe, što pokazuje da je rizik smrtnosti povezan s vrućinom pretežno uzrokovan ekstremnim ljetnim toplinama. Pritom su najveće vrijednosti rizika od vrućina (30–47 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi) zabilježene upravo u Hrvatskoj te najjužnijim područjima Europe.

Istraživači također upozoravaju kako bi u scenariju globalnog zagrijavanja od 3°C moglo doći do trostrukog povećanja smrtnosti povezane s vrućinom u svim regijama, pri čemu bi opet najviše bile pogođene južnoeuropske regije. 

Podsjetimo se, prema podacima izvješća "Ujedinjeni u znanosti" iz rujna, vjerojatnost da će globalno zagrijavanje tijekom ovog stoljeća dosegnuti 3°C, uz trenutne politike, iznosi 66%.

Utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje

S obzirom na to da se ljudski organizam nije naviknuo na ovakvu klimu, svjedoci smo toga da spomenute promjene u nekim slučajevima mogu imati fatalan učinak. No često se izostavljaju psihičke posljedice visokih temperatura na čovjekovo zdravlje, na koje sve više upozoravaju i hrvatski liječnici. Naime, vrućina ima razne posljedice na psihu, a one se kreću u rasponu od razdražljivosti, preko impulzivnosti, do problema s koncentracijom.

Štoviše, u jednom španjolskom istraživanju utvrđeno je da postoji veći rizik od automobilske nesreće ako su prisutne visoke temperature. Razlog tomu je činjenica da je ljudski mozak osjetljiv na temperaturu te ne može normalno funkcionirati kad je ona izvan granica normale. Tad kognitivne funkcije mozga, poput sposobnosti čitanja, odgovaranja, pamćenja i slično, postaju usporene. 

Također je važno istaknuti kako klimatske promjene pogoršavaju psihičko stanje ljudi u vidu pojačanog stresa i trauma koje nastaju kao reakcija na elementarne nepogode koje pogađaju stanovnike diljem Europe i ostatka svijeta.

Nesigurna budućnost

Razarajući uragan Milton koji je pogodio Floridu nazvan je olujom stoljeća, a to što je bio jači, odnosno razorniji, i s više padalina nego prije, pripisuje se upravo globalnom zagrijavanju. Istraživanja su pokazala kako su visoke temperature mora pomogle da oluja postane snažnija.

Ako je suditi prema izjavama stručnjaka, slični temperaturni ekstremi bit će sve učestaliji, a to uključuje i jače suše, poplave i druge elementarne nepogode. Uzimajući u obzir navedeno, možemo zaključiti da su pred nama nepredvidiva vremena, pa je poželjno već danas razmišljati o budućnosti, kako svojoj tako i o budućnosti nama bliskih ljudi.

Što učiniti za ‘sigurnije sutra’?

Život nas ponekad iznenadi i suoči s različitim nepredvidivim situacijama, koje mogu značajno utjecati na naš osjećaj sigurnosti te se negativno odraziti na daljnji tijek, ali i cjelokupnu kvalitetu života. No, postoje neki koraci koje možemo poduzeti kako bismo minimizirali posljedice te tako efikasno ublažili negativne posljedice uzrokovane kriznim i izazovnim životnim situacijama.

Jedan od tih koraka je ugovaranje životnog osiguranja, čija je temeljna svrha financijska zaštita naše trenutne ili buduće obitelji, u slučaju smrti ili teške bolesti. Životno osiguranje predstavlja osnovni stup zaštite, zaštitu za osobe koje financijski ovise o osiguraniku, ako se njemu nešto dogodi, te pomaže nadoknaditi neizbježne financijske posljedice koje prate gubitak života. 

Time je polica životnog osiguranja važan dio financijske stabilnosti i dobrobiti obitelji u budućnosti pa se iz tog razloga može tretirati i kao oblik dugoročnog ulaganja. 

Zaštitite sebe i obitelj

No, iako životno osiguranje mnogi ugovaraju jer imaju zdravu i intrinzičnu potrebu zaštititi sebe i svoje najmilije, u Hrvatskoj je to i dalje ispod prosjeka Europske unije. Naime, hrvatski građani zbog nedovoljne informiranosti o troškovima, policu životnog osiguranja ugovaraju čak sedam puta manje u odnosu na prosjek EU.

Ona je zapravo povoljnija i dostupnija nego prije. Osnovna polica klasičnog životnog osiguranja za osobu od otprilike 30 godina u prosjeku iznosi 30 eura mjesečno za bazičnu i osnovnu zaštitu. Plaćanje premije može biti višekratno, odnosno, premija se ugovara kao godišnja, a može se ugovoriti i plaćanje premije u ratama.

Također, ne mora se ugovarati do kraja radnog vijeka ili za cijeli život, te je dobro znati da osim zaštitne, ima i štednu komponentu. Naime, može polica životnog osiguranja može poslužiti i kao instrument štednje za treću životnu dob, pa tako, osim što štitimo sebe i svoje najdraže, istovremeno štedimo i planiramo svoju budućnost.

Dakle, danas je životno osiguranje prilagodljivo i postoji mnoštvo različitih vrsta polica, ovisno o osobnim potrebama, a među najpopularnijim su: klasično i mješovito osiguranje, rentno te investicijsko životno osiguranje.

Sklapanje ugovora o osiguranju života odgovorna je i mudra odluka, zato odlučite pametnije i živite sretnije znajući da ste zaštitili vlastitu budućnost, ali i budućnost svoje obitelji.