Na žiro račun Milinog oca sjelo je preko 30 milijuna kuna. Tek polovica iznosa potrebna je za liječenje, a ostatak, otprilike 15 milijuna kuna tretira se kao dohodak Milinog oca.
ŠTO S OSTATKOM NOVCA?
'Ako višak novca od Mile ide za drugu djecu nema oporezivanja
Ukoliko roditelji, kako su javno rekli, preusmjere višak novca za liječenje druge djece, nema oporezivanja. Jasno je to sve navedeno u Zakonu o porezu na dohodak u članak 8. - kaže nam ministar financija Zdravko Marić. Kada bi roditelji zadržali novac, onda bi morali platiti porez.
Ovime je ministar Marić riješio dilemu obitelj Rončević koja je ubrzano tražila način da se višak novca za liječenje male Mile prikupljen na privatnom žiro računu Milinog oca što prije prebaci na račun Zaklade Nore Šitum i namijeni liječenju nekog drugog djeteta, a da se pritom ne mora platiti porez.
- Razgovaramo s poreznim savjetnicima kako bi se pronašlo rješenje, sada nam je to prioritet. Želja nam je da se sve što ostane na računu što prije prebaci na Zakladu bez da se to oporezuje, tako da sredstva u potpunosti budu dostupna za liječenje neke buduće djece koja se nađu u sličnoj situaciji. Voljeli bismo da to bude povod da se nađe trajno zakonsko rješenje, da se ne plaća porez na novce prikupljene za liječenje djece, rekao je Vladimir Rončević, Milin djed, kojemu je sin Marin ostavio punomoć na svoj žiro račun za novac.hr.
Naime, sukladno Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućim pravilnicima, donacije za zdravstvene potrebe (liječenje, operativne zahvate, lijekove i dr.) koje nisu pokrivene osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem ne podliježu oporezivanju - ali samo do visine utrošenih sredstava za tu namjenu. Ako donirani novac nije u cijelosti utrošen za zdravstvene potrebe primatelja, odnosno ako se skupi više od predviđenoga, taj neutrošeni dio smatra se oporezivim primitkom.
Dio novca koji ne ide za liječenje tretira se kao dohodak Milinog oca
- Na višak prikupljenog novca potrebno je platiti porez kao na drugi dohodak, odnosno 10 posto od iznosa za mirovinsko osiguranje te na preostali iznos 24 posto poreza - objasnila je porezna stručnjakinja dr. Marija Zuber za novac.hr.
U slučaju male Mile rade se o milijunima koje bi, umjesto da se potroše za liječenje nekog drugog djeteta, otišli u državni proračun. Na žiro račun Milinog oca sjelo je preko 30 milijuna kuna. Tek polovica iznosa potrebna je za liječenje, a ostatak, otprilike 15 milijuna kuna tretira se kao dohodak Milinog oca i na njih bi, ugrubo, trebao platiti oko pet milijuna kuna doprinosa i poreza.
- Prema mojem mišljenju, porez se ne bi trebao platiti ako se novac preusmjeri za zdravstvene potrebe nekog drugog djeteta jer se tada ne bi mijenjala porezna namjena. No, to ne propisuju važeće zakonske odredbe i ovaj bi stav mogao postati pravovaljani samo ako takvu interpretaciju objavi Ministarstvo financija - kaže dr. Zuber.
Porezna: Ako taj novac ide u humanitarne svrhe isto, nije oporeziv
Iz Porezne uprave kazali su da sukladno Zakonu o porezu na dohodak novac prikupljen u humanitarne svrhe s ciljem liječenja u poreznom smislu nije oporeziv, javlja novac.hr.
- Ako se prikupljeni novac u potpunosti ne utroši za navedene svrhe te se preostali novac dalje daruje u humanitarne svrhe, odnosno za zdravstvene potrebe druge osobe primjenjuje se isto oslobođenje. Nadležne institucije će svaka u svojoj domeni kontrolirati korištenje i trošenje takvih sredstava - odgovor je Porezne uprave.
Erste banka zaradila 20 tisuća kuna na uplatama pa donirala 40 tisuća
Drugi problem koji se pojavio vezano za prikupljeni novac jest činjenica da su banke naplaćivale uobičajene naknade pri uplatama za Milu. Erste banka je tako, primjerice, u tri dana ostvarila 20 tisuća kuna zaračunavajući građanima naknadu od prosječno 2,2 kune na transakciju. No, kada su uvidjeli da je riječ o novcu koji se prikuplja u humanitarne svrhe, prestali su to činiti, a uplatili su i donaciju od 40 tisuća kuna na račun Zaklade Nore Šitum te na taj način vratili dvostruko više.
Naknade su naplaćivali i u HPB-u, PBZ-u i Zabi te su sve tri najavile da će novac vratiti putem donacije. Iz Addiko banke su također naplaćivali naknade u iznosu od 1,7 do 1,9 kuna po transakciji. Jedino RBA nije uzimala naknade.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:55
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
