Oliver Mlakar: 'Helga i ja smo htjeli odustati od Eurosonga'

Eurovizija je startala 1956., a te se godine natjecalo svega sedam zemalja. Opus glazbenih žanrova, glazbenika iz cijelog svijeta, raskošnih kostima, svjetlećih efekata i milijarde gledatelja tek ugrubo opisuju natjecanje za najbolju pjesmu Europe.

Iako je dosad bilo 62 puta, ono ima 65 pobjednika. Presedan se dogodio 1969. godine kad su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska i Nizozemska proglašeni pobjednicama. Hrvatska je debitirala 1993. godine. Maja Blagdan s pjesmom 'Sveta ljubav' iz 1996. i Doris Dragović s pjesmom 'Marija Magdalena' iz 1999. godine naše su najuspješnije izvođačice. Obje su zauzele 4. mjesto. Euroviziju smo propustili 2013. i 2014. godine. Jedan od razloga bio je taj što se prijašnjih godina nismo plasirali u finale. 

Malo je nedostajalo da se Helga i ja povučemo i Eurosong u Zagrebu prepustimo drugom voditeljskom paru, rekao je Oliver Mlakar (83). Naljutio ih je tadašnji direktor projekta Goran Radman, koji je tri dana prije natjecanja rekao da se još ne zna tko će voditi Euroviziju. S Helgom Vlahović i Oliverom Mlakarom paralelno je radio još jedan par, glumac Rene Medvešek (54) i beogradska voditeljica Dubravka Marković (58).

ZAGREB JE BIO NA NOGAMA

- Pripreme su u svakom segmentu bile rigorozne, razmišljalo se korak unaprijed. Dva voditeljska para morala su biti spremna za slučaj ako, primjerice, Helga ili ja slomimo nogu, ruku, razbolimo se... Morao je postojati spreman drugi voditeljski par da uskoči - prisjetio se Oliver Mlakar, koji je s pokojnom Helgom Vlahović bio prvi izbor.

Oboje su povrijedile Radmanove riječi. Oliver je tad rekao Helgi: 'Ako oni još ne znaju tko će voditi, odustajem od svega i neka Eurosong vodi drugi par'.

- Budući da je tad bratstvo i jedinstvo bilo jako važno, pomislio sam da su htjeli jednog voditelja iz Zagreba a drugog iz Beograda. Mirisalo mi je kao da žele eliminirati Helgu, da je to bila igra s ciljem da uleti mala Markovićka - kaže voditelj danas. Htio je izbjeći Helgino poniženje pa su zajedno na generalnoj probi rekli da se povlače. Mlakar pamti veliki skandal. Odmah je bila sazvana konferencija za novinare.

- Svi su došli, i strani i domaći, napali su nas, govorili: ‘Nisu valjda voditelji najvažniji na Euroviziji’. Odgovorili smo da nisu, ali mi baš nećemo voditi - prisjetio se Mlakar. Sljedeća dva dana produkcija je bila zasuta nezadovoljstvom Zagrepčana. Pristizale su, prisjeća se voditelj, čak i prijetnje da će netko razbiti dvoranu 'Lisinski' ako oni ne budu vodili Eurosong.

Tad je uslijedio snažan pritisak da se vratimo, da ne odustanemo jer je svima bilo jasno da smo bolji, da ćemo sve odraditi kako treba i da do toga nije trebalo ni doći - rekao je Mlakar.

Radi zagrebačkog Eurosonga bunili su se i novinari jer su piće i razne grickalice bile preskupe, a Nikica Kalogjera produkciji je prijetio da će javnosti otvorenim pismom otkriti sve što se događalo iza scene. Skladatelj to pismo nikad nije napisao, a Mlakar se ne sjeća čime je bio nezadovoljan. Eurosong pamti po velikoj gunguli, fešti, važnom događaju koji do tada nije bio kod nas.

VODITELJI BEZ KONKURENCIJE

- Tad je to bilo popularno i gledano. Sjatilo se cijelo društvo iz ondašnje države, svi su došli u Zagreb. Pamtim duge pripreme. Čim je Riva pobijedila, raspisana je audicija za voditelje sljedećeg Eurosonga, a još se nije znalo hoće li biti u Zagrebu ili Zadru - kaže. Svaka republika bivše zemlje imala je televizijski studio i među najpopularnijim voditeljima Jugoslavije trebalo je odabrati samo dva.

- Među voditeljima i nije bilo velike konkurencije jer je uvjet bio tečni govor dva jezika. Bilo je voditeljica koje su govorile jezike, ali ni jedna nije bila ravna Helgi. Nitko joj nije mogao parirati. Ne sjećam se više tko se sve prijavio na audiciju, ali otpali su čim su probali nešto izgovoriti na drugim jezicima. Helga i ja smo bili najjači, ona je pokrivala germanski dio, a ja romanski. Helga je tečno govorila njemački i engleski, a ja talijanski i francuski - priča voditelj.

Pamti i da su oboje smršavjeli od uzbuđenja jer kako se približavalo vrijeme Eurosonga tako su sve rjeđe izlazili iz Lisinskog. Mjesecima prije probe su bile nekoliko sati dnevno, a zadnja dva tjedna, kaže, od jutra do mraka. Te pripreme su, ističe, bile važne tehnici, režiji... svima jer cijela je država živjela za Eurosong i sve je to, priča, moralo štimati.

- Na probama sam gledao i slušao pjevače, upoznavao ih ali nisam se puno družio s njima. Izvođači su međusobno više komunicirali, Helga i ja smo tesali svoj dio. To nam je bilo najvažnije - priča Mlakar.

Žali što u publici nije bilo mjesta za Rajka Dujmića, koji je svojom pjesmom 'Rock Me' Eurosong doveo u Zagreb. Smatra da bi bilo lijepo izvesti ga na pozornicu. Žao mu je i što Riva nije otpjevala pobjedničku pjesmu. Jako mu se svidjela tada mlada Tajči. Bila je, priča, jako zgodna, simpatična, vesela, puna elana. Pamti i jaku ekipu oko nje, a nastup u narančastoj haljinici bio mu je odličan. S Totom Cutugnom (79) izmijenio je nekoliko riječi, a njegova, pobjednička 'Insieme' i danas mu je u uhu.

- Neki dan sam ga gledao u talijanskoj emisiji gdje je među ostalim rekao da mu je bilo lijepo na Eurosongu u Zagrebu. Bilo mi je drago to čuti. Pohvalio se i da je tad pobijedio - priča Mlakar, koji se osim Cutugna rado sjeti i ABBA-e. I danas mu je drago čuti 'Waterloo' jer je nakon te pjesme zavolio i druge njihove hitove koji su mu, kaže, bolji. Prije te 1990. godinama je komentirao Eurosong.

NAJBOLJI SU BILI POČECI 

- Nisam putovao u grad gdje se nastupalo jer tada to nije bio običaj. Iz zagrebačkog sam studija, sa slušalicama na ušima, prevodio sve što se tamo govorilo. Privatno, nikad nisam poželio otputovati i biti dio eurovizijske publike. Kad nisam komentirao, gledao sam doma i najdraže mi je bilo bodovanje. Brzo nakon zagrebačkog Eurosonga prestao sam gledati jer me počeo smetati princip ‘susjed susjedu’ - priča.

Dodaje da je od prvog Eurosonga, 1956. u švicarskom Luganu cijela manifestacija bila značajnija. Tad se natjecalo sedam zemalja, a kasnije se to povećalo na 51 zemlja. Kako su se, godinu po godinu, pridruživale druge zemlje, Eurosong se, kaže, razvodnio.

'KVISKOTEKA' MU JE DRAŽA

- Ne sviđa mi se to navijanje, lobiranje, susjed glasaju za susjeda, kvaliteta više nije važna iako je to festival pjesme. Danas imamo dim, maglu, light show, polugole pjevačice i plesačice - kaže Oliver i ističe da lobiranja prije nije bilo u toj mjeri. Dodaje da se glasovalo se prema afinitetima i kvaliteti pjesme. Sjeća se i 1987., kad je sve ukazivalo da će 'Ja sam za ples' Novih fosila biti treća, iako su nam Nijemci bili jako blizu. Jugoslavija je te godine zadnja glasovala.

- Sami sebe smo pokopali. Njemačkoj grupi Wind dali smo 12 bodova i njihova pjesma 'Lass die Sonne in dein Herz' preskočila je čak i Talijane i bila je druga, a mi četvrti - kaže Mlakar. Vođenje Eurosonga nije mu bilo zahtjevno.

- To je kruna voditeljske karijere jer te gleda cijela Europa. Nije zahtjevnije od bilo kojeg drugog festivala. To je spektakl pa ispada da je jako važno, a osim poznavanja jezika i voditeljskog iskustva nije trebalo ništa drugo. Puno je zahtjevnije i draže bilo voditi ‘Kviskoteku’ - kaže. (aš, tp)