Članovi Hrvatske udruge poslodavaca apelirali su putem konferencije za novinare na Vladu i Sabor kako bi nadolazeću mirovinsku i poreznu reformu uskladili s potrebama tržišta
HUP O REFORMAMA:
'Katastrofa. Imamo posla više nego ikad, ali nemamo radnike'
Situacija u gospodarstvu je dramatična. S ova dva paketa zakona se neće ništa riješiti, naše gospodarstvo tone zbog kroničnog nedostatka radne snage. Možda nije dramatično u Zagrebu, ali iz drugih regija dolaze dramatični apeli i traže od nas da se poduzmu mjere i pronađu rješenja jer posla ima više nego ikad, ali nemamo ih s kime odraditi, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a na konferenciji oko mirovinske i porezne reforme.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dodala je kako u Hrvatskoj nema reformi, a ove najavljene nisu reforme, već samo promjene s kojima se neće zadržati radna snaga niti povećati plaća. Istaknula je da Hrvatska ne prati trendove i ne investira, što je također veliki problem.
'Stanje postaje neodrživo'
- Tko će zdrav doći ovdje raditi ako ljudi iseljavaju? Situacija je došla do grla. Moramo početi djelovati, a to je posao Vlade, za to su plaćeni, a mi kao poslodavci smo tu da upozorimo da stanje postaje neodrživo - kazala je naglasivši kako je vrijeme da se omogući poslodavcu da zadrži radnu snagu i pristojno je plati.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je da je konferencija upravo usmjerena na Vladu kako bi osluhnula potrebe poslodavaca kako bi mogli sačuvati radnu snagu i omogućiti im bolje plaće i beneficije.
- Treba se uvesti 13. plaća iz prihoda kompanija, da bude neoporeziva, da budu neoporezive nagrade, dnevnice, da se omogući topli obrok radnicima, prijevoz i da to bude neoporezivo za radnike. To su sve mjere koje mogu pomoći da se trošak poslovanja smanji, a ne opterećuje državni proračun. Tražimo smanjenje porezne stope od 24 posto, kao i od šest posto, a da bi se to moglo dogoditi potrebne su i druge reforme - poručio je.
Podsjetio je na najavu ministra gospodarstva Darka Horvata za smanjenje parafiskalnog nameta za milijardu i pol kuna od iduće godine.
- Nema razloga da to ne krene odmah. S milijardu i pol kuna više bi mogli dobiti veliko rasterećenje i povećanje plaća - rekao je.
Osvrnuo se i na predloženu mirovinsku reformu i kazao da bi umjesto penalizacije trebalo uvrstiti razne bonuse i neoporezive dijelove plaća i mirovina te da treba sačuvati drugi stup.
Franjo Turek, predsjednik HUP Udruge metalne industrije i direktor Metalske industrije Varaždin, poručio je da će oni izumrijeti dok Vlada vegetira.
- Slušamo o problemima s radnom snagom, ali to nitko ozbiljno ne shvaća. Mi očekujemo u našoj situaciji da nas politika počne slušati i razumijevati i počne donositi odluke. Mi smo u elementarnoj nepogodi nedostatka radne snage. Okvir u kojem živimo, djelujemo i radimo nije dobar. Mi ga ne možemo mijenjati ako ga država ne mijenja. Kvote nisu dobre i produktivne, ne daju rezultate. Treba otvoriti tržište rada - istaknuo je te dodao kako je naše poduzetništvo "limitirano na djelovanje Vlade i politike".
Apelirao je i na Vladu da u mirovinskoj reformi da prostora i mogućnosti za stimulaciju, a ne samo najavljenu penalizaciju.
- Naša država kao da nema osjećaja i smisla za neke druge forme djelovanja i rada, zna samo kažnjavati, stvarati limite, a postoje i u mirovinskoj reformi mogućnosti za stimulaciju - poručio je.
'Izvanredna situacija zahtijeva izvanredne mjere'
Zdravko Jelčić, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave tvrtke Spin Valis, drvoprerađivačkog diva iz Požege, upozorio je da nema izlaza iz trenutne situacije bez proizvodnje i izvoza.
- To je izvorište naših problema. Svjetska ekonomija nikad nije bila u boljem stanju, ispod šest posto je nezaposlenost, preko 62 posto je zaposlenost. Ako pogledamo Hrvatsku u okvirima EU vidimo da je udio izvoza u BDP-u 23 posto, najniži smo - kazao je.
Istaknuo je kako se u Spin Valisu suočavaju sa strašnim egzodusom radnika.
- Mjesečno nam odlazi preko pet ljudi u inozemstvo. Činimo sve, od nove godine smo povećali plaću za 15 posto. A time povećamo trošak rada, smanjujemo profitnu maržu, kreditni potencijal i poziciju za investiranje. Investitor neće doći u Slavoniju proizvoditi namještaj nego će otići u BiH zato što je tamo trošak rada puno manji, kao i porezna presija koja je gotovo duplo manja i jednostavno investitori idu u Bosnu, Srbiju, Rumunjsku... - poručio je.
Dodao je kako je dodatni problem što radnici u Slavoniji u prosjeku imaju 20-ak posto nižu plaću nego u ostatku zemlje.
- Izvanredna situacija zahtijeva izvanredne mjere - poručio je.
'Bojim se, izgubit ćemo industriju na kraju'
Tihomir Premužak, predsjednik HUP podružnice Varaždin te direktor tvrtke Vetropack Straža, je ponovio da su potrebne reforme, ali ne samo mirovinske i porezne, već je potrebna i reforma državne uprave te zdravstvenog sustava.
- Bez toga će i dalje biti kritično. Bojim se da ćemo na kraju izgubiti tvornice i industriju - kazao je Premužak.
- Glavni problemi će se javiti idućih pet, 10 godina zbog toga što nećemo moći zaposliti nove radnike. To su zanimanja koja nisu atraktivna mladim ljudima, gdje se radi u tri, četiri smjene i teško je danas motivirati mladog čovjeka da dođe u takvo okruženje - dodao je.
Naglasio je kako se kanticama gasi požar na periferiji, no da nitko još nije krenuo u rješavanje buktinje.
- Buktinja ne postoji od jučer, niti od ove Vlade i to se treba mijenjati - poručio je.
- Naša poruka je jasna i glasna. Tržište rada u Hrvatskoj ne postoji. Ima otvorenih natječaja na koje se nitko ne javlja - apelirala je Deranja te ponovno pozvala nadležne vlasti da u kreiranju porezne reforme trebaju poslušati zahtjev HUP-a o neoporezivom dijelu plaće radnika koji je konkretno odnosi na porez na topli obrok.
- Država ne gubi ništa ako dopusti da mi poslodavci imamo trošak. Neka nam podigne pragove i omogući da možemo radnicima dati topli obrok. Tih 400-500 kuna za topli obrok velika je stvar. Što se tiče mirovinske reforme, ali ono što je bitno - ako nas uništite, o kojoj ćete to mirovinskoj reformi razgovarati i tko će vam davati sutra za njih - upitala je Deranja.
Turek ističe kako je veliki problem što se za uvoz radne snage iz inozemstva predugo čeka.
- Radnici nama trebaju jučer, a ne sljedeću godinu kad će se donositi nove kvote. Veliki je problem što se dva i pol mjeseca čeka da MUP da radnu dozvolu. Ne možemo tako raditi. Ako smo našli nekog u Indiji da želi raditi, pa ne možemo mi dva i pol mjeseca čekati. Nama trebaju brze, smislene, racionalne odluke koje donose rezultate. Ne možemo šest mjeseci analizirati, šest mjeseci sintetizirati i onda sjesti sa političkim partnerima i još šest mjeseci pregovarati što bi bilo dobro - kaže pojašnjavajući na realnom podatku što traže od države,
- Na jednu neto plaću koju radnik dobije od 3500 kuna, mi isplatimo 6000 kuna. Znači 2500 kuna ide državi. Mi tražimo od države da nam ne uzima 2500 nego da 500 damo radniku, a mi ćemo i dalje 6000 kuna platiti državi. Tražimo u državi partnera da napravi porezno rasterećenje na onom dijelu plaće koji uzima od nas, a mi ćemo to dati radniku. Na taj način ćemo radnicima dati veće plaće. Mi ne možemo dizati plaće u firmama gdje su neto marže, a u prerađivačkoj industriji su uglavnom od tri do četiri posto, i te firme nemaju prostora za rapidan rast plaća - poručio je.
Deranju ljuti što se sindikate gleda kao na one koji štite prava radnika, a na poslodavce kao na one koji radnicima ne daju veće plaće.
- Mi smo dali široku lepezu prijedloga, od doprinosa na dohodak, stope na porez i dobili smo od vladajućih odgovor da nema toliko u proračunu. Ne znam koje kalkulacije su radili, ali oni tvrde da će probiti proračun. Zato tražimo da nam daju ono što ih ne košta ništa, a to su ta prava na topli obrok, 13. plaća... Vlada za to neće izgubiti ništa - istaknula je naglasivši kako poslodavci neće u štrajk sa sindikatima jer oni ne shvaćaju da nisu poslodavci krivi što radnicima ne mogu povećati plaće.
- Sutra bih prva stala uz njih kad bi oni rekli državi da smanji namet poslodavcu pa da poslodavac može isplatiti veće plaće. Plaće bi mi odavno riješili da imamo od kuda - poručila je Deranja.
Naglašava kako sve odluke Hrvatska donosi prekasno.
- Irska je bila na samom dnu, a danas je zemlja u koju se useljava. Imaju sve namete na samom dnu EU , a mi smo pri vrhu. Po kupovnoj moći i svemu drugome smo na samom dnu, ali samo smo po nametima na samom vrhu EU - ističe Deranja osvrnuvši se i na stanje u turizmu.
- Ove godine nitko ne govori koliki je rast u Grčkoj, Turskoj , što se događa s našim nautičkim turizmom, o drastičnom povećanju boravišne pristojbe, nitko nije napravio analizu koliko brodova nije ušlo što zbog boravišne pristojbe, što zbog toga što su charter flote otišle u Grčku i Tursku. Oni su prejeftini, a mi imamo u nautičkom turizmu 25 posto stopu PDV-a. Tko je ima u okruženju? Boravišnu pristojbu nitko nema. Tko plaća u nautičkom turizmu boravišnu pristojbu? Mi samo gledamo kako odrati u dva mjeseca na svim segmentima, a ne razmišljamo dugoročno - poručila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
