Kolonija kraljevskih pingvina na Antarktici emitira toliko didušikova oksida ili plina smijavca iz njihova izmeta da su se znanstvenici koji su ih istraživali čitavo vrijeme smijali. Sve su objavili u studiji
NASMIJALI SE
Otkrili su da izmet pingvina na Antarktici stvara plin smijavac
Zanima vas ova tema? Pročitajte i ovo: Psi vide u mraku, ali boje vide nešto drugačije nego mi ljudi
Tijekom studije su promatrali učinak kolonije kraljevskih pingvina na tlo te utjecaj na efekt staklenika u Južnoj Georgiji, otočiću sjeverno od Antarktike, piše EcoWatch.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako žive pingvini
Pokretanje videa...
01:17
No ono što su otkrili posebno ih je iznenadilo - feces pingvina, guano, proizvodi iznimno visoke količine didušikova oksida poznatijeg kao plin smijavac ili rajski plin.
Znanstvenici sa sveučilišta u Kopenhagenu u Danskoj istraživali su kako aktivnost kolonije pingvina utječe na povlačenje ledenjaka i emitiranje stakleničkih plinova. Odlučili su uzeti uzorke s područja Južne Georgije budući da je ondje dom više od 150.000 parova kraljevskih pingvina.
- Nakon što nekoliko sati provedete kopajući po guanu, jednostavno poludite. Osjećate se bolesno i boli vas glava, a mali cilindri didušikova oksida koje možete vidjeti po Kopenhagenu nisu do koljena za ovako velike doze koje nastaju zbog kombinacije dušikova oksida s vodikovim sulfidom i drugim plinovima - pojašnjava voditelj istraživanja Bo Elberling.
Poznato je da pingvinski izmet proizvodi velike količine didušikova oksida jer im je prehrana bogata ribom koja apsorbira velike količine dušika iz planktona. Taj se dušik oslobađa u guanu, a u dodiru sa zemljom i zrakom, pretvara se u didušikov oksid.
To je snažan staklenički plin koji ima 300 puta snažniji učinak na zagrijavanje planeta od ugljičnog dioksida. Koriste ga i kao sedativ u stomatološkim ordinacijama, kao i gnojivo u poljoprivredi.
- Pingvinski guano proizvodi iznimno velike količine tog plina u njihovim kolonijama. Najveća emisija je oko 100 puta veća od nedavno pognojenih poljoprivrednih polja. Buduća ekspanzija pingvina u polarna obalna područja s kojih se povukao led može stoga značajno povećati lokalni budžet za smanjenje emisija stakleničkih plinova - pojašnjava Elberling.
U studiji navode kako se pingvine smatra idealnim bioindikatorima ekosustava i promjena u okolišu jer se promjene u populaciji i kolonijama reflektiraju izravno i neizravno na ekosustav i klimatske promjene.
- Promjene u kolonijama pingvina, njihova aktivnost i guano značajno utječu na kvalitetu tla i procese u ekosustavu, pa mogu zemlju pretvoriti u mjesto s najvećom emisijom stakleničkih plinova - pojasnili su znanstvenici.
Eberling je dodao kako će se u budućnosti posvetiti istraživanju na koji točno način fekalije pingvina utječu na zemlju i atmosferu, a to bi moglo doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova.
Zanima vas ova tema? Pročitajte i ovo: Ovim cvijećem privucite pčele u vrt i povrće će bolje 'roditi'
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
