Otkrili zašto Amiši dulje žive, sporo stare i rijetko su bolesni

Ustanovljeno je da osobe s jednom nefunkcionalnom kopijom gena SERPINE1 žive prosječno deset godina dulje od ostalih članova amiških zajednica. Znanstvenici su studiju proveli među Amišima koji žive u Indijani i izbjegavaju 'zamke' modernoga društva, među kojima su električna energija, automobili i lijekovi. 

Poznato je da su Amiši iznimno zdravi i za mnoge je to više od zagonetke. Alergije kod djece gotovo ne postoje. U višegodišnjem is­pitivanju amiške djece znanstvenici su naišli na samo tri slučaja autizma. U njihovim su selima vrlo rijetke bo­lesti suvremene civiliza­cije, poput srčanih bolesti, raka i dijabe­tesa.

- Općenito gledajući, Amiši ne koriste prednosti moderne medicine, pa je činjenica da prosječno žive oko 85 godina, vrlo zanimljiva - kazao je kardiolog dr. Douglas Vaughan, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Science Advances. 

Među 177 testiranih Amiša, kod 43 je pronađena spomenuta mutacija. Starenje je za znanstvenika jedan od najvećih bioloških izazova pa je otkriće mutacije koja ima ovako snažan učinak na ljudski životni vijek vrlo zanimljivo i neobično. 

- Izniman je izazov otkrivati genetske predispozicije za produljenje životnoga vijeka - kaže dr. Vaughan. 

Starenje prati niz negativnih simptoma, a ova mutacija rješava mnoge među njima: od zaštite od razvoja dijabetesa do održavanja krvnih žila elastičnima. 

- Otkrili smo nešto što, čini se, utječe na razinu molekula, hormona, elastičnost tkiva te u konačnici na produljenje životnog vijeka kod Amiša -  zaključuje Vaughan. 

Mutacija rezultira duljim telomerima, sitnim djelićima DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje. Izgledaju poput zaštitnih kapica na kraju kromosoma te određuju koliko će brzo stanice ostarjeti, u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesi i osteoporozi.

Što su telomeri, kraći je životni vijek. 

Življenje Amiša u zatvorenim zajednicama omogućuje očuvanje mutacije SERPINE 1, kaže dr. Vaughan te dodaje da je otkriće iznimno dobra platforma za budući rad na njezinu proučavanju. 

 - Proučavanje ovakvih jedinstvenih zajednica moglo bi nam dati više informacija o duljini životnog vijeka od velikih genetskih studija - smatra Vaughan.