U većini gradova u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li mali ili veliki, relativno se dobro živi. Mnogo bolje nego što to većina nas misli. Dovoljno je samo kvalitetu života u Lijepoj našoj usporediti s kvalitetom života u nekoj od obećanih zemalja. U Hrvatskoj, naime, čak i u manjim sredinama postoji mogućnost za dobro obrazovanje, relativno je niska stopa nezaposlenosti, ulaže se u sportske i kulturne manifestacije, a pazi se i na okoliš. O društvenom životu ni ne moramo. Zbog toga, bez obzira na to što se neprestano trubi o migraciji u metropolu ili čak preko granice, u tim gradovima većina stanovnika ni ne razmišlja o preseljenju jer imaju većinu usluga koje trebaju za "normalan" život.

Potvrđuju nam to i ovi mladi ljudi koji su s nama podijelili razloge svog ostanka u Hrvatskoj. Što ih veže za domovinu, ima li "života" u malim mjestima te kako zadržati mlade da ostanu u našoj zemlji, samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali.

Gradovi po mjeri čovjeka

Kvaliteta života u Virovitici je, kaže nam Kristijan Hanić, 24-godišnji IT-jevac podrijetlom iz malog mjesta nadomak Virovitice, stvarno visoka. Iako takav grad ima mnogo manje opcija u usporedbi s velikim gradovima, Virovitica ipak svakim danom, ističe naš sugovornik, napreduje.

- Virovitica je mali grad, ali ima čar koju mnogi drugi veći gradovi nemaju. Zbog posla redovito putujem po Hrvatskoj, ali nigdje još nisam pomislio da bi mi bilo bolje ili ljepše nego što mi je u Virovitici. Navikao sam se na mir, čist zrak i neužurban način života. Teško mi je toga se odreći – otkriva nam Kristijan.

Front-end programer, 22-godišnji Antonio Supan iz Požege, naš je sljedeći sugovornik. On za svoj rodni kraj kaže da je prepun sadržaja, ponajviše za mlade, a kontinuirano se radi na tome da svima život u tom gradu bude ugodan.

- Zasad mi se čini da sve ide u dobrom smjeru. Za Požegu me vežu obitelj i prijatelji te ostajem zato što vjerujem da je samo iluzija to što kažu da je kod susjeda trava uvijek zelenija. Zlatna dolina prepuna je kulturnih i turističko-obrazovnih sadržaja – priča nam Antonio.

Kvaliteta života i siguran posao

Za kvalitetu života ključan je, dakako, i posao, a svi su naši sugovornici složni da je u Hrvatskoj itekako moguće pronaći dobar posao, čak i u malim mjestima. Usprkos izdašnim ponudama izvan granica Hrvatske koje im gotovo na dnevnoj bazi stižu, naši sugovornici svoju budućnost i dalje grade u rodnom kraju.

- U malim gradovima teško je pronaći posao, pogotovo u ovoj struci. Većina takvih poslova fokusirana je na velike gradove, kao što su Zagreb i Osijek. Drago mi je što je Fina prepoznala potencijal Virovitice i odlučila otvoriti razvojni odjel u Virovitici te pružiti priliku mladim ljudima koji tek počinju život - otkriva nam Kristijan.

35-godišnji Ivan Grgić iz Splita ističe da je za ostanak mladih nužno promijeniti paradigmu i osigurati im barem približne uvjete onima koje mogu imati u inozemstvu.

- Zbog velike potražnje za našom strukom ponude iz inozemstva stižu gotovo na dnevnoj bazi. Iako su uistinu primamljive, za odlazak se nisam odlučio jer i dalje smatram da su naša zemlja i moj grad lijepo mjesto za život, pogotovo kad je posao moguće odrađivati iz vlastitog doma. Nisam naivan i ne mislim da je ovdje sve idealno, ali kroz razgovore s kolegama koji su otišli van uviđam da nigdje u svijetu nije idealno. Svi iz IT sektora zbog sadašnjih prilika mogu biti zadovoljni što u biti mogu prilagoditi radno mjesto svojim željama i potrebama - priča nam Ivan, inače IT ekspert u razvojnom odjelu.

Stipendija kao poticaj

Da na ulaganje u mlade, znanje i obrazovanje ne treba gledati kao na trošak nego isključivo kao na investiciju, prepoznaje sve više domaćih tvrtki. Stipendiranje je pritom sigurno najučinkovitija metoda.

- Kad sam pohađao fakultet, počela je suradnja između Fine i Veleučilišta u Virovitici kroz koju sam stekao Fininu IT stipendiju, mogućnost rada u novootvorenom razvojnom odjelu i, uz stipendiju, sigurno radno mjesto nakon završetka fakulteta. Meni je tad kao studentu svako iskustvo u struci mnogo značilo, tako da sam prihvatio sve od navedenog. Otad su prošle dvije i pol godine, tijekom kojih sam kroz razne projekte stekao mnogo znanja i iskustva - priča nam Kristijan, inače back-end programer.

Naši se sugovornici slažu da su uvjeti u domaćoj IT industriji sve više nalik na one vani, zbog čega IT-jevci više ne moraju nikamo dalje "trbuhom za kruhom". Takvom okruženju sigurno pridonose Finini IT razvojni centri. Riječ je o deset modernih informatičkih hubova koji su zamišljeni kao središnje lokalne točke okupljanja IT sektora u Hrvatskoj.

Da je riječ o uspješnoj strategiji koja osigurava ostanak mladih informatičara, potvrđuje i naš malo “stariji” sugovornik, 25-godišnji Goran Hubak iz Čakovca.

- Ne mogu reći kako mi ideja da odem raditi u inozemstvo nije prošla kroz glavu. Samim time što su u inozemstvu mnogo konkurentnije plaće u IT sektoru, naravno da se čovjek ponekad zamisli. Međutim, razvojni IT centri poput ovog Fininog u Čakovcu vrlo mnogo znače mladima jer nisu svi ludi za svjetlima velegrada - rekao je Goran.