Otrovi svuda oko nas: Brač i Hvar puni olova, Lika kadmija

Krom, kadmij, bakar, živa, olovo, nikal, kositar, cink, željezo i mangan objedinjeni su pod nazivom teški metali. Svakodnevno ih nalazimo u zraku, vodi, tlu, hrani, odjeći i medicinskim implantatima. Njihovi učinci na ljudsko zdravlje su različiti.

Velik problem otrovi u zraku

- U tlu mogu biti prirodnog podrijetla - iz stijena i mineralnih voda, no najčešći izvori onečišćenja tla su antropogenog podrijetla: industrijska i energetska postrojenja, rudarske djelatnosti, odlagališta opasnog otpada, postrojenja za obradu otpadnih voda, područja zahvaćena ratnim djelovanjima i vojni poligoni, promet i poljoprivredne djelatnosti - objašnjava nam Branka Ilakovac, glasnogovornica Hrvatske agencija za okoliš i prirodu.

Oni raspolažu podacima o koncentracijama teških metala u okolišu, ali ne i o utjecaju na zdravlje. Tako u primorskoj Hrvatskoj i u sjevernoj Dalmaciji tlo sadrži arsen u prosječnoj vrijednosti 18 mg/kg, vjerojatno zbog boksitnog orudnjenja. Arsen potiče pojavu karcinoma i probleme s kožom.

U tlima gorske Hrvatske i oko Udbine tlo sadrži veće količine kadmija (15,5 mg/kg) zbogm, nekadašnje vojne aktivnosti u području, dok su povišene koncentracije istog elementa pronašli u Posavini i Podravini zbog rudarstva i industrije. Taj spoj uzrokuje bolesti pluća i bubrega, genetska oštećenja, smanjuje plodnost te povećava rizik od raka.­ Primorska Hrvatska bilježi najviše koncentracije bakra u tlu. One su dvostruko više nego u ostalim regijama Hrvatske.

Oprez u vinogradima

Raspon varira od 7 do 429 mg/kg, a prosjek iznosi 35,5 mg/kg. Bakar je izrazito antropogenog podrijetla i najviše ga ima u područjima s intenzivnom poljoprivrednom djelatnošću, posebice vinogradarstvom, pojasnila je Branka Ilakovac dodajući kako se po vrijednostima najviše ističu područje Bakra, vinodolske zavale, drniškog platoa, ušća Neretve i Konavala te otoci Cres, Pag, Vis, Korčula i Mljet.

Ni on nije bezopasan. Višak bakra izaziva cirozu, a u prevelikim količinama može izazvati i smrt.

Područja onečišćena živom, osobito Gorski kotar, registrirali su u gorskim predjelima Hrvatske i povezana su sa sastavom stijena. Ovaj spoj je izrazito opasan. Živa uzrokuje oštećenja ploda, organizma, može prouzročiti invaliditet i smrt. Također, povišene koncetracije žive sve se više povezuju s razvojem autizma, ADHD, bolestima pluća, srca, gastrointestinalnog trakta, mozga, bubrega... Još jedan od izrazito teških metala je olovo. Onečišćenje olovom nalazimo u više regija. ­Najviše koncentracije olova izmjerene su u Podravini, u dolinama Drave i Mure, i posljedica su uzvodnog antropogenog utjecaja iz rudarskih i industrijskih djelatnosti, kao i u slučajevima cinka i kadmija.

Otrovi su svuda oko nas

- Primorska Hrvatska je prostorno najviše opterećena olovom u tlu s koncentracijama uglavnom između 46 i 60 mg/kg, dok prosjek za čitavu regiju iznosi visokih 48,7 mg/kg. Najviše koncentracije su na otocima Braču i Hvaru – nastavila je Ilakovac. Zbog sastava crvenica i atmosferskog onečišćenja visoke koncentracije olova pronašli su i u planinskim područjima Gorskog kotara i Like. Olovo se nakuplja u organizmu donoseći dugoročna zdravstvena oštećenja, štetno djeluje na plod i izaziva neplodnost. U Podravini imaju problem i sa cinkom uslijed industrijskih aktivnosti, dok je prosjek od 108 mg/kg u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj dvostruko veći od europskog prosjeka.

U Hrvatskoj niti jedna nadležna institucija nema podatke o konkretnim učincima na ljude koji živec u regijama s povišenim koncentracijama pojedinih teških metala. Iz Ministarstva zdravlja su nas uputili na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Zavod za toksikologiju, no oni ne raspolažu tim podacima. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping Zdravko Lovrić kaže kako teški metali često dolaze u okoliš zbog velike uporabe fosilnih goriva, kod obrade ruda i minerala, a posebno kod obrade cementa i blizu cementara.

Voda nije zagađena

Iako Zavod, kako je rekao, među ostalim, sudjeluje u izradi procjene ugroženosti pojedinih krajeva i piše izvješća o sigurnosti, nema nikakvih konkretnih podataka. ­Situacija je složenija u područjima gdje postoji industrija, pa se tako zna da postoji problem u Slavonskom Brodu, Sisku, Kutini i Rijeci. Najveći problem industrije je što postrojenja nisu kvalitetno napravljena pa dosta emisija štetnih tvari izlazi van, u zraku je i taloži se u tlu, pa tako dolazi i u hranu koju konzumiramo. Trebalo bi poboljšati kontrolu emisija industrijskih postrojenja, a zadnjih godina i automobilska industrija puno čini na tom području.

Olovne benzine smo već izbacili iz uporabe, a u posljednje vrijeme teži se uporabi električnih automobila, kazao je Lovrić. U Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu kažu da su teški metali u zraku velik problem jer istraživanja pokazuju da se prenose atmosferom na velike udaljenosti, postojani su, i prije ili kasnije završe u tlu ili vodi. Zbog svoje postojanosti i otrovnosti opasni su za žive organizme. ­

- Emisije olova, kadmija i žive uglavnom su posljedica izgaranja goriva. Veličina emisije ovisi o vrsti i količini goriva koje izgara, pa će količina kadmija biti veća ako je korišteno više loživa ulja, dok će emisija žive rasti s većom potrošnjom prirodnog plina – kazala je Ilakovac. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu da je kakvoća vode u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini i gotovo da i nema onečišćenja. ­ Iz Zavoda za toksikologiju kažu da svi toksični spojevi zavrašavaju u tlu, biljke ih apsorbiraju te u konačnici takvu hranu jedemo.

Franjo Plavšić i Zdravko Lovrić kažu da su izvor teških metala u hrani često i konzerve, a osobito ribe i plodovi mora. Poseban problem su i divlja odlagališta otpada na kojima razni spojevi otječu u tlo, a Plavšić ističe da se u posljednje vrijeme sve češće susreće i sa problemom medicinskih implantata. ­

Aluminij uništava srce

Umjetni kukovi i slični implantati sadrže visoke koncentracije teških metala. Ne svi, nego oni slabije kvalitete. Rezultat nisu teška otrovanja jer razine u organizmu nisu tolike da bi prouzročile takvu štetu, no sve je više ponovljenih operacija na kojima se ljudima vade takvi implantati i stavljaju novi, kvalitetniji, kazao je Plavšić. Lovrić ističe da je sve veći problem i nabavka robe široke potrošnje poput, primjerice, tekstila. ­Takav tekstil je obojan bojama koje sadrže, primjerice, krom, a to može štetiti ljudima. Svaka konzerva hrane, brojni kozmetički proizvodi, dezodorani sadrže aluminij koji dovodi do bolesti srca, psihoze i mišićne slabosti.

Nitko ne prati utjecaj otrova na stanovnike

Ondje gdje su povećane koncentracije takvih elemenata zapravo ne znate što poduzeti. Nitko neće primjenjivati protuotrove zbog teških i negativnih posljedica, objašnjava nam toksikolog, prof. dr. sc. Franjo Plavšić.

U Hrvatskoj ni jedna nadležna institucija nema podatke o konkretnim učincima na ljude koji žive u regijama s povišenim koncentracijama pojedinih teških metala, pa čak ni Hrvatski zavod za javno zdravstvo ni Zavod za toksikologiju. Plavšić smatra da bi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada trebao imati konkretna iskustva.

Problem je i što teški metali, tvrdi ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping Zdravko Lovrić, često dolaze u okoliš zbog velike uporabe fosilnih goriva, kod obrade ruda i minerala, a posebno kod obrade cementa i blizu cementara. Iako Zavod, među ostalim, sudjeluje u izradi procjene ugroženosti pojedinih krajeva i piše izvješća o sigurnosti, nema nikakvih konkretnih podataka.

- Trebalo bi poboljšati kontrolu emisija industrijskih postrojenja. Zadnjih godina automobilska industrija čini puno na tom području. Olovne benzine smo izbacili iz uporabe, a u zadnje vrijeme teži se uporabi električnih automobila - kazao je Lovrić.
Na razini Hrvatske, emisija olova u 2013. godini iznosila je 19,3 mg, a ključni zagađivač su automobili.