Upalu živaca i grč teško je razlikovati pa fizioterapeuti preporučuju da se prije ‘vlastite’ dijagnoze svakako posavjetujete s liječnikom. Pripazite - akupunktura ili kiropraktika neće riješiti problem!
Ovo morate znati kod išijasa i ukočenosti - ne liječite se sami
Prema duljini, išijas može biti akutni (traje manje od 6 tjedana), subakutni (6-12 tjedana) i kronični (dulji od 12 tjedana).
Išijas, također poznat i kao radikulopatija, nije dijagnoza, to je samo izraz koji opisuje simptome kao što su bol u nozi, utrnulost, mravinjanje te slabost koja se širi iz donjeg dijela leđa u nogu duž išijatičnog živca.
Najčešći uzroci su diskus hernija, stenoza ili suženje spinalnog otvora, degenerativne bolesti kralježnice, spondilolisteza, sindrom piriformisa ili disfunkcija sakroilijakalnog zgloba.
- Akutni išijas liječi se mirovanjem prva dva do tri dana od pojave prvih simptoma, odnosno bolova te uzimanjem lijekova protiv bolova i upale. Također se preporučuje zauzeti položaj koji smanjuje bol i izbjegavati sjedenje. Ako se simptomi ne smanjuju, svakako potražite stručnu pomoć. Nakon detaljnog pregleda stručnjaka treba vježbati, najčešće duboke stabilizatore trupa, i provoditi redovitu fizikalnu terapiju - govori fizioterapeutkinja Maja Cesarec iz ABARGO centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
S oblozima budite oprezni jer ljudi sami ne mogu prepoznati uzrok išijasa.
- Radi li se o upali, a stavite topli oblog, to će samo pogoršati stanje i pojačati upalu. Ako se pak radi o mišićnom spazmu i na bolno mjesto se stavi hladni oblog, mišić će se dodatno stisnuti i pogoršati simptome - objašnjava Cesarec.
Mišićni spazam je grč u mišiću koji će dovesti do ukočenja određene regije kralježnice. Dakle, ne možemo govoriti o ukočenom mišiću, nego o ukočenom vratu ili križima.
Spas je u analgeticima
- Najčešći uzrok osjećaja ukočenosti u vratu i leđima je upravo mišićni spazam. Mišićni spazam se javlja najčešće zbog nekog naglog pokreta, kad mozak kao protektivnu reakciju pošalje u mišiće signal da se uključi veći broj mišićnih vlakana u radnju koja je potencijalno opasna za kralježnicu i leđnu moždinu koju kralježnica čuva, ili zbog predugog boravljenja u određenom položaju koji je biomehanički nepovoljan za kralježnicu - kaže fizioterapeutkinja i pojašnjava kako si pomoći u slučaju mišićnog spazma.
- Ako dođe do mišićnog spazma koji će uzrokovati ukočenje vrata i leđa, najbolje je prvih 24 sata pustiti tijelo da se stabilizira i ne dirati previše pogođenu regiju da se stanje ne bi pogoršalo. Preporuka je pronaći poziciju u kojoj vam je bol najpodnošljivija i u kojoj se osjećate najudobnije. Uzmite analgetike po potrebi i nešto što će vam pomoći da se mišići opuste, kao što su Diazepam ili Normabel, ali isključivo uz liječnički recept, ne na svoju ruku - naglašava Cesarec.
Isto tako, ako imate bolove koji nikako ne prestaju, obratite se liječniku.
- Pacijenti često koriste komplementarne metode liječenja, kao što su akupunktura ili kiropraktika, kako bi si trenutačno olakšali i smanjili bol. Međutim, to ne rješava uzrok problema zbog kojeg je išijas nastao, nego rješava samo njegove simptome.
Ako se te metode koriste zajedno s odgovarajućim tehnikama fizioterapije moguće je potpuno povlačenje simptoma i uzroka nastanka išijasa, kaže.
Da je važno obratiti se liječniku u slučaju dugotrajnih bolova, tvrdi i primarijus iz Klinike za traumatologiju Zvonko Kejla.
- Uz standardnu terapiju lijekovima protiv bolova i izbjegavanje naprezanja, većina križobolja prolazi sama. Ako nakon sedam do deset dana ne dođe do spontanog smirenja bola, uzroci su možda promjene u funkciji kralježnice koje se otkrivaju daljnjim pretragama - otkriva primarijus Kejla.
Vježbanje kao prevencija
Dodaje i da ležanje u krevetu neće riješiti problem bolnih leđa, nego redovito vježbanje.
- Svaki dan treba održavati tonus mišića kako bi se održala gibljivost malih zglobova. Potrebno je i paziti na težinu jer svaki dodatni kilogram dodatno opterećuje kralježnicu i dovodi do promjene težišnice tijela koja se pomiče prema naprijed.
Tako se balans kralježnice mijenja, a mišićni stabilizatori naprežu - tvrdi Kejla. Zato se za prevenciju išijasa i bolova u donjem dijelu leđa preporučuju vježbe za učvršćivanje donjih trbušnih i leđnih mišića. Radite li vježbe na podu ili prostirci, stavite zamotani ručnik ispod glave, odnosno potiljka, a ne ispod vrata.
Pravilno držite stvari
Najčešće se sagnemo i savinemo leđa unaprijed kad podižemo nešto teško te zatim ispravimo leđa unatrag kad se dižemo. Zbog ovog pokreta mišići leđa preuzmu težinu. Zato se sagnite u čučanj, a leđa držite ravnima. Rukama podignite predmet i podignite ga mišićima nogu tako da ispravite koljena i kukove.
Plivanje učvršćuje mišiće leđa
I sami možete poduzeti jednostavne korake kako biste spriječili simptome išijasa. Istežite se svakodnevno, trudite se baviti nekim sportom barem dva puta tjedno i više se krećite.
Hodanje i plivanje će prirodno učvrstiti mišiće leđa, stražnjice i nogu te ih tako pripremiti za bolje ‘suočavanje’ s mehaničkim stresom. Važni su položaji tijela pri sjedenju, stajanju i ležanju – ako dugo stojite, držite glavu ravno ispred sebe, a leđa uspravno. Težinu tijela jednako rasporedite na obje noge, koje bi također trebale biti ravne.
Provjerite imate li kifozu
Kifoza predstavlja zakrivljenost srednjeg dijela kralježnice i sam pojam se odnosi na pretjeranu zakrivljenost. Iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešća je u starijih žena. Može uzrokovati grbe, a u ozbiljnijim slučajevima i probleme s radom srca i pluća.
Stanite bočno pored ogledala i napravite pretklon. Ako leđa nisu ravna, nego blago zakrivljena, vjerojatno patite od kifoze.
Kod liječenja je glavna metoda kineziterapija, a nekad doktori preporučuju nošenje steznika, dok se operativno liječenje rijetko preporučuje.
Kineziterapiji je glavni cilj opuštanje mišića ramena, vrata i leđa te jačanje trbušnih mišića koji učvršćuju kralježnicu kako bi se ljudi pravilnije držali i što manje grbili.