EK je predložila 12. rujna 2018. ukidanje polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje
KAKO ĆEMO RAČUNATI VRIJEME
Oni žele zimsko, a mi ljetno: U Sloveniji ćemo pomicati sat?
U nategnutim hrvatsko-slovenskim odnosima na pomolu je još jedan potencijalni jaz - ovaj put riječ je o pomicanju sata.
Zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su danas o prijedlogu Direktive o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Članice EU do 1. listopada 2019. trebaju donijeti odluku hoće li od 2021. godine uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno. Države koje žele ostati na ljetnom računanju kazaljke će posljednji put pomaknuti u ožujku 2021. godine, a one koje žele ostati na zimskom računanju - u listopadu 2021. godine.
Hrvatska još ne zna
- Podržali smo načelan stav da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje, iako u Hrvatskoj još nemamo stav hoćemo li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena. Moramo provesti javnu raspravu, uključiti turistički i prometni sektor, razgovarati o tome na razini vlade i onda vidjeti što je najbolje - rekao je ministar Butković.
Slovenci skloniji zimskom računanju vremena
Kako je Jutarnjem listu potvrđeno iz slovenskog Ministarstva infrastrukture, Slovenci su najbliže tome da se odluče za zimsko računanje vremena. Iz slovenskoga Ministarstva tijekom vikenda su pojasnili da je riječ o zadržavanju zimskog odnosno srednjoeuropskog sustava računanja vremena (GMT +1), kojem trenutačno pripadaju i sve slovenske susjede. No ta odluka nije konačna jer Slovenci čekaju susjede da se izjasne.
Kao što su nama 'sunce i more' radi turizma razlog da se odlučimo za ljetno računanje vremena, Slovenci bi se na zimsko vrijeme mogli odlučiti također zbog turizma koji je usmjeren na zimske programe, zdravstvo i wellnes.
Preporuka Europskog parlamenta po tom je pitanju svakako da se susjedne zemlje međusobno dogovore kako pripadanje različitim vremenskim zonama ne bi prouzročilo teškoće na prometnom, ali i brojnim drugim tržištima. Ne uspiju li međusobno pronaći neki zajednički jezik, Odbor za promet Europskog parlamenta najvjerojatnije će procjenjivati odabir svake države članice ponaosob, s namjerom da odabir zimskog odnosno ljetnog računanja vremena ne uzrokuje teškoće na unutarnjem tržištu EU, piše Jutarnji.
Iz Ministarstva prometa najavljuju kako će anketom ispitati javno mišljenje o ovog temi, no Jutarnji dodaje kako su Slovenci imali anketu prema kojoj je većina od 56 posto ispitanika za ljetno računanje vremena.
Škrlec: Treba uspostaviti koordinacijski mehanizam
Nakon današnjeg glasovanja Europski parlament je spreman za daljnje pregovore s Vijećem ministara.
- Prije donošenja odluke o tome koje će standardno vrijeme primjenjivati, države članice trebaju provesti vlastita javna savjetovanja kako bi uzele u obzir želje građana. Također, u odabiru vremenske zone svakako su relevantni geografski faktori i specifičnosti regija u kojima se nalaze pojedine države članice. Za provedbu ove Direktive potrebna je međusobna suradnja država članica kako bi se na usklađen i koordiniran način donijele odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Potrebno je uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak odabira standardnog vremena država članica na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima, države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021. - rekao je hrvatski zastupnik u EP-u Davor Škrlec.
Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću. Međutim, ako Komisija utvrdi da predviđeni vremenski aranžmani mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, može podnijeti prijedlog za odgodu primjene Direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog.
Učinak na bioritam mogao bi biti ozbiljniji nego se mislilo
Europski parlament je u svojoj rezoluciji prošle godine upozorio da je potrebno je izbjeći niz različitih vremenskih zona zbog različitih naklonjenosti država članica prema zimskom ili ljetnom računanju vremena kao standardnom vremenu jer bi to dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu, a time bi se dodatno zakompliciralo prekograničnu trgovinu, promet, komunikaciju i putovanja unutar unutarnjeg tržišta.
U mišljenju odbora ITRE napominje se da je u istraživanjima u području zdravstva vidljiva poveznica između ljetnog računanja vremena i poremećaja ljudskog bioritma (cirkadijski ritam).
Pretpostavlja se da bi učinak tih promjena na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo no dostupan je tek ograničen broj znanstvenih činjenica, podsjeća odbor.
Za Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata nadležan je odbor EP-a za promet i turizam, a Odbor za industriju, istraživanje i energetiku je bio pozvan dati svoje svoje mišljenje, odnosno amandmane.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
