Ogorčeni roditelji djece s teškoćama u razvoju: 'Ne znaju u koju školu tutnuti našu djecu'

Jedna od mama koja ovih dana svoje dijete s teškoćama u razvoju upisuje u prvi razred je Martina Volk. Mjesta za njenog Matiju koji ima autizam, u školi začudo ima, ali kako to biva kad je u pitanju školstvo u Hrvatskoj, ako je jedna stvar pod kontrolom, onda ne štimaju drugih pet. Martina i Matija koji žive na Trešnjevci, prvo su dobili rješenje da Matija mora upisati školu na Bukovcu.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

Pokretanje videa...

01:21

Ogorčeni roditelji djece s teškoćama u razvoju:'Ne znaju u koju školu tutnuti našu djecu' | Video: 24sata Video

- U idealnim uvjetima, trebalo bi nam najmanje sat vremena vožnje. U Gradu Zagrebu, koji je rješenje donio, očito pretpostavljaju da svaka obitelj ima dva automobila i dva vozača. Naša obitelj ima jedan auto, ja ne vozim, a suprug radi u Blatu, na potpuno drugom dijelu grada od Bukovca. To bi svakoga jutra biti velika bitka s vremenom, da Matija stigne u školu, a suprug na posao. Zato smo se na to rješenje žalili. U novom rješenju pisalo je da Matija može upisati Osnovnu školu Augusta Šenoe, no, ona je tek u fazi otvaranja. Početak škole je došao, a škola još nije gotova. Zato su nam poručili da dok se škola ne otvori, djeca idu u matičnu školu. E, tu imamo nobi problem. U matičnoj školi mora ići u razred s redovnim programom, a asistenta nema. Iz škole su mi poručili da taj dio još nije ni pokrenut. Navodno su poslali upit u nadležno Ministarstvo, ali dok Ministarstvo ne odgovori i ne pokrene se te ne zaposli rehabilitatora, škola ne može ništa - ispričala je u jednom dahu Martina. Zbog svega, i pitanje produženog boravka ostaje otvoreno. Martina je zaposlena na četiri sata dnevno, međutim, i dalje ne stigne pokupiti Matiju kad mu završi nastava. Mora bi ići u boravak.

- Dok se pitanje boravka ne riješi, ja bih naravno trebala ići na bolovanje ili godišnji. Sramotno sve skupa - kaže Martina. Ona je u lipnju s još nekoliko majki s istim problemom bila u Gradu Zagrebu na sastanku, gdje su predlagale da se u školi na Trešnjevci, koja je ove školske godine upisala jedan razred manje, i radi u samo jednoj smjeni, oformi poseban razred za djecu s teškoćama. Još se ništa nije dogodilo po tom pitanju.

I druga priča slama srce.

'To nije škola, nego čuvalište'

U razredu od 22 četvorna metra, Oš grofa Janka Draškovića na zapadu Zagreba, po sedam sati dnevno boravi sedmero djece od 1. do 4. razreda s različitim teškoćama, među njima i Leonard Putar (10). Dječak ima govornu apraksiju, poremećaj zbog kojeg ne može misao pretočiti u govor pa komunicira samo preko posebnog tableta. Ima i epilepsiju te blage intelektualne teškoće. Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je u siječnju toj školi poslalo odbijenicu na zahtjev kojim bi se riješio problem pretijesnog razreda za djecu s teškoćama u razvoju, iako je to jedina škola u zapadnom dijelu Zagreba koja ima program za takvu djecu.

Ove godine, ista priča. Nova odbijenica. Ništa se nije pomaklo s mrtve točke, a djeca nazadaju.

- Tko može napredovatai u takvom, prenatrpanom razredu. Oni su tamo doslovno na čuvanju, nikakvog obrazovanja tu nema. Ali da im je barem ugodno na tom čuvanju, da se barem dobro osjećaju. To je čuvalište, i to loše čuvalište. Leonardu se prošle godine epilepsija jako pogoršala zbog cijele te situacije. To su djeca kojoj buka, skučenost i intenzivni podražaji jako smetaju - rekla je Valentinna Vinter Putar, Leonardova mama. Naglašava da s djecom radi na nastavi jako dobar rehabilitator kao i u boravku, te da je većina osoblja kvalitetna i dobra, međutim zbog loših uvjeta ni oni ne mogu napraviti sve što su zamislili i sve svoje dobre ideje realizirati.

Kvalitetni ljudi odlaze zbog loših uvjeta

- To me jako boli. Edukacijski rehabilitatori svode se na tete čuvalice i onda ne mogu više raditi u takvim uvjetima pa daju otkaz. I to s pravom. A ionako ih ima premalo. I onda se čudimo kad daju otkaz i plačemo za njima. Tada Grad opet nema rješenje i tako sve u vječiti krug - kaže Valentina. Dodaje da susosjeća i sa svim ostalim roditeljima djece slične njezinoj. Primjerice s onima koji svoju djecu tek upisuju u prvi razred Osnovne Škole. Kad je ona upisivala Leonarda, nigdje nije bilo mjesta. Prošli su kroz pravu agoniju. Godinama kasnije, situacija je ista.

- Zbog manjka mjesta za našu djecu, škole predlažu odgodu ili pak školovanje od kuće. Ako pristanete na školovanje od kuće, učitelji vam dolaze kući, ali i vi morate biti tada kod kuće. Ne može dijete samo primati učitelje. Nitko vas ne pita jeste li u radnom odnosu i možete li ostati kući. Ako pak ostanete kući, ne pitaju vas može li preživjeti što se financija tiče. Svi znamo da državna potpora nije velika - objašnjava Valentina. Dodaje da je djece u Hrvatskoj sve manje pa ima sve više slobodnih učionica, ali ne i volje da se s njima učini nešto doista korisno.

- Nikome ne padne na pamet da u tim slobodnim učionicama oformi razred za djecu poput naše. Njihova je politika: "Aha, imamo viška učionica i manje djece? Odlično, imat ćemo samo jednu smjenu". A djecu s teškoćama bace u Hrvatski Leskovac.

- Za Grad Zagreb normalno je da se djecu upisuje gdje se nađe slobodna stolica, ne vodeći brigu o tome kako će roditelj organizirati prijevoz, svoje vrijeme i obaveze - kaže Valentina.

I priča Lea Askara koji ima bolesnu kćer Stellu (8) mogla bi izludjeti svakog roditelja. Dobili su rješenje da se Stella može upisati u prvi razred u školi Kajzerica i to u posebno odjeljenje u kojem su samo djeca s poteškoćama u razvoju. Stella ni ne može ići u drugačiji razred jer ima autizam, porećaje senzomotorike, poremećaj hranjenja i nosi pelene.

- Došli smo u školu i rekli su nam da nemaju pojma za takav razred, da ga nikad nisu imali i da ne znaju hoće li ga imati. Uputili su nas na Gradski ured za obrazovanje a oni pak opet matičnoj školi. Nitko ništa ne zna. Zvao sam pročelnika i pisao pravobraniteljici za djecu i nitko mi se povratno nije javio. I dalje ne znamo što ćemo kad počne škola - kaže Leo.

Udruga Sjena koja okuplja roditelje djece s teškoćama u razvoju, ovih dana puna je poziva ogorčenih roditelja.

Sjena je zatrpana upitima

- Kao i svake godine, Udruga Sjena zaprimila je veliki broj poziva roditelja čija djeca s teškoćama u razvoju nisu upisana ili se teško upisuju u predškolski odgoj te osnovnoškolsko obrazovanje. Imamo gorući slučaj u Metkoviću, gdje jedan šestogodišnjak na pragu školovanja još uvijek čeka, već drugu godinu zaredom, priliku za predškolski odgoj i obrazovanje. Izlike odgovornih osoba su, ne više obično negovorenje istine, već su postale degutantne za slušanje. U osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju imamo slučajeve teškog upisa u obrazovanje ili se ono dogodi ali u potpuno neadekvatnim uvjetima, kao što su razni prostori koji su služili ili služe kao ostave, prekobrojan broj djece a čak imamo i informacije da se u pojedinim Centrima za odgoj i obrazovanje ide na raščišćavanja podrumskih prostora kako bi se popunili nedostaci učionica što je, napominjemo, nedopustivo. Nadalje, izlaze novi Pravilnici čiji će krajnji epilog biti prelamanje preko leđa onih najpotrebitijih s time da se ne poštuju ni oni osnovni koji određuju minimalne uvjete i standarde. Takav je, primjerice, novi Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i sve je pod izlikom da ih je odobrila struka i pojedine udruge pa se postavlja pitanje da li je ta struka ikada radila u neposrednom radu s djecom koja imaju različite teškoće i izazove te da li su predstavnici tzv. respektabilnih udruga tu za djecu ili su samo glasnogovornici različitih politika?

Postavlja se i pravo pitanje kada će i tko će preuzeti odgovornost za ovakvo katastrofalno stanje u ranom i predškolskom te obrazovanju djece s teškoćama u razvoju ili se čeka onaj drastični potez roditelja a on je da svoju djecu dovedemo i ostavimo raznim ministrima, gradonačelnicima, savjetnicima, pravobraniteljima... - kaže Sutzana Rešetar, predsjednica Udruge.

Upit smo poslali i Gradu Zagrebu koji tvrdi da ova mučna situacija nije zbog njih već da je za sve odgovorno nadležno Ministarstvo.

'Godinama se nije ulagalo'

- Prema podacima Ministarstva, u posljednjih deset godina broj djece s teškoćama u osnovnim školama povećao se za 50% na razini države, odnosno za 66% u Gradu Zagrebu. Protekle školske godine u 30 osnovnih škola u Gradu Zagrebu bilo je ustrojeno 78 posebnih razrednih odjela za nešto više od 400 učenika s teškoćama. Pored toga, još oko 600 djece polazilo je specijalizirane škole za djecu s teškoćama. Zbog desetljeća nedovoljnog ulaganja, škole u Zagrebu imaju ograničeni prostorni kapacitet za ustroj novih posebnih razrednih odjela. S ciljem kvalitetnog odgoja i obrazovanja djece s teškoćama, tijekom proljeća smo proveli temeljitu analizu prostornih mogućnosti te utvrdili 16 škola za nove posebne razredne odjele. Te se škole nalaze u svim dijelovima grada te je ustroj posebnih odjela u tijeku. No, konačno otvaranje posebnih razrednih odjela ovisi o odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje odobrava i radna mjesta. U Zagrebu je suglasnost dosad zatražilo 11 škola, od čega je Ministarstvo za njih 3 izdalo suglasnost, za dvije je uskratilo suglasnost, a za 6 škola još se čeka odgovor Ministarstva.

Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade prošli je tjedan Ministarstvu uputio pisanu reakciju zbog uskrate suglasnosti dvjema školama. Jedna od dvije škole kojima je uskraćena suglasnost je upravo škola iz Vašeg upita, koja, kao i druga škola, zadovoljava sve potrebne uvjete za ustroj novih posebnih razrednih odjela. U školi iz Vašeg upita bi, sukladno odluci Ministarstva, 10 učenika s najtežim, kombiniranim i višestrukim teškoćama trebalo zajedno pohađati jedan razredni odjel, iako, sukladno propisima, škola ima pravo na dva, pri čemu je Grad osigurao dodatnu učionicu.

Napominjemo da se Ministarstvo u svojoj uskrati suglasnosti pozvalo na Odluku o zabrani novog zapošljavanja u javnim službama. Uskrata skrbi za djecu s teškoćama zbog administrativnih razloga predstavlja kršenje prava na obrazovanje djece s teškoćama, međunarodnih konvencija, Ustava, zakona i niza drugih propisa, uključujući i Pravilnike koje je ministarstvo samo donijelo. O navedenoj smo situaciji obavijestili i Pravobraniteljicu za djecu te Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Istovremeno, Grad Zagreb u sklopu svog Akcijskog plana za unapređenje potpore inkluzivnom obrazovanju poduzima velike napore za unapređenje inkluzije djece i učenika s teškoćama u razvoju. U vrtićima je Grad Zagreb u proteklih 15 mjeseci zaposlio čak 121 dodatnog odgojitelja, isključivo za djecu s teškoćama. Za škole smo na predstojeću sjednicu Gradske skupštine poslali prijedlog kojim će Grad financirati dodatnu podršku za učenike s teškoćama.

Dodatno, kontinuirano financiramo potrebna prostorna ulaganja i ulaganja u opremu, kao i rad pomoćnika u nastavi ili stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama izvan EU projekta. Ističemo, primjerice, da Grad Zagreb sam financira rad dvije trećine svih pomoćnika u nastavi zaposlenih u zagrebačkim školama - kaže Grad.