Držao nas je na nišanu, dok su svi šutke gledali

Policijska uprava brodsko-posavske dobila je 27. prosinca 1999. dojavu da su se u mjestu Šumeću sukobili Tomislav Vukasović (29) i njegov brat Božidar (35) s Ivanom Gombovićem (66).
Iste su se večeri svi zajedno napili, a oko 18 sati su se potukli. Braća su Gombovića istjerala iz dvorišta, a ovaj im je zaprijetio da će ih ubiti. Gombović je otišao kući, gdje je uzeo pušku.
Tomislava i Božidara Vukasovića ubrzo je nazvala i zabrinuta Gombovićeva supruga Ankica. Ispričala im je da je bjesni muž uzeo pušku i da ih je otišao obadvoje upucati.
Službenici Stjepan Vargaš i Ivan Bešlić ubrzo su došli u selo Šumeće i parkirali svoj službeni automobil dvije kuće dalje od Vukasovićevih. Jedino što se tada moglo čuti bilo je vikanje Gombovića, koji je pozivao ukućane van kako bi ih upucao.
- Mi smo nakon njega ušli u dvorište i stali pod svjetlo na rubu kuće. Vidio sam ga kako drži pušku i tad smo povikali: 'Policija, baci pušku!'. Problem je bio u tome što smo mi stajali pod tom lampom, a on je bio u sjeni, tako da smo mu bili na čistoj poziciji i mogao nas je bez problema upucati.
Sreća je ipak bila što smo mi stajali između njega i ljudi na ulici pa nije mogao njih ozlijediti - priča Vargaš.
Nakon što su policajci povikali prema Gomboviću, on se okrenuo prema njima i ispalio jedan metak iz puške M48.
- Sve je samo zasvijetlilo jer smo bili dosta blizu puške. Brzo smo se povukli uza zid kuće, a dobro je bilo što nikoga nije ranio u tom trenutku. Kolega je imao kalašnjikov i nakon nekoliko trenutaka izašli smo pred njega i on je ispalio metak upozorenja u zrak.
Sve je bilo puno znatiželjnih ljudi oko nas koji se nisu micali i znali smo da ako krene pucati i kojim slučajem nas prođe, da će sigurno biti dosta mrtvih ili ranjenih ljudi - dodaje Vargaš.
Policajcima je dodatni problem predstavljalo i to što se više od stotinu ljudi iz sela okupilo na ulici.
Policajci su Gomboviću ponovno zapovjedili da odloži pušku, što je ovaj odbio i ispalili još jedan metak u zrak. Gombović je tada nekoliko puta ponovio: "Nemojte me ubiti".
- Mi smo mu cijelo vrijeme govorili da ostavi pušku i neka krene prema nama jer mu se ništa neće dogoditi. Morali smo ga uvjeravati da ga stvarno nećemo ubiti - dodaju policajci.
Gombović je ubrzo otišao u podrum kuće obitelji Vukasović i tamo se s puškom sakrio iza podrumskih vratiju, a policajci Vargaš i Bešlić su ga i dalje pokušavali putem razgovora natjerati da izađe van, odloži oružje te da se preda.
- Iva, daj izađi, pa nismo mi neke budale da te sad upucamo. Došli smo ti samo pomoći - prisjećaju se policajci svojih riječi.
Ivan je nakon nekoliko trenutaka izašao van iz podruma ali s puškom uperenom ravno prema njima.
Cijelo vrijeme je mislio kako će ga netko od policajaca upucati.
- Kolega Bešlić je tada ostavio pušku na podu kako bi ga dodatno uvjerio da ga ne želimo upucati i da se barem malo smiri.
No on tada nije bacio pušku, nego se počeo derati na nas i psovati. Krenuo je s puškom prema nama i kad je bio dovoljno blizu, zgrabili smo mu pušku i svladali ga bez ikakve sile.
Kad smo provjerili, puška je, srećom, bila prazna, a on je molio da ga samo ne tučemo - prisjeća se Vargaš.
Cijeli sukob i pregovori s Ivanom potrajali su 15-ak minuta.
- Drago nam je što se sve to završilo bez ranjenih osoba.
Zadnje nam je na pameti bilo ubiti čovjeka. Razmišljali smo i o tim jadnim obiteljima - dodaju policajci Bešlić i Vargaš.