Oporbeni zastupnici kritizirali su nacrt porezne reforme koju je najavio premijer Andrej Plenković, a kojom bi od 1. siječnja iduće godine, taman pred izbore, trebale rasti plaći svima
KRITIKE U SABORU
Oporba o najavljenoj Vladinoj poreznoj reformi: 'Ma nije to nikakva reforma, to su mrvice'
Hrvatskoj treba Vlada koja je spremna i ima znanja provesti temeljitu promjenu ekonomskog modela s trenutne predatorsko-rentne ekonomije na ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti, što bi dugoročno dizalo plaće jer će stvarati kvalitetna radna mjesta, poručila je predsjednica Kluba Možemo, Sandra Benčić, komentirajući Vladinu najavljenu poreznu reformu kojom bi se rasteretilo plaće od 1. siječnja iduće godine.
A prema okvirnom nacrtu to bi se trebalo postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup, povećanjem osnovnog osobnog odbitka za desetak ili 20 eura... No, za ljeto se, kako su već i ranije pisala 24sata, planira vraćanje većih trošarina na energente i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva.
'Ovo se nikako ne može nazvati reformom'
A to se, stava su Možemovci, nikako ne može nazvati reformom.
- Nama ne trebaju mrvice nego cijela torta. I to bi bilo itekako uspješno kada bismo se fokusirali i iskoristili sredstva iz EU fondova da pokrenemo one gospodarske grane i reindustrijaliziramo zemlju, a kako bi proizvodili sve one komponentne robe, dobra i usluga, koje su nam potrebne za zelenu transformaciju. I to se zove reforma kada paradigmatski mijenjate sustav. Uz to je nužno promijeniti porezni sustav sa sadašnjeg nepravednog i regresivnog, koji kažnjava rad, a nagrađuje život od imovine i prihoda od kapitala, prema pravednom sustavu, koji će doslovno nagrađivati proizvodnju i rad, a progresivno oporezivati bogatstvo - kazala je Benčić naglasivši kako imamo ekonomiju u kojoj najbolje prolaze predatori.
- Nikakve ove točkaste izmjene neće dugoročno donijeti rast plaća. Nama ne treba rast plaća od 30 eura, mi moramo u narednih pet godina uhvatiti prosjek i čak prijeći prosjek EU. I sad je prilika - poručila je.
Njen stranački kolega Damir Bakić ističe kako je ovo pokušaj podizanja plaća, koji ocjenjuje hvalevrijednim, ali i uz primjedbe.
- Ovo što se spominje u javnosti se nikako ne može nazvati reformom. To je pokušaj, hvalevrijedan, podizanja plaća i mi to podržavamo, pogotovo podizanje plaća najlošije plaćenih radnika, međutim još ne znamo dovoljno. Mi se zalažemo za uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak, a čini se po ovim najavama da se još o tome ne razmišlja. Kada govorimo o smanjivanju poreza na dohodak ili nekim drugim mjerama kojima bi se trebale povećati plaće, onda moramo istovremeno govoriti i o smanjenju prihoda lokalne samouprave. Potrebno bi bilo naći druge puteve i mjesta poreznog sustava u kojem možemo kompenzirati gubitak prihoda lokalne samouprave - poručio je pa ukazao kako je Hrvatska među zemljama s najmanjim postotkom poreznog opterećenja imovine.
- Porezno opterećenje imovine je svega 12,9 posto, to je među najmanjim procentima u čitavoj EU, gdje je prosjek otprilike 20 posto. Po najavama kako bi se eventualno davala nadležnost lokalnim samoupravama da same propisuju svoj porezni dohodak, o tome ne bih ni govorio zato što mi je neshvatljivo da se takve stvari na tako neozbiljan način plasiraju u javnost jer to vodi izravno u fragmentaciju i nemojmo se s takvim stvarima igrati. Čuli smo, također, da se jedan dio plaća želi povećati na način da se smanje doprinosi za I. mirovinski stup, drugim riječima da država preuzima odgovornost za uplatu njihovih doprinosa, što smatramo duboko, duboko pogrešnim potezom - istaknuo je.
'Prosječni troškovi narasli za 400 eura, a Vlada planira povećanje plaće za oko 60 eura'
Prosječni troškovi života u zadnje dvije godine u Hrvatskoj su narasli minimalno 400 eura, a Vlada planira prosječno povećanje plaća za otprilike 60 eura i to tek od iduće godine, kritizirao je i predsjednik Mosta Božo Petrov.
- A kao u teleprodajama, to nije sve - već na ljeto, prije tog povećanja plaća, namjeravaju se dignuti cijene goriva. Ali ni to nije sve - Vlada kroz ovo povećanje planira odrediti dio bruto plaće u kojem se neće uzimati za mirovinski stup, što znači da će davanja za mirovinski stup za mirovine biti manji pa će proračunska rupa za mirovinu biti veća, što će u konačnici opet sve platiti građani, a dugoročno će im mirovine biti manje. Dakle, plaće će nam rasti malo ili nimalo, a mirovine će biti manje. To je ta Vladina financijska akrobacija povećanja plaće - istaknuo je.
I on smatra kako su ovo samo mrvice.
- Vlada daje mrvice sa stola i priča o epohalnim promjenama i reformama, što bi bilo smiješno da nije tragično. Ako stvarno želite da plaće u Hrvatskoj rastu, onda ćete ulagati u gospodarstvo, olakšati administrativne barijere, poboljšati investicijsku klimu, provesti reformu pravosuđa i napraviti niz drugih stvari kako biste dobili direktne investicije i privukli industriju u Hrvatsku. Umjesto toga, mi proizvodimo proizvode niske vrijednosti, a neka druga prerađivačka industrija na konto naših sirovina stvara visoke dodane vrijednosti i zarađuje na nama - kazao je te naveo tri Mostova rješenja.
- Smanjiti porez na dohodak s 20 na 15 posto, indeksirati najniže mirovine po inflaciji i uvođenje fiksnih dječjih doplataka, jednakih i pravednih za sve, po djetetu. Nisu regulirali i kontrolirali cijene, postojao je lov u mutnom u zadnje dvije godine i država je godišnje dobivala 3,5 milijarde eura više kroz poreze. Imaju novaca i zašto se onda okreću prema gradovima, zašto ne riješe sve katastrofalne rupe u zdravstvu, zašto puštaju mešetarima, kradljivcima, lopovima, korumpiranim ljudima da zarađuju na bolesti i smrti ljudi, što smo vidjeli zadnjih dana? To su načini kako će rasti plaće u Hrvatskoj, a ne ovo što Vlada predlaže - zaključio je.
'Vlada samo zamagljuje istinu, troškovi života opet će se povećati'
To što je Vlada najavila zapravo je zamagljivanje situacije, poručuju zastupnici Fokusa naglašavajući kako će Vladine mjere donijeti tek 10-ak ili 30-ak eura veću plaću, a da će taj iznos inflacija ionako "pojesti" u mjesec, dva. Činjenica je, ističu, da u vrijeme vladavine HDZ-a možete kupiti sve manje. Dario Zurovec, inače i gradonačelnik Svete Nedelje, naglašava kako je upravo njegov grad bio jedan pionira ukidanja prireza, što, ističe, pokazuje kako se i bez prireza može funkcionirati.
- Naša država upravlja s čak 80 posto financija, što znači da smo strogo centralizirana država. I tu se država na koncu neće odreći ničega. Stoga sve ovo što Vlada najavljuje nije ništa drugo nego zamagljivanje prave istine, a pravi problem je povećanje trošarina. Troškovi života opet će se povećati. Ako će se ići u ovu reformu, koja reforma nije, to će izgledati kao da ja danas dođem doma i kažem kako samo danas neću kupiti litru mlijeka i na tome smo uštedjeli nekoliko eura. To nije reforma. Reforma je kada imate konkretan plan i konkretne korake kroz razdoblje od četiri - pet godina. To je prava reforma - rekao je.
'Već viđeno, slično onome što je radio Sanader'
SDP-ov zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac posebnu kritiku ima oko zadiranja u mirovinski sustav.
- Znamo da nam stvarno fali novaca u mirovinskom sustavu i da kada se dogodi recesija je uvijek pitanje isplata mirovina. I sada otvarati još veću rupu u mirovinskom sustavu, a ne znamo što će biti za godinu dana, je neozbiljno zato što je mirovinski sustav uvijek bio zadnja brana kod svih ministara financija da su mirovine sigurne. Jedan konfuzan model. Nema još dovoljno informacija, a ovo što izlazi u javnost je apsolutno neozbiljno za jedan takav komplicirani i sveobuhvatni zahvat - rekao je dodavši kako ozbiljan problem imamo i s II. mirovinskim stupom.
- Nama mjesečno oko dvije milijarde kuna fali, samo sad iz PDV-a punimo mirovinski sustav. OK, sad se to može pokrpati zbog tolikog PDV-a, međutim što kad padne potrošnja, što će se onda događati? I ne vidim razloga proširivanja mirovinskog sustava i produbljivanja krize kada su ovako ekstremna inflatorna očekivanja. Nažalost, ovo je jedna kratkoročna odluka, koja nema ekonomsku logiku - rekao je Lalovac, koji smatra da je ovo preishitreno.
- Nemojmo zaboraviti, kretanje prihoda je puno brže i ima država puno više od PDV-a, svake godine država ima milijardu eura više od PDV-a i onda kažu da su lokalci nešto dobili. To su minorna povećanja u odnosu na PDV-a i ekstra dobit - kazao je naglasivši kako je ovo slično onome što je radio Ivo Sanader.
- Dok nam ide, ide. Već viđeno - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
