Bolničko groblje na zagrebačkim Oranicama na kojem su nekad ukapani pacijenti i zaposlenici psihijatrijske bolnice Vrapče devastirano je i posve zapušteno...
Oko grobova mrtvih pacijenata mladi se opijaju i rade tulume
Kao da društvo koje nije znalo što će s pacijentima bolnice dok su bili živi, ne zna što će s njima ni sad kad su mrtvi. Šetalište za pse, noćni tulum na klupici kraj groba, mjesto za drogiranje ili alkoholiziranje – sve je to prostor starog Bolničkog groblja u Oranicama na kojem su ukopani pacijenti psihijatrijske bolnice Vrapče. Velika parcela na kojoj se godinama nije vodila evidencija o rasporedu grobova trebala je biti spomen park, prostor za izgradnju crkve ili memorijalna kosturnica.
Za održavanje groblja nekad se brinuli štićenici
- Bolnica 1899. kupuje zemljište za groblje na Oranicama, u vrijeme kada je na čelu bio prvi ravnatelj dr. Ivan Rohaček. Plaćeno je 2500 forinti – kazao je dr. Vlado Jukić, današnji ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče, prilikom obilaska Muzeja Klinike u kojem još čuvaju stare fotografije i pričaju kako je bolnica rasla i napredovala tijekom vremena.
Na tom je groblju, navodi povjesničar Zagreba Boris Mašić, pokopana i duševno bolesna kći ravnatelja Rohačeka, a dr. Jukić podsjeća kako je ondje posljednje počivalište oca hrvatske psihijatrije i dugogodišnjeg ravnatelja bolnice dr. Ive Žirovčića.
- Na tom su groblju ukapani štićenici i zaposlenici bolnice, članovi njihovih obitelji te lokalno stanovništvo, ponajprije Donjeg Vrapča i Kustošije. Za održavanje groblja brinuli su se štićenici bolnice u sklopu radne terapije – nastavlja Boris Mašić iz Muzeja Grada Zagreba.
Posljednji ukop prije 40 godina
Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća groblje prelazi u nadležnost općine Susedgrad. U to vrijeme ondje je bilo 3000 grobova, a posljednji ukop bio je 1977. godine. Groblje je zatvoreno osamdesetih i od tada je dio ljudi ekshumirao svoje pokojnike i njihove ostatke preselio na druga gradska groblja.
Postupci su bili bez evidencija i bez nadzora. Među njima je bila i Slava Raškaj, velika hrvatska slikarica koja je u bolnici preminula 1906. godine, a njezine kosti su ekshumirali 1999. i preselili ih u crkvu svetog Vida u Ozlju.
Tijekom 1983. godine upravu groblja preuzima mjesna zajednica, a početkom devedesetih župa Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije zatražila je da joj se bez naknade ustupi dio parcele za gradnju crkve. Dobili su zemlju, ali su crkvu ipak sagradili 500 metara dalje u naselju Malešnica. Upravu nad bolničkim grobljem su 1994. godine preuzela Gradska groblja.
Devastirano i zapušteno
- No nije se vodila evidencija o pozicijama grobova. Gradska groblja su izvršila oko deset ekshumacija nakon kojih su ostaci pokojnika, prema želji obitelji, premješteni na druga groblja – objasnio je Mašić.
Početkom 1998. godine razmišljalo se o gradnji memorijalne kosturnice za sve pokopane na tom groblju, no no novi zakon o grobljima zabranio je izmještanje groblja prije proteka 100 godina od posljednjeg ukopa, pa je i ta ideja za sada propala. -
Danas Bolničko groblje ima status neaktivnog groblja površine oko 170.000 četvornih metara. Najvećim je dijelom devastirano,posve zapušteno i vrlo neugledna izgleda. Raspored je grobova izgubljen, neki su grobni humci utabani, a na nekima se odlaže otpad. Sjeverna granica groblja je potpuno devastirana gradnjom gospodarskih i stambenih objekata – zaključio je Mašić.
Gradska groblja dvaput na godinu uređuju okoliš, a prije nekoliko godina su oko groblja postavili visoku ogradu i uredili popločanu stazu koja povezuje Oranice i Medarsku ulicu.