Ovo je slika našeg društva, a ne ovog pojedinca. Prvo, više od pola ljudi sjeda za volan nakon što je pilo alkohol (bilo malo, bilo puno, ali su pili) i nemojmo se zavaravat svi ih znamo ili smo jedni od njih i nikad ih nitko ne osuđuje. Ja uopće ne pijem alkohol jer mi ne treba pa ne znam puno o osjećaju pijanstva. Drugo, kad policija zaustavi alkoholizirane, svi traže oprost, svi se izvlače (ne samo ovakvi bogataši), a onda poslije zajedno svi pljuju po policajcu ako im nisu progledali kroz prste. Treće, prekršajni suci opraštaju ili umanjuju kazne šakom i kapom pa ponište i ono dobro kaj je policija napravila. Četvrto, ne možeš izgubit kontrolu u Ilici. Vozil sam sto puta Ilicom. Razumijem i da možeš trknut auto ispred, tramvaj, svakak stoje svi po Ilici, ali ne možeš u Ilici izgubit kontrolu ako i malo normalno voziš, a ne ludiš skroz autom. Peto, nemoguće je da u hrvatskoj ima toliko skupih auta. 10% ih si stvarno može kupit, a ostalih 90% se podijeli na kriminalce i one koji žive daleko iznad svojih mogućnosti. Ova kriminalna skupina se uz malo volje može riješit u mjesec dana. Neka se zaustavljaju auti pa neka se dokaže podrijetlo imovine ili se ista uzima. Ako mogu Mamiću dolazit plijenit svaki tjedan, ili Bandiću, onda mogu i svima ostalima. Svi sve znaju, ali nitko ništa ne poduzima.