Hrvatska udruga banaka ima listu neurednih klijenata koju međusobno proslijeđuju. Kriteriji po kojima klijent može doći na crnu listu objavljeni su na internet stranici
Osiguravatelji, teleoperateri i banke o svima nama znaju sve
I očekivao sam ih. Rade to svaki put kad mi ističe polica osiguranja. Zove me konkurentska osiguravajuća kuća i nudi svoje ugovore, priča nam čitatelj.
Ni njemu ni drugim potrošačima koji nam se javljaju sa sličnim iskustvom nije jasno kako je moguće da tvrtke kod kojih nikad nisu sklopili nikakav ugovor imaju njihove podatke.
- Očito znaju moje ime i prezime, moj broj telefona, znaju kod koga sam i do kada osiguran. Nije mi ugodno kad o tome razmišljam. Pitam se što još znaju - žalio se dalje čitatelj. U Hrvatskom uredu za osiguranje kratko kažu da je čitatelj vjerojatno prije imao sklopljen ugovor s navedenim osiguranjem pa su ga nazvali na temelju tih podataka.
No čitatelj tvrdi da s tim osiguranjem nikad nije imao veze. Osiguravateljske kuće nisu jedine koje na sumnjiv način dolaze do podataka o građanima. Hrvatska udruga banaka ima sustav razmjene informacija, odnosno listu neurednih klijenata koju si međusobno prosljeđuju. Kriteriji po kojima klijent može doći na njihovu crnu listu objavljeni su na njihovim internetskim stranicama i oni u tome ne vide ništa sporno.
No mag. iur. Dunja Mak iz Potrošačkog foruma misli kako je riječ o kršenju najmanje dva zakona.
- Članak 11. Zakona o zaštiti potrošača kaže da se trgovcu zabranjuje davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez prethodne privole potrošača - objašnjava Mak. No iako se Zakonom ovakva praksa zabranjuje, taj isti Zakon ne propisuje sankcije za kršenje, nego upućuje na Zakon o zaštiti osobnih podataka.
- Taj zakon kaže da se osobni podaci moraju obrađivati pošteno i zakonito i u svrhu s kojom je ispitanik upoznat te se mogu obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni - odgovara Mak. Sankcije za nepridržavanje su do 40.000 kuna. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka upozoravaju na članak 21. istog zakona.
- Obrada osobnih podataka u svrhe marketinga dopuštena je uz privolu osobe o čijim se podacima radi, sve do opoziva takve privole. Voditelj zbirke podataka dužan je ispitanika unaprijed obavijestiti o namjeravanoj obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i o pravu da se takvoj obradi usprotivi - kažu u Agenciji i priznaju da se, kao i u Potrošačkom forumu, susreću s građanima koji se žale na osiguravateljske kuće i teleoperatere.
- U tim situacijama povrijeđeno je pravo na zaštitu osobnih podataka te smo zabranili prikupljanje i daljnju obradu takvih podataka i naložili brisanje - kažu u Agenciji. Običnim građanima je misterij kako osiguravajuća društva uopće dolaze do tih podataka, kradu li ih ili međusobno razmjenjuju, a isto su pokušali doznati i u Agenciji.
- Zaposlenici često mijenjaju poslodavca, odnosno prelaze u drugo osiguravateljsko društvo i moguće je da prenose osobne podatke klijenata prethodnog poslodavca novom poslodavcu, no takve situacije nije lako dokazati. Na izričit upit na koji način osiguravajuće društvo dolazi do osobnih podataka potencijalnih klijenata u društvima za osiguranje odgovaraju kako do njih dolaze iz imenika - kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.