Novi broj tjednika Express: "ZKP se više ne može popraviti, a zapravo je projektiran da omogućuje ne samo obrani tzv. legalnu opstrukciju nego je njime poremećen balans na štetu okrivljenika"
Otežu suđenja: Odvjetnici već godinama koriste loše zakone
Skandal s puštanjem na slobodu Darka Kovačevića Daruvarca, koji je pretukao i teško ozlijedio Zadranku (18), zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci a da nepravomoćna presuda nije donesena, odlučio je iskoristiti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je najavio izmjene Zakona o kaznenom postupku, piše Express.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Na taj predmet nije se moglo utjecati, ali to iskustvo poslužit će nam da zakonskim izmjenama unaprijedimo pravni okvir kako se u budućnosti to ne bi događalo - izjavio je u nedjelju ministar i dodao kako će u proljeće u postojeći ZKP implementirati nove direktive EU, potom okupiti radnu skupinu koja bi kroz godinu-dvije trebala temeljito pripremiti novi ZKP.
Postojeći je na snazi od 1. srpnja 2009. i od tada je “krpan” i popravljan sedam puta. Kad je stupio na snagu, iz temelja je promijenio dotadašnji sustav jer je provođenje istrage iz ruku sudaca istrage prešlo u ruke državnog odvjetnika. No unatoč tome građani su nastavili pravosuđe navoditi kao najveći problem društva. Smatraju ga sporim, neefikasnim i poprilično korumpiranim. Prema mišljenju stručne javnosti najveći problem pravosuđa su zakoni. Nedorečeni su, prečesto se mijenjaju, a neki su loši. Zakon o kaznenom postupku najvažniji je zakon za funkcioniranje kaznenopravnog procesa.
Suci, tužitelji i odvjetnici slažu se da nam treba novi ZKP i da mora biti temeljito napravljen kako bi ubrzao suđenja i učinio sustav efikasnijim. No svatko od njih vidi druge probleme koje bi trebalo rješavati. U DORH-u smatraju kako bi istraga trebala ostati državnoodvjetnička, a ne vraćati se u ruke sudaca. Suci su podijeljeni, a odvjetnici su većim dijelom za to da se istraga vrati sucima istrage. Dio odvjetnika smatra kako su zakonske izmjene, koje su dovele do toga da Državno odvjetništvo sad vodi istrage umjesto suca, bile glavni razlog što su dio predmeta izgubili.
“Oni, naime, u istrazi imaju jednu tezu koju nastoje potvrditi, a ne gledaju isti problem iz kuta obrane. A da to rade, situacija bi se realnije mogla sagledati već u fazi istrage, a ne čekati glavnu raspravu pa da se onda pokaže da stvari nisu onakve kako ih je doživjelo Državno odvjetništvo”, argumenti su branitelja. DORH u fazi istrage, kad se treba raščistiti postupak i vidjeti hoće li se istraga odbaciti ili će se ići prema podizanju optužnice, nije dopustio nazočnost obrane na ispitivanju.
No da se stvari mijenjaju, pokazuje primjer u predmetu Agrokor, u kojem su odvjetnici bili nazočni ispitivanju osumnjičenika (prije ih nisu pozivali tvrdeći kako po zakonu to ne moraju, a za pravo im je svojim presudama dao i Vrhovni sud). Ako ništa drugo, tvrde odvjetnici, u DORH-u na taj način mogu sebe preispitati i provjeriti jesu li oni u pravu ili mogu skrenuti predmet u neke druge vode ili vidjeti da više nema osnove za kazneni progon.
“Taj model rada sigurno bi doveo i do kraćeg trajanja postupaka jer bi i jedna i druga strana došle s razrađenim i jasno definiranim tezama, a u konačnici bi se i sucima znatno olakšalo da mogu kvalitetno zaključiti predmet”, smatraju branitelji. U DORH-u kažu kako nema potrebe da se ZKP-om striktno propiše da tužitelji moraju pozivati branitelje okrivljenih na ispitivanje svjedoka nego da to treba ostaviti na procjenu tužiteljima. Sudac Ivan Turudić, predsjednik najvećeg županijskog suda u zemlji, zagrebačkog, drži kako bi ZKP-om trebalo regulirati da se odvjetnici okrivljenih moraju pozivati na ispitivanje svjedoka u DORH, što sad nije slučaj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- ZKP se više ne može popraviti, a zapravo je projektiran da omogućuje ne samo obrani tzv. legalnu opstrukciju nego je njime poremećen balans na štetu okrivljenika ma kako to izgledalo kontradiktorno ili paradoksalno. Prvo treba odlučiti hoće li se vratiti sudska istraga ili će ostati državnoodvjetnička, a nakon toga najmanje dvije godine treba raditi na zakonu kako bi poslije vrijedio barem 10-15 godina. Međutim, ako se donese i savršeni ZKP, neće biti riješeni svi problemi - upozorava Turudić navodeći kako nemamo zakon o vještacima ni Visoki kazneni sud.
- On bi trebao odlučivati o svim žalbama kako bi se usuglasila sudska praksa i nadam se da je ovo samo prijelazno rješenje - kaže Turudić priznajući kako je puno stvari i do samih sudaca jer i postojeći ZKP pruža neke alate koji se nedovoljno primjenjuju. Primjerice, sud odluke i dopise (pozive i druga pismena) dostavlja putem službene osobe državnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku, pošte, javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadležnog za pravosuđe ovlaštena za poslove dostave u kaznenom postupku, pretinaca kod suda te telekomunikacijskim sredstvom. Znači, suca ništa ne sprečava da telefonom nazove optuženika i kaže mu kad je sljedeće ročište. Za ovom mogućnošću poseže, međutim, malo sudaca.
Ljubo Pavasović Visković, odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo ističe:
- Nažalost, ZKP se često mijenja zbog problema koji su uočeni u jednom predmetu, što je nedopustivo, kao što je nedopustivo da se zbog predmeta u Zadru stvara atmosfera da je potrebno mijenjati ZKP. Promjena ZKP-a, pogotovo ako je sveobuhvatnija, trebala bi biti plod strateških promišljanja države, a nikako ne javne histerije, koliko god javnost bila opravdano ogorčena, koja nikako ne smije biti pokretač tako važnih procesa - smatra Pavasović Visković.
U DORH-u imaju niz prijedloga kako bi se sustav mogao učiniti bržim i efikasnijim. Prvi je da svi koji imaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo to prijavljuju striktno kriminalističkoj policiji. Samo ona bi potom, nakon istrage, protiv poznatog osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu DORH-u, koji bi potom pokrenuo daljnje radnje, odbacio je ili vratilo policiji na dopunu. To bi, tvrde, dovelo do ubrzanja postupka. Nadalje, ZKP-om bi, smatraju tužitelji, trebalo precizno odrediti da se na optužnim vijećima stranke ravnaju po postupku “ili sad reci što imaš ili zauvijek šuti”.
>>>>Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju tjednika Express