Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja otklonio je primjedbe oporbe, rekavši da je LNG strateški projekt i da su na zakon i DORH i struka dali suglasnost
OŠTRE KRITIKE
Oporba: Zakon o terminalu za UPP nastavak punjenja džepova tajkuna na račun građana
Izmjene Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (UPP) koje definiraju optimalne lokacije za gradnju mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom, izazvale su u ponedjeljak u Saboru oštru kritiku oporbe koja tvrdi da je riječ o nastavku punjenja džepova tajkuna na račun građana.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja otklonio je primjedbe oporbe, rekavši da je LNG strateški projekt i da su na zakon i DORH i struka dali suglasnost.
HDZ-ovi zastupnici isticali su u raspravi važnost LNG terminala, posebice tijekom energetske krize.
Mirela Ahmetović iz Kluba SDP-a, nazvala je prijedlog „zakonom opasnih namjera” jer, kako tvrdi, omogućiti će tvrtki LNG Hrvatska ekskluzivno pravo izvlaštenja nekretnina na području cijele Hrvatske u svrhu gradnje i održavanja terminala za ukapljeni prirodni plin.
- Jedno poduzeće koje već sutra odlukom Vlade može biti prodano domaćem ili stranom tajkunu ili kriminalcu, stavlja se u monopolistički položaj okupatora koji otima i zauzima zemljišta građana Hrvatske, omogućuje mu se da nečiji vrt ili vinograd otme i na njemu javnim novcem izgradi terminal i trguje plinom poput Frane Barbarića u HEP-u- izjavila je Ahmetović.
Ustvrdila je da se predloženim izmjenama Zakona "ozakonjuju nečasne radnje sadašnjih i budućih Barbarića, Filipovića, Plenkovića, olakšava otimanje zemlje i zaobilazi Ustav”.
Marijan Pavliček iz Kluba Hrvatski suverenisti, također tvrdi da se LNG Hrvatska stavlja u povlašteni položaj i da zakon nije u skladu s Ustavom. Zakon potvrđuje da se u Hrvatskoj samo vodi računa o punjenu nečijih džepova, kazao je.
- Najveći problem su špekulanti zemljištem kao što su bili špekulanti cijenama plina u najnovijoj plinskoj aferi- rekao je Davor Bernardić (Klub Socijaldemokrati).
Marin Miletić - Klub Mosta, zatražio je od državnog tajnika koji je predstavio zakon, jamstvo „svojom pozicijom i čašću” da nije riječ o pogodovanju određenim interesnim skupinama i da se neće moći oduzimati privatna zemlja građanima .
- LNG je u vlasništvu HEP-a i Plinacroa a znamo što je ta ekipa radila, krala hrvatski narod, prodavali plin za jednu kuglicu sladoleda- izjavio je Miletić.
Kako je riječ o dva aktera plinske afere napomenula je i Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i Centra).
Damir Bajs - Klub Fokusa i Reformista, upozorio je da se zakonom HERA-i, koja u ranijoj aferi nije mogla kontrolirati energetski sektor, sada daju dodatne ovlasti, za ukapljeni prirodni plin.
Državni tajnik: LNG strateški projekt, na zakon su DORH i struka dali suglasnost
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat istaknuo je da je LNG strateški projekt i da su na zakon DORH i struka dali suglasnost.
Pojasnio je da će se izvlaštenje provoditi po Zakonu o izvlaštenju, a provoditi će ga Ministarstvo pravosuđa. Nezadovoljna strana imati će i mogućnost žalbe u upravnom postupku, naglasio je.
Na tvrdnju zastupnice Dalije Orešković (Centar) da zakon 'krije nove pljačke', državni tajnik Horvat rekao je da "ne može reći krije li se iza ovog zakonskog prijedloga neke nove pljačke. Namjera je bila omogućiti da LNG postane tvrtka koja će plinom opskrbljivati korisnike cestovnog i pomorskog prometa u skladu sa zelenim planom”, naglasio je.
HDZ - važnost LNG terminala, naši građani cijelu zimu imali najniže cijene plin u EU
HDZ-ovi zastupnici isticali su u raspravi važnost LNG terminala, posebice tijekom energetske krize i u kontekstu smanjenja ovisnosti o ruskom plinu.
Građani su cijelu zimu imali najniže cijene plin u EU, naglasio je Miro Totgergeli - Klub HDZ-a.
Izmjenama Zakona o terminalnu za ukapljeni prirodi plin uređuje se izbor optimalne lokacije za gradnju mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom, definiraju nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala i izvlašćuju u korist investitora.
Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030., u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućiti punjenje plovnih objekata, naveo je državni tajnik Horvat.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
