Novi dokument koji je nastao 22. siječnja ove godine potvrđuje kako je izgradnja odlagališta za radioaktivni otpad u realizaciji dok ministar Ćorić i MORH i dalje tvrde kako točna lokacije još uvijek nije određena
Odlagalište za radioaktivni otpad gradit će se u vojarni
MORH prazni vojarnu Čerkezovac i daje ju Ministarstvu zaštite okoliša za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog, a dokument koji upravo to dokazuje u posjedu je redakcije emisije Potraga. Navode kako je taj dokument sa sastanka Ministarstva zaštite okoliša i MORH-a čiji predmet je primopredaja vojarne iz ruku MORH-a u ruke Ministarstva zaštite okoliša. Sastanak je bio 24. siječnja, a tema je bila realizacija uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac.
Prema tom dokumentu, ovaj projekt je već u realizaciji. Republika Hrvatska danas nema skladište za nuklearni otpad, ali ima 50 postotni udio u nuklearnoj elektrani. Obvezali smo se preuzeti pola ukupnog otpada proizvedenog u nuklearnoj elektrani Krško od prvog dana kada je ova zajednička elektrana puštena u rad. Radi se o zalihama radioaktivnog otpada uskladištenog tijekom 38 godina rada. U ovom trenutku popunjeno je 90 posto kapaciteta skladišta. Do 2023. godine i mi i Slovenci smo dužni preuzeti po 1100 kubika, a zatim 2043., godine kada je predviđen završetak rada elektrane, zbrinuti cijelu nuklearku. Tada će to biti visokoradioaktivni otpad koji se mora odložiti duboko u zemlju.
- Radna skupina je dobila nalog da u narednim mjesecima izradi izvješće koje bi bilo i predstavljeno na sljedećem sastanku u okviru kojeg bi se razmatrale različite opcije i različita rješenja - govorio je ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić samo dva dana prije sastanka koji je zabilježen na ovom dokumentu prilikom sjednice Međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije oko zbrinjavanja otpada iz nuklearne elektrane Krško.
Veo tajnosti pod kojim se odvija operacija realizacije Centra za odlaganje radioaktivnog otpada nije u skladu s Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji između ostalog jamči transparentnost i rano uključivanje građana u proces donošenja odluka, kako je to zajamčeno u dokumentu.O svemu su se oglasili i stanovnici Dvora na Uni koji se protive ovakvom odlagalištu za radioaktivni otpad, a još 2001. godine aktivisti su sakupili oko 13 tisuća potpisa protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori kako su tada predviđali planovi Vlade, koji je samo 15 kilometara od Čerkezovca.